Ivan Šreter

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ivan Šreter
Ivan Šreter
Dr. Ivan Šreter
Rođenje 22. prosinca 1951.
Smrt 1991.?
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje liječnik
Portal: Životopis

Ivan Šreter (Pakrac, 22. prosinca 1951. - 1991.?), bio je hrvatski liječnik, u Jugoslaviji 1980-ih progonjen je zbog uporabe hrvatskoga jezika, a 1991. godine ubijen u Domovinskom ratu. Prozvan je "hrvatskim Gandhijem".[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Dr. Ivan Šreter rodio se u Pakracu 22. prosinca 1951. godine. Osnovnu školu završio je u Pakracu a Srednju fizioterapeutsku školu završio je u Lipiku. Medicinski fakultet pohađao je u Zagrebu gdje je i diplomirao 1978. godine.[2] Istodobno upisao se je i na Institut za teološku kulturu laika gdje mu je profesorom bio Josip Turčinović.[2] Jedno vrijeme radio je u Općoj bolnici u Pakracu, a zatim u Lipiku, gdje je postao ravnateljem bolnice.[3]

1984.[uredi VE | uredi]

Dne 30. listopada 1984. godine dr. Šreter je pregledao, kao specijalist liječnik bolnice u Lipiku, pacijenta Stevu Majstorovića i pri upisu liječničkoga nalaza u zdravstveni karton u rubriku zanimanje upisao izraz "umirovljeni časnik" umjesto "penzionirani oficir".[4] U Vjesniku od 15. listopada 1984., u rubrici Pisma čitalaca, objavljeno je pismo oficira JNA koje je sadržavalo pritužbu baš zbog tog čina.

Ondašnji partijski komesar u kulturi,[5] književnik, Goran Babić iskoristio je pismo za javni napad u kojem je Šretera bez ikakvih dokaza optužio za zlonamjernost i navodne veze s ustašama i niz drugih neosnovanih teza, te na kraju implicirao kako bi ga trebalo mučiti i ubiti. Navedeni je esej objavljen u Nedjeljnoj Dalmaciji – informativno-političkom tjedniku br. 703, Split, 28. listopada 1984. godine. Glavni urednik ovih novina u to doba bio je Duško Mažibrada, a od najbližih suradnika još su djelatni Zoran Erceg, Zlatko Gall i Srećko Lorger.[6][7]

Dr. Šreter je potom optužen "...da je na javnom mjestu pisanjem vrijeđao i omalovažavao... ... socijalističke patriotske i nacionalne osjećaje građana' i time počinio prekršaj iz članka 3. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnoga rada (reda!) i mira. Osuđen je temeljem tog propisa na kaznu zatvora u trajanju od pedeset dana."(Milan Vuković, Jezik, prosinac 1996. godine)[8]

"(...) te je dr. Šretera sutkinja suda za prekršaje u Pakracu Branka Radolović, rješenjem o prekršaju broj 11-841/84 od 20. studenoga 1984. proglasila krivim zbog prekršaja iz čl. 3 st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kaznivši ga kaznom zatvora od 50 dana, uz obrazloženje: "Sudac nije prihvatio obranu okrivljenog koji ističe da se ne osjeća krivim za djelo za koje ga se tereti jer smatra da ovakvim svojim postupkom nije niti vrijeđao niti omalovažavao ni vjeru ni naciju niti političko uvjerenje dotičnog. Osim toga, riječ 'časnik' u pojedinim se riječnicima poistovjećuje s riječju 'oficir' i ne nalazi se u upotrebi samo od 1941. godine, već davno ranije!" U žalbi protiv toga rješenja istaknuli su kako se pravo dr. Šretera govoriti i pisati jezikom koji je naučio, upotrebljavati riječi koje ni u kakvom rječniku nisu zabranjene, pokušalo oduzeti jednom ovakvom tvrdnjom o krivnji samo zato što su te riječi identificirane kao čisto hrvatske riječi i kao takve inkrimirane. Republičko vijeće za prekršaje, 30. rujna 1986. godine pod brojem 6271/1986. donijelo je Rješenje kojim je smanjilo kaznu na 10 dana, ali je ostavilo kvalifikaciju prekršaja uz obrazloženje "da je prvostepeni sudac u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje i pravilno pravno označio djelo okrivljenog kao prekršaj iz primijenjenog propisa, a žalba svojim razlozima nije utjecala na drugačiju odluku u tom dijelu pobijanog rješenja"."[9]

Riječi “časnik” i “umirovljenik” danas su uobičajene.

Nakon 1989. i Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Kasnije je postao vođa pakračkog ogranka HDZ-a i predsjednik regionalnog kriznog štaba za Zapadnu Slavoniju.

Nakon izbijanja velikosrpske pobune 1991. godine dr. Šreter se zalagao za nenasilje, te je pozivao Srbe na mir i prestanak terora kojeg su počeli provoditi. Istaknuo se po razboritosti, dobroti, kao pobornik rješavanja razmirica mirnim putem.

Uoči pada Pakraca četnici su 18. kolovoza 1991. godine postavili barikadu na cesti u Kukunjevcu s ciljem otmice upravo dr. Šretera, jer su ostale automobile propuštali, a barikada je sutradan uklonjena. Zarobljeni Hrvati odvođeni su u selo Bučje, ali je dr. Šreter zatočen nedaleko Bučja u napuštenoj kući u selu Branešci, na k. br. 110. Zna se da je bio psihički i tjelesno zlostavljan i otada mu se gubi svaki trag.[8] Pretpostavlja se da je odveden u zloglasni logor Bučje gdje je trpio strašna mučenja. Posljednji put viđen je živ 29. kolovoza 1991. godine.[3]

Posmrtni ostatci dr. Šretera do danas nisu pronađeni.[1] Dr. Ivan Šreter jedna je od još uvijek 22 nestale osobe u logoru Bučje.[10]

Nagrade, priznanja i odličja[uredi VE | uredi]

  • Hrvatski liječnički zbor dodijelio mu je odličje "Ladislav Rakovac".
  • Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je Redom Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana s posrebrenim pleterom, a dodijeljena mu je i Nagrada grada Lipika za životno djelo.[3]
  • Priznanje Junak hrvatskog Domovinskog rata dodjelila mu je posmrtno, 16. travnja 2016. godine, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., u suradnji s drugima Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, a priznanje je njegovoj obitelji uručio Mladen Pavković.[11]

Spomen[uredi VE | uredi]

  • Njemu u čast hrvatska jezikoslovna nagrada od 2005. godine nosi ime Nagrada Dr. Ivan Šreter.[12]
  • U Pakracu je po njemu imenovan trg, proglašen je počasnim građaninom Pakraca i postavljeno je njegovo poprsje (19. ožujka 2009. godine) na platou između župne crkve UBDM i "Hrvatskog doma" koje je izradio hrvatski kipar, akademski umjetnik Tonko Fabris.[13]
  • Dne, 9. lipnja 2009. godine održana je svečana premijera dokumentarnoga filma "Časnik mirotvorac" o dr. Ivanu Šreteru. Autor filma je Dražen Bušić, a nastao je u produkciji Zaklade "Dr. Ivan Šreter".[14]
  • Od 2011. godine nemu u spomen održava se stručni skup nazvan Balneološki skup “Dr. Ivan Šreter”.[15]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Vlatka Polšak Palatinuš. Gdje su posmrtni ostaci 'hrvatskog Gandhija', čija je sudbina i danas obavijena velom tajne? tportal.hr, objavljeno 15. siječnja 2018., pristupljeno 27. siječnja 2018.
  2. 2,0 2,1 Životopis dr. Ivana Šterera, Kulturno prosvjetno društvo “Sloga” Pakrac, pristupljeno 9. lipnja 2018.
  3. 3,0 3,1 3,2 IKA: 53. obljetnica rođenja pokojnoga dr. Ivana Šretera, preuzeto 11. travnja 2013.
  4. Zašto je ubijen dr. Ivan Šreter, Hrvatski tjednik, 21. ožujka 2013., broj 443., str. 12.-13.
  5. Milan Jajčinović, Hrvatska, zemlja zaborava, Večernji list, 18. kolovoza 2010., preuzeto 11. travnja 2013.
  6. Đuro Vidmarović, Govor mržnje – govor smrti, preuzeto:17. listopada 2010.
  7. Govor mržnje – govor smrti, Đuro Vidmarović, preuzeto: 31. siječnja 2012.
  8. 8,0 8,1 Babić, Stjepan, Nagrada za novu riječ ime dr. Ivana Šretera // Jezik, br. 1. (2007.), str. 32.-33. (Hrčak), preuzeto 11. travnja 2013.
  9. Zašto je ubijen dr. Ivan Šreter, Hrvatski tjednik, 21. ožujka 2013., broj 443., str. 12.-13.
  10. Marko Barčan, Najbolja nova hrvatska riječ je istovrijednik, compas.com.hr, 14. svibnja 2017., pristupljeno 13. lipnja 2017.
  11. Slavonski.hr S. Pok.: Visoko priznanje posthumno: Dr. Ivan Šreter – Junak hrvatskog Domovinskog rata, 3. travnja 2016. Pristupljeno 17. travnja 2016.
  12. Ham, Sanda. Dodijeljena Šreterova nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ u 2015. // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 66, br. 2.-3. (2008.), str. 110. - 113. (Hrčak), str. 113.
  13. HDZ Pakrac: Otkrivena bista Dr. Ivana Šretera, preuzeto 11. travnja 2013.
  14. http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=302 NSK, Premijera dokumentarnog filma Časnik mirotvorac o dr. Ivanu Šreteru
  15. Kraml, Oto. Prvi balneološki skup “Dr. Ivan Šreter” // Reumatizam, sv. 58, br. 1. (2011.), str. 48.-49. (Hrčak), str. 48., pristupljeno 9. lipnja 2018.

Novak.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]