Prijeđi na sadržaj

Klasje naših ravni

Izvor: Wikipedija
Klasje naših ravni
Tip časopis za književnost, umjetnost i znanost – utemeljen 1935.
Izdavač Matica hrvatska Subotica
Sjedište Subotica

Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Pokrenut je 1935. godine na poticaj biskupa Lajče Budanovića i mons. Blaška Rajića, u svojstvu književnog glasila Subotičke matice, kao «vanpolitički povremeni časopis». Od sredine tridesetih godina XX. stoljeća Matica je okupljala onodobnu bunjevačkohrvatsku elitu iz Subotice i Bačke, a Klasje je pokrenuto sa zadaćom pružiti rodu «plod našega duševnoga klasja», kako se navodi u proslovu. U Klasju surađuju mladi daroviti spisatelji, mahom sveučilištarci, jezikoslovci, odvjetnici, svećenici i dr. spomenimo samo Stjepana Bartolovića, Stipu Bešlina, Marka Čovića, Antu Jakšića, Aleksu Kokića, Jakova Kopilovića, Antu Sekulića … U međuratnom razdoblju tiskani su sljedeći svesci: 1., 1935., 2., 1935., 3., 1936., 4., 1936. i 5., 1938. U ratnom razdoblju Klasje izlazi u Zagrebu nakladom Društva bačkih Hrvata, kao «povremeni časopis za istraživanje kulture, života i običaja bačko-baranjskih Hrvata», a tiskana su, također, tri sveska: 1., 1942., 1., 1943. i 1. – 2., 1944. Osvrćući se na značaj pojave Klasja naših ravni dopisni član HAZU Ante Sekulić, zapaža: «Moramo biti svjesni toga da je Klasje za to doba moderan književni časopis koji se rađa na zaprepaštenje svih onih režimskih osoba koje su nas olako, uz smiješak, počele otpisivati. Ono je izazvalo ne malu pozornost, nagovijestilo naše pojedinačne mogućnosti i darovitosti, te pokazalo omjer naše odlučnosti i riješenosti u borbi za materinski jezik, književnost i uljudbu kojoj pripadamo».[1]

Časopis Klasje naših ravni obnovljen je kao glasilo subotičkog ogranka Matice hrvatske 1996. godine, od kada izlaze po dva broja na godinu, a 2001. objavljena je samo jedna sveska, dvobroj 1. – 2., te je tako zaa šest godina tiskano 11 brojeva u 10 svezaka (1, 1996; 2, 1996; 1, 1997; 2, 1997; 1, 1998; 2, 1998; 1, 1999; 2, 1999; 1, 2000., 2, 2000. i 1. – 2., 2001.). Od 2002. izlazi po šest brojeva u tri sveska, sve do 2005., kada je tiskano osam brojeva u četiri sveska, a od 2006. godišnje izlazi dvanaest brojeva u šest svezaka. Od 2006. godine Klasje izlazi u sunakladi s NIU Hrvatska riječ.

Klasje je dobitnik Nagrade Dušan Lopašić Matice hrvatske 2009.[2]

Suradnici u razdoblju 1935. – 1944.

[uredi | uredi kôd]

Poznati suradnici danas

[uredi | uredi kôd]

Đuro Lončar[3]

Urednici

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Milovan Miković, Kriteriji uređivačke politike časopisa Klasje naših ravni u: Tjedan hrvatskih manjina, Zagreb, lipanj 2000.
  • Milovan Miković, Razlozi koji nalažu poketanje književnog časopisa za Hrvate u SRJ, HAD, studeni 2000. (u:Iznad žita nebo, 2003., 213-218.)
  • Dr. Stjepan Kožul, Klasje bačkih Hrvata, Klasje naših ravni, 3. – 4., 2008., 73. – 74.
  • Dubravka Luić-Vudrag, Bunjevački časopis Klasje naših ravni (1935. – 1944.) u očuvanju hrvatskog identiteta, u: Riječ, 2006., sv. 3. 143-156. (CROSBI)
  • Milovan Miković, Hrvatska književna panorama – danas, Klasje naših ravni, 7. – 8., 2009., 60. – 62.
  • Lazar Merković, Bibliografija Klasja naših ravni, povremenog vanpolitičkog časopisa za književnost i kulturu 1935. – 1944., Klasje naših ravni, 9. – 10., 2009., 3. – 28.
  • Milovan Miković, O hrvatskim književnim časopisima Bunjevačko kolo, Klasje naših ravni, Njiva i Rukovet, Klasje naših ravni, 11. – 12., 2009., 8. – 16.
  • Jakov Basch, Sadržaj časopisa za književnost, umjetnost i znanost «Klasje naših ravni» 1935. – 1944. i 1996. – 2010, Klasje naših ravni, 7. – 8., 2010., 90. – 101.
  • Jakov Basch, Sadržaj časopisa «Klasje naših ravni», Klasje naših ravni, 9. – 10., 2010., 86. – 100.
  • Jakov Basch, Imenski registar časopisa «Klasje naših ravni», Klasje naših ravni, 11. – 12., 2010., 70. – 87.
  • Milovan Miković, O radu Uredništva časopisa «Klasje naših ravni», Klasje naših ravni, 3. – 4., 2011., 122. – 124.
  • Milovan Miković, Hrvatska književnost iz Vojvodine u dvama ozračjima – književno-kritičke prakse i bibliografske neosviještenosti, Klasje naših ravni, 9. – 10., 2011., 93. – 98
  • Milovan Miković, O značajkama hrvatske književnosti u Vojvodini, Klasje naših ravni, 11.-12., 2011., 105.-109.
  1. A. Kopilović i Milovan Miković, Razgovori s Antom Sekulićem, Subotica 2008.
  2. Nagrada Dušan Lopašić: Klasje naših ravni Vijenac, br. 396 (7. svibnja 2009.) Pristupljeno 27. prosinca 2021.
  3. Radio Subotica na hrvatskomArhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine) Preminuo prof. Đuro Lončar, piše Siniša Jurić, 15. lipnja 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]