Kraljevska obitelj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Francuska kraljevska obitelj u klasičnim kostimima za vladavine Luja XIV.

Kraljevska obitelj je proširena obitelj monarha. Općenito, poglavar kraljevske obitelji je kralj ili kraljica. Termin "carska obitelj" odgovarajuće opisuje proširenu obitelj cara ili carice, dok termini "vojvodska obitelj", "velikovojvodska obitelj" ili "principatska obitelj" su odgovarajući kada se govori o rođacima vladajućeg vojvode, velikog vojvode ili princa. U nekim krugovima smatra se odgovarajućim kada se o proširenim rodbinskim vezama preminulog monarha i njegovih ili njezinih potomaka govori kao o kraljevskoj obitelji.

Kraljevska obitelj obično uključuje suprugu vladajućeg monarha, živuće supruge preminulog monarha, djecu, unuke, braću, sestre i rođake vladajućeg monarha, kao i njihovih supruga. U nekim slučajevima, pripadnost kraljevskoj obitelji može se proširiti na praunuke i udaljenije monarhove potomke. U određenim monarhijama gdje je dobrovoljna abdikacija pravilo, poput Nizozemske, kraljevska obitelj može također uključivati jednog ili više bivših moarha. Međutim, postoji razlika između osoba kraljevske krvi i onih koji su ženidbom postali dio kraljevske obitelji. U određenim prilikama, primjerice u Kanadi, kraljevska obitelj je definirana osobom koja drži naslov Visočanstvo (Majesty) i Kraljevska Visost (Royal Highness). U većini sustava, samo osobe u prvoj kategoriji su dinasti, to jest, potencijalni nasljednici prijestolja (osim ako je član potonje kategorije također u liniji za prijestolje po svom vlastitom pravu, što je česta pojava u kraljevskim obiteljima koje se često međusobno žene). Ovo se pravilo ne uzima uvijek u obzir, budući da se neke monarhije vode principom jure uxoris.

Štoviše, određeni monarhovi rođaci (po krvi ili ženidbi) posjeduju posebne privilegije te su često predmet određenih statuta, konvencija ili posebnog običajnog prava. Precizne funkcije kraljevske obitelji mogu ovisiti o državnom poretku, pa se one razlikuju u apsolutnim monarhijama, ustavnim monarhijama i onima između ovih dviju. U određenim apsolutnim monarhijama, primjerice Saudijska Arabija i Kuvajt, ili u političkim sustavima gdje monarh zapravo provodi izvršnu vlast, primjerice Jordan, nije neuobičajeno za članove kraljevske obitelji da drže važna vladina mjesta ili vojna zapovjedništva. U većini ustavnih monarhija, ipak, članovi kraljevske obitelji provode određene javne, socijalne ili ceremonijalne funkcije, ali se uzdržavaju od bilo kakvog uplitanja u izbornu politiku ili stvarno vođenje zemlje.

Poseban sastav kraljevskih obitelji razlikuje se od zemlje do zemlje, kao što se razlikuju titule i kraljevsko i plemićko oslovljavanje koje posjeduju članovi obitelji. Sastav kraljevske obitelji može se regulirati statutom kojeg donosi zakonodavna vlast (npr. u Španjolskoj, Nizozemskoj i Japanu od 1947.), suverenovom prerogativom ili običajnopravnom tradicijom (npr. u Ujedinjenom Kraljevstvu), ili zakonom privatne kuće (npr. u Lihtenštajnu, bivšim vladajućim kućama Bavarske, Pruske, Hanovera itd.). Javni statuti, ustavni propisi ili konvencije mogu regulirati ženidbe, imena i osobne titule članova kraljevske obitelji. Članovi kraljevske obitelji mogu ili ne moraju nositi prezime ili dinastičko ime (vidi Kraljevska kuća).

U ustavnoj monarhiji kada monarh umre uvijek postoji vrlo specifičan red sukcesije koji pokazuje točan redoslijed članova obitelji u liniji za prijestolje.

U nekim slučajevima, poznate obitelji koje nisu upletene u monarhije ali su još uvijek utjecajne u vlasti neslužbeno se također označavaju "kraljevskim obiteljima". Najbolji takav primjer je obitelj Kennedy u SAD-u i potomci klanova Gurjara-Pratiharas ili "Rajputi" u Indiji. Vidi Gujjar.

Neke kraljevske obitelji su izgubile svoju "kraljevnost" društvenim promjenama tijekom dugog vremenskog razdoblja. Ova sudbina zadesila je obitelj Nair u Kerali, Indija, nakon dolaska Namboodiri Brahmina u 12. stoljeću koji su polagali kastinsku nadmoć nad Nairskim kraljevima.

Nedavno su mnoge kraljevske obitelji postale sve jače pritisnute medijima zbog javnih troškova koje uzrokuju državnom proračunu. To je posebice izraženo kod onih kraljevskih obitelji koje se percipiraju negativno (primjerice slučaj s britanskom kraljevskom obitelji; višeženidbene afere, i/ili odbijanje javnog žalovanja zbog smrti Dijane, princeze od Walesa).

Slavne kraljevske kuće i dinastije[uredi VE | uredi]

Kraljevske obitelji[uredi VE | uredi]

Više informacija[uredi VE | uredi]