Dodatak:Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj
Popis marijanskih svetišta u Hrvatskoj (po abecednom redu):
Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Vukovinske u Vukovini (Velika Gorica)[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Goričke u Baškoj[uredi | uredi kôd]
Svetište Žalosne Gospe Dragotinske[uredi | uredi kôd]
- Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu nalazi se u Župi Našašće svetog Križa u Trnavi. Jedno je od nadbiskupijskih svetišta Đakovačko-osječke nadbiskupije. U njoj se čuva slika Žalosne Gospe Dragotinske.[1][2][3]
Svetište Gospe od Milosrđa u Dubrovniku[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe Ilačke[uredi | uredi kôd]
- Svetište se nalazi na području Župe Sv. Jakova apostola u Ilači. Godine 1865. pojavio se izvor vode i dogodilo Marijino ukazanje.[4][5]
Svetište Majke Božje od Krasna[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Gorske u Loboru[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Bistričke[uredi | uredi kôd]
Marijino svetište Molve[uredi | uredi kôd]
- Čudotvorni kip Majke Božje Molvarske čuva se u zavjetnoj kapelici Majke Božje Molvarske molvarske Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.[8]
Svetište Gospe od Orašca[uredi | uredi kôd]
- Gospa od Orašca časti se od 16. stoljeća kada je, nakon Marijina ukazanja Mihu Vukašinoviću, na izvoru Dobra voda sagrađena crkva Pohođenja Marijina. Slavi se 2. srpnja.[9]
Svetište Gospe od Prizidnica[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu[uredi | uredi kôd]
- Zborna crkva sv. Marije u Starom Gradu na Pagu (crkva Gospe od Staroga grada) sagrađena je početkom 14. stoljeća. U crkvi se nalazi kip Bogorodice s Djetetom (Gospa od Staroga grada) nepoznatog majstora s kraja 14. stoljeća.[10][11][12] Gospin kip se svake godine na svetkovinu Velike Gospe prenosi u pašku zbornu crkvu, a na blagdan Male Gospe svečano ga se vraća u crkvu Gospe od Staroga grada.[13]
Svetište Uznesenja presvete Bogorodice u Pećnom[uredi | uredi kôd]
- Grkokatolička župa Uznesenja presvete Bogorodice u Pećnom. Župa se spominje se 1764. godine, a župna crkva sagrađena je 1824. godine.[14]
Svetište Gospe od Suza u Pleternici[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe od Pojišana[uredi | uredi kôd]
Kip Gospe od Loreta u Primoštenu[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Remetske[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe Sinjske[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Kloštarske u Slavonskom Kobašu[uredi | uredi kôd]
Prasvetište Gospe od Otoka u Solinu[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe u Bori na Šolti[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Trsatske[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe Loretske u Arbanasima[uredi | uredi kôd]
- Župna crkva Gospe Loretske u Arbanasima izgrađena je 1734. godine.[15]
Svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu[uredi | uredi kôd]
Svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe Voćinske[uredi | uredi kôd]
- Svetište Gospe Voćinske u Voćinu biskupijsko je marijansko svetište Požeške biskupije. Crkva je sagrađena u 15. stoljeću, a od 17. stoljeća postaje hodočasničkom crkvom. U njoj se nalazi slika Majke od utočišta iz 18. stoljeća. Blagdan Gospe Voćinske slavi se 21. kolovoza.[16][17]
Svetište Majke Božje Volavske[uredi | uredi kôd]
- Crkva Blažene Djevice Marije Snježne u Volavju izgrađena je u 12. stoljeću kao srednjovjekovna zavjetna kapela.
Drevno svetište i nadaleko poznato proštenište Majke Božje Volavske čudotvorne u Volavju neki povjesničari smatraju da potječe iz vremena kralja Ladislava, spominje se godina 1156. (suvremena prvostolnoj crkvi zagrebačkoj)
U svakom slučaju, Sveta Marija u Podgorju štuje se već barem otprilike jedno tisućljeće. Prvotno je svetište bilo u šumi Mokrici, (kilometar zapadno od današnje crkve) a onda se prema legendi, Blažena Djevica Marija ukazala pastiru Jankoviću kazavši mu da crkvu trebaju sagraditi na mjestu gdje će u kolovozu zapasti snijeg, upravo na mjestu gdje se ona danas i nalazi. Zato se danas naziva Sniježna iako je prvotno bila posvećena Uznesenju Marijinu.
Zavjetna kapela je prvotno građena u 12. stoljeću u gotičkom stilu.
Crkva Majke Božje u Volavju se spominje u povelji kralja Andrije II. 1217. godine. Volavje se tada naziva "Podgorje"
Godine 1261. u crkvenim listinama spominje se da je crkva u Volavju imala svog upravitelja - svećenika Martina, bivšeg vackog prepozita (Vàc je grad i biskupija u današnjoj sjevernoj Mađarskoj)
U 17. stoljeću se gradi masivni zvonik koji se u 18. stoljeću povisuje. Istovremeno crkva se pod pokroviteljstvom obitelji Erdödy nadograđuje, širi i barokizira te poprima današnji monumentalni izgled.
Nadograđena je "vanjska cirkva" odnosno hodočasnički trijem jer je prošlih stoljeća Volavje bilo vrlo poznato marijansko svetište gdje vizitacije bilježe do 30 000 hodočasnika godišnje. Hodočastili su vjernici iz svih krajeva Hrvatske. Kanonske vizitacije bilježe da su Majci Božjoj u Volavje hodočastili ljudi iz senjske, modruške(Lika), zadarske, đakovačke, srijemske i lapadske(Dubrovnik) biskupije.
Iznimno je bogatstvo sakralnog interijera sa 5 oltara i mnogobrojnim svetačkim kipovima. Na glavnom oltaru nalazi se barokna slika Djevice Marije s Isusom iz 18.st rađena po uzoru na manji srednjovjekovni kip Marije s djetetom Isusom iz 16 .st. koji je prije stajao na oltaru.
O blagdan Velike Gospe u svečanoj procesiji nosi se kip Majke Božje koji se iznimno štuje. [18]
Svetište Gospe Vrpoljačke[uredi | uredi kôd]
- Marijansko svetište Šibenske biskupije u Vrpolju postoji od srednjeg vijeka. U njemu je slika Gospe Vrpoljačke, rad Sienske škole, na kojoj je Marija predstavljena kao Marija Dojilica (Maria lactans). U crkvi se čuvaju i okovi legendarnog junaka Hajduka Radojce iz 17. stoljeća, uznika u kninskom turskom zatvoru. Prema predaji utjecao se Gospi od Vrpolja i nakon zadobivene slobode poklonio joj srebrenu krunu i svoje okove (bukagije).[19]
Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode u Zagrebu[uredi | uredi kôd]
Svetište Gospe od Zečeva[uredi | uredi kôd]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Žalosna Gospa Dragotinska već više od 700 godina čuva i štiti vjernike đakovačkog kraja, www.ika.hkm.hr, objavljeno 13. kolovoza 2020., pristupljeno 17. kolovoza 29021.
- ↑ Andreja Šimičić i Margareta Turkalj, Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dragotinu, Zbornik Muzeja Đakovštine 1/2007.
- ↑ Svetišta, djos.hr, pristupljeno 6. travnja 2018.
- ↑ [Ivan Karlić i Tomislav Filić, Gospa Ilačka : marijansko svetište na Vodici, Župa sv. Jakova apostola, Ilača, 2015., ISBN 9789535855101
- ↑ Svetište, zupailaca.com, pristupljeno 17. kolovoza 2021.]
- ↑ Majka Božja Gorska, Lobor, onecroatia.info, objavljeno 21. siječnja 2011., pristupljeno 17. kolovoza 2021.
- ↑ Hrvatski troplet u Loboru, hakave.org, objavljeno 18. svibnja 2007., pristupljeno 17. kolovoza 2021.
- ↑ Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije, www.zupa-molve.com, pristupljeno 17. kolovoza 2021.
- ↑ Župa Pohođenja Marijina, www.dubrovacka-biskupija.hr, pristupljeno 1. srpnja 2020.
- ↑ Emil Hilje, Zborna crkva Sv. Marije u Starom Gradu na Pagu, U: Miroslav Granić (ur.), Svetište Gospe od Staroga Grada na Pagu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija, Zadar: Nadžupni ured u Pagu, 2005. str. 47-77
- ↑ Radovan Ivančević, Reinterpretacija zborne crkve u Pagu, Peristil, 1/1982.
- ↑ Don Dario Tičić: O kipu Majke Božje od Staroga grada, www.pagpress.com, objavljeno 21. svibnja 2011., pristupljeno 1. listopada 2012.
- ↑ Ines Grbić, PAG: Završena jedinstvena marijanska pobožnost od Velike do Male Gospe u Pagu, www.zadarskanadbiskupija.hr, objavljeno, 8. rujna 2019., pristupljeno 17. kolovoza 2021.
- ↑ GRKOKATOLICI : Četristota obljetnica uspostave crkvenog zajedništva u Hrvatskoj, www.nku.hbk.hr, pristupljeno 8. ožujka 2013.
- ↑ Arbanasi (Gospa Loretska), zupe.zadarskanadbiskupija.hr, pristupljeno 13. svibnja 2021.
- ↑ Svetište Gospe Voćinske, pozeska-biskupija.hr, objavljeno 31. srpnja 2017., pristupljeno 1. srpnja 2020.
- ↑ Ivica Žuljević (uredio), Voćin: crkva i svetište, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Požega-Voćin, 9. i 10. prosinca 2011., Biskupski ordinarijat, Požega, 2013., ISBN 9789537647186
- ↑ Petra Batelja, Naručiteljska djelatnost obitelji Erdoedy na području grafa Jastrebarsko (2013.)
- ↑ Ožupi i svetištu, svetiste-vrpolje.com, pristupljeno 17, kolovoza 2021.
- Split: „Vodič marijanskom Hrvatskom“, www.franjevci-split.hr
