Novosti (samostalni srpski tjednik)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novosti
Novosti logo.png

Logo tjednika
Tip tjednik
Izdavač Srpsko narodno vijeće
Glavni urednik Nikola Bajto
Utemeljen prosinac 1999.
Političko usmjerenje politička ljevica[1]
Jezik srpski i hrvatski
Sjedište Zagreb, Hrvatska
Naklada 6200[2]
ISSN 1845-8955
Službene internetske stranice

Novosti (srpska ćirilica: Новости) politički su i društveni tjednik Srba u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu. Izdaje ga Srpsko narodno vijeće, izabrano političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo srpske zajednice osnovano 1997. temeljem Erdutskog sporazuma. Prvi broj tjednika izdan je u prosincu 1999., kad je distribuiran unutar srpske zajednice. Od 4. prosinca 2009. tjednik se prodaje na kioscima diljem Hrvatske. Novosti se opisuju kao "samostalni srpski tjednik", a često na kritičan ili satiričan način komentiraju političke, društvene ili kulturne događanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Tjednik s povećanom pozornošću prati rad institucija srpske zajednice i događaje bitne za nju.

Godine 2009. naklada tjednika bila je 8000 primjeraka, a glavni urednik bio je Ivica Đikić, koji je prethodno radio u Novom listu. S vremenom je tjednik objavio veći broj intervjua sa sugovornicima kao što su Noam Chomsky,[3] Etgar Keret,[4] Zygmunt Bauman,[5] Henry Giroux,[6] Srećko Horvat,[7] Milorad Pupovac,[8] Chris Hedges,[9] Jacques Rancière,[10] Vivek Chibber,[11] Filip David,[12] Georges Wolinski,[13] Mladen Ivanić,[14] Vesna Teršelič,[15] Andrej Nikolaidis[16] i Mirjana Karanović.[17]

Početkom 2019. Novosti su svečano obilježile izlazak 1000. broja. Svečanost je priređena u zgradi Hrvatskog novinarskog društva, a pohodili su je Milorad Pupovac, Nadežda Čačinovič, Budimir Lončar, Ivica Đikić, Vesna Teršelič, Drago Pilsel i Hrvoje Klasić, ali i veleposlanici Srbije, Slovenije i Norveške u Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko tom je prigodom naglasio kako su Novosti odavno prerasle okvire manjinskog glasila istakavši „U Novostima se, između ostaloga, osjeti i duh legendarnog Feral Tribunea”.[18]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Srpsko narodno vijeće pokrenulo je tjednik 1999. Tad su Novosti bile snažno usredotočene na život srpske manjine. Od prvog broja tjednik je usvojio jezični pluralizam objavljujući članke i na srpskom i na hrvatskom jeziku, a tekstovi su pisani na ćirilici i latinici. U početku je objavljivan u manjoj nakladi jer su ga distribuirale organizacije i mreže srpske zajednice u Hrvatskoj.

Godine 2009. tjednik je temeljito preuređen radi otvaranja prema hrvatskom društvu u cjelini i inzistiranja na pravu srpske manjine da se bavi svim relevantnim društvenim temama, a ne samo manjinskim. Značajan dio prostora posvećen je temama od općeg interesa, komentarima i istraživačkom novinarstvu. Tjedniku su se pridružili bivši novinari Feral Tribunea, a postao je dostupan i na novinskim kioscima.

Kritika[uredi | uredi kôd]

Tjednik je česta meta kritika braniteljskih udruga i desno orijentiranih organizacija i pojedinaca. Intenzitet i učestalost napada i kritika doveo je u travnju 2017. i do reakcije organizacije Reporteri bez granica koji su osudili „kampanju tužbi i verbalnih napada koju već nekoliko mjeseci hrvatske nacionalističke grupe orkestriraju protiv Novosti”.[19] Iste godine Vijeće Europe uvrstilo je slučaj spaljivanja tjednika Novosti pred zgradom redakcije u svoju bazu Media freedom alerts.[20]

Polemika s predsjednikom Josipovićem[uredi | uredi kôd]

Tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović prvi je put kritizirao uređivačku politiku tjednika Novosti 2010. kad je naslovnica Novosti objavila oborene zrakoplove MiG Hrvatske vojske uz natpis „Obadva, obadva su pala“ parodirajući ratni slogan iz 1991. izrečen pri obaranju dva MiG-a JNA u okolici Šibenika.[21] Redakcija je po objavi naslovnice zaprimila prijetnje smrću, dok je i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak izjavio da je riječ o „ruganju hrvatskim svetinjama”.[22][22] Milorad Pupovac složio se s predsjednikom da su se Novosti u provokaciji neoprezno zaigrale, nakon čega je smijenjen glavni urednik Rade Dragojević (od tada odgovorni urednik), a zamijenio ga je Ivica Đikić.[22][23]

Kritike su postale oštrije 2012. kad su Novosti pisale o ranijoj ulozi predsjednika Republike u ZAMP-u, stručnoj službi zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja, gdje je Josipović kao čelni čovjek te institucije omogućio svom prijatelju ubiranje milijunskih profita.[24] Predsjednik Josipović je u oštroj reakciji prozvao predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca i optužio ga za bavljenje etnobiznisom (termin koji su naknadno preuzeli kritičari s desnice), nedovoljno činjenje za Srbe a puno za sebe, za reketiranje svih hrvatskih vlada i za proizvodnju međuetničkih sukoba niskog intenziteta.[25]

Srodni članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tjednik za manjine i ljevičare, Intervju vodio: Zvonko Sarić, hrvatskarijec.rs, 11. rujna 2020., pristupljeno 2. siječnja 2021.
  2. NN 51/2020 (25.4.2020.), Odluka o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2020. godini, narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 2. siječnja 2021.
  3. Noam Chomsky: Trump je zastrašujuća figura. Novosti (3. listopada 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  4. Etgar Keret: Nacionalisti utjehu traže na krivim mjestima. Novosti (19. prosinca 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  5. Zygmunt Bauman: Velika avantura zvana ‘Evropa’ još nije okončana. Novosti (22. studenoga 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  6. Henry Giroux: Amerika klizi u neofašizam. Novosti (20. studenoga 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  7. Srećko Horvat: Nudimo europski New deal. Novosti (23. kolovoza 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  8. Milorad Pupovac: Potezi predsjednice su nedopustivi i sramni. Novosti (9. prosinca 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  9. Chris Hedges: Trump je morbidni simbol Amerike. Novosti (4. srpnja 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  10. Jacques Rancière: Ne postoji ključ za budućnost. Novosti (29. siječnja 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  11. Vivek Chibber Što znači ‘imati pravu buržoaziju’?. Novosti (17. lipnja 2015.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  12. Filip David Zlo ima bezbroj lica. Novosti (17. veljače 2015.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  13. Georges Wolinski Najbolji ljevičari su satiričari. Novosti (7. siječnja 2015.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  14. Mladen Ivanić Mijenjat ću međunarodni imidž Republike Srpske i BiH. Novosti (1. prosinca 2014.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  15. Vesna Teršelič Obespravljene su civilne žrtve rata, a ne branitelji. Novosti (10. studenoga 2014.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  16. Andrej Nikolaidis Padne li Syriza, dolazi Zlatna zora. Novosti (7. veljače 2015.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  17. Mirjana Karanović: Ovaj Kusturica nije onaj kojeg sam poznavala. Novosti (12. studenoga 2016.) pristupljeno 15. siječnja 2017.
  18. 'Novosti nikada nisu bile Pupovčeve niti će to biti'. Večernji list pristupljeno 3. siječanj 2021.
  19. Croatian nationalists want Serbian minority newspaper to close. Reporteri bez granica pristupljeno 5. travnja 2017.
  20. Spaljivanje Novosti šesti slučaj u bazi napada na novinare Vijeća Europe. Hrvatsko novinarsko društvo pristupljeno 3. siječanj 2021.
  21. Novosti: Prijete nam cijeli dan da će na redakciju baciti bombu, a urednik izgubiti glavu! pristupljeno 3. siječanj 2021.
  22. 22,0 22,1 22,2 Svilen gajtan za Novosti. Javno glasilo Peščanik pristupljeno 3. siječanj 2021.
  23. Dragojević više nije glavni urednik Novosti. Dnevnik.hr pristupljeno 3. siječanj 2021.
  24. Predsjednikova etnička lutka. Javno glasilo Peščanik pristupljeno 3. siječanj 2021.
  25. Predsjednik Josipović javno optužio Pupovca. Radio Slobodna Europa pristupljeno 3. siječanj 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]