Ijekavski govor

Izvor: Wikipedija

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika. On je ujedno i dominantni ali ne i jedini refleks hrvatskoga standardnog jezika (mlijeko, lijepo, bijelo ; ali gdje, živio, mio, nisam selo, vrelo).

U ovom refleksu staroslavenski glas jat izražen je kao (i)je. Osim u hrvatskom jeziku (i)jekavski jat se pojavljuje i u drugim slavenskim jezicima ili je zastupljen samo u pojedinim njihovim narječjima.

Razlika između ijekavice i jekavice[1][uredi | uredi kôd]

Treba razlikovati ijekavicu i jekavicu.

U ijekavici se staroslavenski glas jat ostvaruje kao ije ako je dug, a kao je ako je kratak.

U jekavici se staroslavenski glas jat ostvaruje kao ako je dug, a kako je ako je kratak. (ē je oznaka za dugo e)


Prema hrvatskom pravopisu zapisuje se kao da je ijekavica, a zapravo se uglavnom govori kao da je jekavica.

Zapisuje se brijêg i zvijézda, a zapravo se govori [ brg ] i [ zvzda ]. (ê označava dugosilazno, a é dugouzlazno e)


Bitna razlika između dugoga i kratkoga je leži u tome da se kratko je uvijek stapa s l i n u ļ (oznaka za lj) i ń (oznaka za nj), dok je to stapanje kog dugoga proizvoljno. U "biranom jeziku" ili "visokom standardu" preferira se nestopljeni izgovor.

Zapisuje se lijêp, a izgovara se [ lp ] ili [ ļêp ]. Zapisuje se lpši, a izgovara se [ ļȅpši ].
Zapisuje se Nijémac, a izgovara se [ Nmac ] ili [ Ńémac ]. Zapisuje se Nmica, a izgovara se [ Ńèmica ].

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Refleksi jata u hrvatskom jeziku
Razvoj (i)jekavskih govora u hrvatskom jeziku

Hrvatski ijekavski govori rasprostiru se po znatnom dijelu Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

S time da se ovdje razlikuju 2 refleska jata, jekavski u dugim i kratkim slogovima na većini opisanog teritorija, te (i)jekavski u Dubrovnik i u Bosni istočno od istoimene rijeke.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kapović, Mate. 15. prosinca 2007. Hrvatski standard – evolucija ili revolucija? Problem hrvatskoga pravopisa i pravogovora. Jezikoslovlje. 8 (1): 61–76. ISSN 1331-7202


P linguistics.svg Nedovršeni članak Ijekavski govor koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.