Portal:Fizika

uredi   Portal o fizici Model atoma helija Fizika (grčki phusis, fysis: priroda), znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije. uredi   Izdvojeni članak Luminiscencija je pojava emisije svjetlosti koja nije dikretni rezultat žarenja materijala. Može biti izazvana na različite načine, a zapaža se na materijalima koji sadrže ione nečistoće. Većinom je pojava luminiscencije slaba i može se vidjeti samo u mraku. Termoluminiscencija je izazvana zagrijavanjem materijala do temperature ispod crvenog žara; pokazuju je npr. topaz, dijamant, apatit. Triboluminiscencija je izazvana drobljenjem, grebanjem ili trljanjem materijala; pretežno se javlja kod minerala nemetala s dobrom kalavošću (pr. fluorit, glinenci, lepidolit, kalcit) Radioluminiscencija je izazvana ionizirajućim zračenjem; omogućuje nam prepoznavanje i određivanje vrste minerala, strukture njihova raste, područje izmjene u mineralnim fazama te pojava izdvajanja...Pročitaj cijeli članak|Arhiva uredi   Izabrana biografija Lev Davidovič Landau (Baku, 22. siječnja 1908. – Moskva, 1. travnja 1968.), ruski fizičar. Od 1932. ravnatelj Instituta za fiziku u Harkovu; izgradio je takozvanu sovjetsku školu teorijske fizike, pa je Harkov postao središte teorijske fizike u bivšem Sovjetskom Savezu. Od 1946. član Akademije znanosti SSSR-a, te od 1947. profesor u Moskvi. Landau je istraživao gotovo cijelo područje teorijske fizike: teoriju polja, dijamagnetizam tvrdoga tijela, kvantnu elektrodinamiku, fiziku niskih temperatura (niskotemperaturna fizika), nuklearnu fiziku, probleme elementarnih čestica i kozmičke zrake. Smatra se jednim od najvećih fizičara 20 stoljeća. Za radove o superfluidnosti (supratekućina) helija dobio je 1962. Nobelovu nagradu za fiziku. Autor je niza knjiga. Postumno su mu izdani Sabrani radovi (rus. Sobranie trudov, I–II, 1969.). Teorijski doprinos tumačenju suprafluidnosti helijeva izotopa 4He prvi su dali Laszlo Tisza i Lev Davidovič Landau 1941. u dvokomponentnom modelu s kvazičesticama fononima i rotonima, a kvantnomehanički ju je nadogradio Richard Feynman. Objašnjenje suprafluidnosti izotopa 3He uklopilo se u poopćenu BCS-teoriju (supravodljivost). Pročitaj cijeli članak… uredi   Izabrana slika Coriolisov efekt --Galerija-- uredi   Članci Osnove Materija • Antimaterija • Čestica • Vrijeme • Prostor • Dimenzija • Duljina • Brzina • Val • Valna funkcija • Harmonijski oscilator • Elektromagnetsko zračenje • Kvantna mehanika Osnovne sile Osnovne sile • Gravitacija • Elektromagnetska sila • Slaba sila • Jaka sila Teorija elementarnih čestica Teorija elementarnih čestica • Atom • Proton • Neutron • Elektron • Kvark • Foton • Gluon • W i Z bozoni • Graviton • Neutrino • Radijacija • Fermioni Metode Znanstvena metoda • Kvantitativna fizikalna metoda • Mjerenje • Mjerni instrumenti • Dimenzijska analiza • Vjerojatnost i statistika Tabele Fizikalne konstante • SI osnovne jedinice • SI izvedene jedinice • SI prefiksi • Pretvorba mjernih jedinica Spekulativne teorije Procesna fizika Više informacija Povijest fizike • Poznati fizičari • Nobelova nagrada za fiziku uredi   Kategorije Fizika Fizičari U izradi, Fizika Akustika Astrofizika Fizikalna svojstva Fizikalne veličine Grane fizike Ispitivanje materijala Mjerne jedinice Neriješeni problemi u fizici Optika Fizikalne pojave Povijest fizike Spektroskopija Statistička fizika Statistička mehanika Teorija kaosa Titranja i valovi Vrijeme Ostali portali Wikipedije na hrvatskome jeziku                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Prvi hrvatski wikiportal! Na wikipediji na hrvatskome jeziku od 21. ožujka 2006.