Portal:Fizika

uredi   Portal o fizici Model atoma helija Fizika (grčki phusis, fysis: priroda), znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije. uredi   Izdvojeni članak Elektrotehnički materijali su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava. Elektrotehnički proizvodi su oni proizvodi koji svoj rad zasnivaju na iskorištenju električnih i elektromagnetskih pojava (pretvaranje mehaničke u električnu energiju i obrnuto, električne u toplinsku, prijenos signala i sl.) Za neki proizvod potrebni su određeni materijali odnosno sirovina. Pri tome je pojam proizvoda odnosno sirovine relativan, a ovisi o fazama odnosno vrsti proizvodnje. Na primjer proizvodni niz za bakar: bakrena ruda → bakar → žica → izolirana žica → namot → električni stroj. Često su električni proizvodi vrlo složeni i sastavljeni su od puno različitih materijala, kako po građi tako i po svojim svojstvima...Pročitaj cijeli članak|Arhiva uredi   Izabrana biografija Rentgen Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.) je francuski fizičar. Coulomb je rođen u francuskom gradu Angoulême. Izabrao je posao vojnog inženjera, i taj je posao redio tri godine, do ozlijede koja mu je uvelike ugrozila zdravlje, na Martiniku. Na povratku zaposlio se u La Rochelleu. Tu je otkrio inverznu vezu između sile naboja i kvadratu njihove udaljenosti, taj je zakon kasnije po njemu nazvan Kulonov zakon. Godine 1781. Coulomb je permanentno stacioniran u Parizu. Prije početka revolucije 1879. Coulomb daje otkaz na mjestu intendant des eaux et fontaines, i otišao u mirovinu na svoje imanje u Bloisu. Ponovno je pozvan u Pariz na konferenciju da se odrede nove mjerne jedinice, a sve to po naredbi Revolucionarne vlade. Iz Državnog instituta bio je jedan od prvih članova, a 1802. postavili su ga za inspektora javnih instrukcija. No njegovo zdravlje je već tada bilo jako krhko, te je umro četiri godine poslije u Parizu. ..Pročitaj cijeli članak | Arhiva uredi   Izabrana slika nuklearna reakcija litija --Galerija-- uredi   Članci Osnove Materija • Antimaterija • Čestica • Vrijeme • Prostor • Dimenzija • Duljina • Brzina • Val • Valna funkcija • Harmonijski oscilator • Elektromagnetsko zračenje • Kvantna mehanika Osnovne sile Osnovne sile • Gravitacija • Elektromagnetska sila • Slaba sila • Jaka sila Teorija elementarnih čestica Teorija elementarnih čestica • Atom • Proton • Neutron • Elektron • Kvark • Foton • Gluon • W i Z bozoni • Graviton • Neutrino • Radijacija • Fermioni Metode Znanstvena metoda • Kvantitativna fizikalna metoda • Mjerenje • Mjerni instrumenti • Dimenzijska analiza • Vjerojatnost i statistika Tabele Fizikalne konstante • SI osnovne jedinice • SI izvedene jedinice • SI prefiksi • Pretvorba mjernih jedinica Spekulativne teorije Procesna fizika Više informacija Povijest fizike • Poznati fizičari • Nobelova nagrada za fiziku uredi   Kategorije Fizika Fizičari U izradi, Fizika Akustika Astrofizika Fizikalna svojstva Fizikalne veličine Grane fizike Ispitivanje materijala Mjerne jedinice Neriješeni problemi u fizici Optika Fizikalne pojave Povijest fizike Spektroskopija Statistička fizika Statistička mehanika Teorija kaosa Titranja i valovi Vrijeme Ostali portali Wikipedije na hrvatskome jeziku                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Prvi hrvatski wikiportal! Na wikipediji na hrvatskome jeziku od 21. ožujka 2006.