Portal: zrakoplovstvo
 |
|
Zrakoplovstvo ili drugim riječima zračni prijevoz podrazumijeva cjelokupnu avio-industriju i sam let zrakoplova. U zrakoplove spadaju sve letjelice lakše od zraka (baloni, cepelini) i letjelice teže od zraka (avioni, helikopteri). Prošlo je više od 100 godina kada su 17. prosinca 1903. braća Wright uspjeli uzletjeti sa svojim Flayerom. I prije tog povijesnog događaja čovjek je letio uz pomoć balona, prepušten sili vjetra i zračnim strujama. Naš prvi zrakoplovac bio je Dragutin Novak koji je s uzletišta u Črnomercu u Zagrebu 22./23. lipnja 1910. godine uzletio zrakoplovom konstruktora Slavoljuba Penkale. Od tih vremena čovjek nije osvojio samo zračni prostor nego se i otisnuo u svemir. Zrakoplov je približio svaku točku na Zemlji a zračni promet postao je najsigurniji i najbrži način prijevoza. |
 Jeste li znali?  |
||
| uredi | ||
|
||
| Na današnji dan |
||
| uredi | ||
|
||
| Izdvojeni zrakoplov |
||
| uredi | ||
 Bartini Beriev VVA-14 bila je eksperimentalna amfibija s vertikalnim polijetanjem razvijena u Sovjetskom Savezu tijekom 1970-ih. Dizajnirana je bila za mogućnost polijetanja iz vode, let velikom brzinom na velike udaljenosti, sposobnost leta na velikim visinama kao i za let neposredno iznad površine mora koristeći "efekt tla" (pojava stvaranja zračnog jastuka kod zrakoplova u niskom letu ili lebdjenju. VVA-14 dizajnirao je Robert Bartini s glavnom namjenom uništenja raketnih podmornica s Polaris projektilima Ratne mornarice SAD-a. Bartini, u suradnji s Beriev Dizajn uredom (danas Tvrtka zrakoplova Beriev) namjeravao je prema shemi katamarana razviti prototip letjelice VVA-14 u tri faze. VVA-14M1 trebao je biti aerodinamički i tehnološki probni prototip za ispitivanje, u početku s krutim plovcima na krajevima središnjeg dijela krila što se je kasnije trebalo zamijeniti s plovcima na napuhavanje. |
||
| Novosti |
||
| uredi | ||
* S dopuštenjem preuzeto s: Aerosvijet, hrvatski zrakoplovni portal |
||
| Izdvojeni članak |
||
| uredi | ||
.jpg) Nosači helikoptera klase Hyūga je naziv za japansku klasu nosača helikoptera koja je dobila ime po japanskom bojnom brodu Hyuga. Planirana je izgradnja barem dva plovila, iako su u planu bila ukupno četiri. Sastavljanje prvog nosača je počelo 11. svibnja 2006., porinut je 23. kolovoza 2007., a uveden je u uporabu 18. ožujka 2009. godine. Sastavljanje drugog nosača počelo je u 30. svibnja 2008., porinut je 21. kolovoza 2009., a stavljen u službu 16. ožujka 2011. godine. Nasljednik klase Hyuga je klasa Izumo. Nosači helikoptera klase Hyūga su zamijenili razarače klase Haruna. Primarna zadaća nosača klase Hyūga je protupodmornička borba. Nosači imaju dva dizala koja dižu helikoptere iz zatvorenog hangara koji se nalazi ispod palube na palubu. Uobičajena eskadrila se sastoji od tri protupodmornička SH-60K helikoptera i jednog MCH-101. Nosač može nositi najviše 11 helikoptera i ne može nositi standardne vojne mlazne zrakoplove zato što nema ugrađen nikakav katapult niti ostalu opremu potrebnu za takve zrakoplove. Međutim na njemu su potrebne samo manje izmjene kako bi se u budućnosti mogao opremiti sa V/STOL zrakoplovima. Nosač je naoružan sa jednim 16-čelnim Mk.41 vertikalnim lanserskim sustavom sa kombinacijom ESSM zemlja-zrak projektila i ASROC protupodmorničkih projektila. Sustav navođenja projektila može navoditi više projektila istodobno na različite ciljeve. Ostalo naoružanje uključuje Phalanx CIWS za samoobranu i dvije trostruke 324 mm torpedne cijevi. Poslijeratna podjela svijeta na dva međusobno vojno i ideološki suprotstavljena bloka, ali i nevjerojatan rast japanske ekonomije promovirali su Japan u najvažnijeg američkog saveznika u Aziji. Daleko od američkog tla, ali u neposrednoj blizini SSSR-a, Kine i Sjeverne Koreje, Japan je zapravo postao "nepotopljivi američki nosač zrakoplova" i prirodna brana širenju ruskih i kineskih pomorskih ambicija prema jugoistoku kontinenta. |
||
| Kategorije |
||
| uredi | ||
|
|
||
| Ostali projekti |
||||||||||
| uredi | ||||||||||
|
||||||||||
| Vanjske poveznice |
||
| uredi | ||
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
