Razlika između inačica stranice »Žumberačka gora«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisana 73 bajta ,  prije 6 godina
Dorada, coord popravljen prema cgn, poveznice, -mrva-zemlj
m (Slika Gruba_podjela_Žumberačke_gore.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Jcb)
(Dorada, coord popravljen prema cgn, poveznice, -mrva-zemlj)
{{redirectPreusmjerava|Žumberak}}
 
{{Infookvir planina
| ime = Žumberačka gora
| Opis slike = Pogled na Kremenjak preko Mrzlog polja
| Visina = [[Sveta Gera]] - 1178
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD+X/|HŽ|ZGŽ}} [[Zagrebačka županija]]<br />{{ZD+X/|HŽ|KAŽ}} [[Karlovačka županija]]
| Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]]
| Kordinate = {{Coord|45.5895668274907305|15.5000061430917984|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Najduža staza = Put Kraljice bukve
| Planinarski domovi = Planinarska kuća Scout</br />Planinarska kuća Vodice </br />Planinarski dom Veliki Dol</br />Planinarski dom Željezničar </br /></br />Planinarski dom Šoićeva kuća</br />Planinarski dom Žitnica </br />
| Najbliži gradovi = [[Samobor]]</br />[[Jastrebarsko]] </br />[[Ozalj]] </br />[[Novo Mesto]] ( u Sloveniji)</br />
| Starost = [[Mezozoik]]
| Ostali vrhovi = Ravna Gora (1001 m)</br />Ječmište (976 m) </br />Karvanka (888 m)</br />Japetić (879 m)</br />Ravnice (860 m)</br /> Zečak (795 m)</br />Plešivica (Čerga) (778 m)</br />Štula (576 m)
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=ZumberakŽumberačka&nbsp;gora|lat=45.7700749|long=15.5309|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|caption=<center>Pozicija ZumberkaŽumberačke gore na karti Hrvatske</center>}}
}}
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] ( poznata i kao Jaskanska Plješivica).
 
Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
 
Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]].
 
== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor|Samobora]]a, [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić|Krašića]]a.. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].
 
Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
 
U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor|Samobora]]a, grada [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
 
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:
 
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html http://narodne-novine58 9.nn6.hr/clanci/sluzbeni/270807.html1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]<br/ref>
</ref>
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].
 
 
 
=== Reljef ===
Većinom prevladavaju [[Dolomit|dolomitidolomit]]i iz [[Trijas|trijasatrijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ( [[Krš|krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>
]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[Paleozoik|paleozoiku]], točnije [[Perm|permu]] prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name=":0">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf]<br>
</ref>
 
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je ''premreženo'' potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
 
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrbtu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
 
* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name=":0speleo-klub" />
 
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name=":0" />
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.
 
Od vodenih tokova su najbitniji rijeka [[Kupčina]] koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati [[Sopotski slap]] visine od preko 40 metara. Tu su još i [[Bregana (rijeka)|Bregana]], [[Gradna (rijeka)|Gradna]] te [[Slapnica (rijeka)|Slapnica]] s svojim slapovima, [[Vranjački slap|Vranjačkim slapom]] (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) te Brisalom[[Brisalo]]m.
 
== Flora i fauna ==
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.
 
Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]]<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%2520za%2520ekologiju%2520bilja%2520-%2520Alegroekologijabilja.pdfhtm http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%20za%20ekologiju%20bilja%20 za ekologiju bilja -%20Alegro.pdf Alegro]<br/ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama).
 
</ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama). <br />U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'') ]]
 
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').
 
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevima]] i [[gljiveGljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.
 
Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]] .
 
Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]] .
 
<gallery>
U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]].<br />
Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'' nekad znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.
 
<br /><br />
 
<gallery>
</gallery>
 
== Zaštita prirode<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucjaZaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj -hrvatskoj/zasticena-podrucja- Zaštićena područja u Hrvatskoj -hrvatskoj- nacionalne- kategorije -1137.html Državni zavod za zaštitu prirode]<br/ref> ==
</ref> ==
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.
 
 
===== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća =====
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt|relikti]].<br /><br />
 
 
== Galerija ==
Slika:Krvavi_kamen.jpg|<center>Krvavi kamen
</gallery>
 
{{commonscat|Žumberak/Gorjanci}}
 
== Poveznice ==
* [[Park prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]]
* [[Sveta Gera]]
* [[Japetić]]
* [[Okić (plešivicaPlešivica)]]
 
== Literatura ==
* Z. Keller & I. Ott:  ''Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič''. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
* Sergej Forenbacher 1995:  ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str.  ISBN 953-0-60533-1
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
{{commonscatCommonscat|Žumberak/Gorjanci}}
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
<references />
 
 
[[Kategorija: ZemljopisPlanine Hrvatske]]
{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija: Planine HrvatskeSlovenije]]
[[Kategorija:Zemljopis Planine SlovenijeHrvatske]]
[[Kategorija: Zemljopis Hrvatske]]

Navigacijski izbornik