Žumberačka gora: razlika između inačica

Koordinate: 45°44′57″N 15°18′33″E / 45.74907305°N 15.30917984°E / 45.74907305; 15.30917984
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Slika Gruba_podjela_Žumberačke_gore.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Jcb
Dorada, coord popravljen prema cgn, poveznice, -mrva-zemlj
Redak 1: Redak 1:
{{redirect|Žumberak}}
{{Preusmjerava|Žumberak}}

{{Infookvir planina
{{Infookvir planina
| ime = Žumberačka gora
| ime = Žumberačka gora
Redak 6: Redak 5:
| Opis slike = Pogled na Kremenjak preko Mrzlog polja
| Opis slike = Pogled na Kremenjak preko Mrzlog polja
| Visina = [[Sveta Gera]] - 1178
| Visina = [[Sveta Gera]] - 1178
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD+X/HŽ|ZGŽ}}<br />{{ZD+X/HŽ|KAŽ}}
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD|HŽ|ZGŽ}} [[Zagrebačka županija]]<br />{{ZD|HŽ|KAŽ}} [[Karlovačka županija]]
| Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]]
| Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]]
| Kordinate = {{Coord|45.58956682|15.50000614|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Kordinate = {{Coord|45.74907305|15.30917984|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| Najduža staza = Put Kraljice bukve
| Najduža staza = Put Kraljice bukve
| Planinarski domovi = Planinarska kuća Scout</br>Planinarska kuća Vodice </br>Planinarski dom Veliki Dol</br>Planinarski dom Željezničar </br></br>Planinarski dom Šoićeva kuća</br>Planinarski dom Žitnica </br>
| Planinarski domovi = Planinarska kuća Scout<br />Planinarska kuća Vodice <br />Planinarski dom Veliki Dol<br />Planinarski dom Željezničar <br /><br />Planinarski dom Šoićeva kuća<br />Planinarski dom Žitnica <br />
| Najbliži gradovi = [[Samobor]]</br>[[Jastrebarsko]] </br>[[Ozalj]] </br>[[Novo Mesto]] ( u Sloveniji)</br>
| Najbliži gradovi = [[Samobor]]<br />[[Jastrebarsko]] <br />[[Ozalj]] <br />[[Novo Mesto]] (u Sloveniji)<br />
| Starost = [[Mezozoik]]
| Starost = [[Mezozoik]]
| Ostali vrhovi = Ravna Gora (1001 m)</br>Ječmište (976 m) </br>Karvanka (888 m)</br>Japetić (879 m)</br>Ravnice (860 m)</br> Zečak (795 m)</br>Plešivica (Čerga) (778 m)</br>Štula (576 m)
| Ostali vrhovi = Ravna Gora (1001 m)<br />Ječmište (976 m) <br />Karvanka (888 m)<br />Japetić (879 m)<br />Ravnice (860 m)<br /> Zečak (795 m)<br />Plešivica (Čerga) (778 m)<br />Štula (576 m)
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Zumberak|lat=45.7700|long=15.5|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|caption=<center>Pozicija Zumberka na karti Hrvatske</center>}}
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Žumberačka&nbsp;gora|lat=45.749|long=15.309|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|caption=<center>Pozicija Žumberačke gore na karti Hrvatske</center>}}
}}
}}
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap]]
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] ( poznata i kao Jaskanska Plješivica).
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] (poznata i kao Jaskanska Plješivica).


Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].


Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje]].
Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]].


==Zemljopis==
== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor|Samobora]], [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]], [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić|Krašića]].. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor]]a, [[Jastrebarsko]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić]]a.. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].


Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.


U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor|Samobora]], grada [[Jastrebarsko|Jastrebarskog]] i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor]]a, grada [[Jastrebarsko]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:

=== Žumberačka gora ===
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html]<br>
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]</ref>
</ref>
=== Samoborsko gorje ===
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.
Redak 42: Redak 40:
=== Gorjanci ===
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].
Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].




=== Reljef ===
=== Reljef ===
Većinom prevladavaju [[Dolomit|dolomiti]] iz [[Trijas|trijasa]] te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ( [[Krš|krš
Većinom prevladavaju [[dolomit]]i iz [[trijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ([[krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>
]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[Paleozoik|paleozoiku]], točnije [[Perm|permu]] prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name=":0">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf]<br>
</ref>


U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je ''premreženo'' potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je ''premreženo'' potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.


Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrbtu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.

* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
⚫
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name="speleo-klub"/>


⚫
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name=":0" />
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.


Od vodenih tokova su najbitniji rijeka [[Kupčina]] koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine od preko 40 metara. Tu su još i Bregana, Gradna te Slapnica s svojim slapovima, Vranjačkim slapom (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) te Brisalom.
Od vodenih tokova su najbitniji rijeka [[Kupčina]] koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati [[Sopotski slap]] visine od preko 40 metara. Tu su još i [[Bregana (rijeka)|Bregana]], [[Gradna (rijeka)|Gradna]] te [[Slapnica (rijeka)|Slapnica]] s svojim slapovima, [[Vranjački slap|Vranjačkim slapom]] (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) te [[Brisalo]]m.


== Flora i fauna ==
== Flora i fauna ==
Redak 66: Redak 59:
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.


Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]]<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%2520za%2520ekologiju%2520bilja%2520-%2520Alegro.pdf http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/Skripta%20za%20ekologiju%20bilja%20-%20Alegro.pdf]<br>
Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]]<ref>[http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabilja/ekologijabilja.htm Skripta za ekologiju bilja - Alegro]</ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama).

</ref>. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] (na [[Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske|brežuljkastom pojasu]]), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama). <br />U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'') ]]
U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'')]]


Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').


Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevima]] i [[gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevima]] i [[Gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva.

⚫
Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]].


⚫
Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]] .


<gallery>
<gallery>
Redak 88: Redak 83:
U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]].<br />
U potocima žive [[Pastrva|pastrve]], kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati [[kisik|kisikom]].<br />
Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'' nekad znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.
Veliki gorski plavac (''Phengaris rebeli'' nekad znan kao ''Maculinea rebeli'') je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda ''Myrmica'', tj. mirmekofilije.

<br /><br />


<gallery>
<gallery>
Redak 100: Redak 95:
</gallery>
</gallery>


== Zaštita prirode<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html]<br>
== Zaštita prirode<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html Zaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj - Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije - Državni zavod za zaštitu prirode]</ref> ==
</ref> ==
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.


Redak 123: Redak 117:


===== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća =====
===== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća =====
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt|relikti]].<br /><br />
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt|relikti]].



== Galerija ==
== Galerija ==
Redak 136: Redak 131:
Slika:Krvavi_kamen.jpg|<center>Krvavi kamen
Slika:Krvavi_kamen.jpg|<center>Krvavi kamen
</gallery>
</gallery>

⚫
{{commonscat|Žumberak/Gorjanci}}


== Poveznice ==
== Poveznice ==
Redak 143: Redak 136:
* [[Park prirode]]
* [[Park prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Park_prirode_Žumberak_-_Samoborsko_gorje|Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje]]
* [[Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]]
* [[Sveta Gera]]
* [[Sveta Gera]]
* [[Japetić]]
* [[Japetić]]
* [[Okić (plešivica)]]
* [[Okić (Plešivica)]]


== Literatura ==
== Literatura ==
* Z. Keller & I. Ott: ''Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič''. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
* Z. Keller & I. Ott: ''Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič''. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
⚫
{{Commonscat|Žumberak/Gorjanci}}

== Izvori ==
== Izvori ==
{{Izvori}}
<references />



⚫
[[Kategorija:Planine Hrvatske]]
{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija: Planine Hrvatske]]
[[Kategorija:Planine Slovenije]]
[[Kategorija: Planine Slovenije]]
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]
⚫
[[Kategorija: Zemljopis Hrvatske]]

Inačica od 5. siječnja 2014. u 22:02

»Žumberak« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Žumberak (razdvojba).
Žumberačka gora
Planina
Pogled na Kremenjak preko Mrzlog polja
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Hrvatska2" does not exist.
Položaj
Koordinate45°47′00″N 15°23′00″E / 45.783333333333°N 15.383333333333°E / 45.783333333333; 15.383333333333 (WD)
Država Hrvatska
Nepoznata kratica »HŽ« Zagrebačka županija
Nepoznata kratica »HŽ« Karlovačka županija
Najbliži gradoviSamobor
Jastrebarsko
Ozalj
Novo Mesto (u Sloveniji)
Dio gorjamiješana obilježja Dinarida i Alpa
Fizikalne osobine
Najviši vrhSveta Gera - 1178 m
Ostali vrhoviRavna Gora (1001 m)
Ječmište (976 m)
Karvanka (888 m)
Japetić (879 m)
Ravnice (860 m)
Zečak (795 m)
Plešivica (Čerga) (778 m)
Štula (576 m)
Geologija
Geološka starostMezozoik
Planinarstvo
Planinarski domoviPlaninarska kuća Scout
Planinarska kuća Vodice
Planinarski dom Veliki Dol
Planinarski dom Željezničar

Planinarski dom Šoićeva kuća
Planinarski dom Žitnica
Zemljovid
Sopotski slap.

Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci, njem. Uskokengebirge) je gorje koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u Sloveniji. Najviši je vrh Sveta Gera (Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i Pleševica (poznata i kao Jaskanska Plješivica).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio bakar i u manjim količinama uz bakar i zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba Uskoka, doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara Ferdinanda 1530. da štite Austriju, Kranjsku i Hrvatsku od Turaka.

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Zemljopis

Žumberačka gora smještena je između rijeke Krke, Save i Kupe, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica, Kostanjevice, Novog Mesta, Metlike, Ozlja i Krašića.. Većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj županiji, a manjim u Karlovačkoj županiji.

Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.

U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina: Žumberak i Krašić.

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:

Žumberačka gora

Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini Bregane, na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.[1]

Samoborsko gorje

Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.

Plešivica

Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu Pokuplja.

Gorjanci

Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do Kočevskog Roga. Na sjeveru granica je rijeka Krka.

Reljef

Većinom prevladavaju dolomiti iz trijasa te naslage iz krede, zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš (krš prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u paleozoiku, točnije permu prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)[2]

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: Kupčine, Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je premreženo potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.

Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:

  • Grgosova špilja (u mjestu Otruševcu u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
  • Špilja Provala, duljine od 1862 metra
  • Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.[2]

Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su Sošičko polje, kao i Mrzlo Polje, koje je pravi primjer polja u kršu.

Od vodenih tokova su najbitniji rijeka Kupčina koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine od preko 40 metara. Tu su još i Bregana, Gradna te Slapnica s svojim slapovima, Vranjačkim slapom (sa sedrenom barijerom) te Brisalom.

Flora i fauna

Flora

Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.

Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je bukove šume koja se nalazi u gorskom pojasu[3]. Na većim površinama mogu se naći i hrast kitnjak i obični grab (na brežuljkastom pojasu), te hrast medunac i crni grab (na strmijim južnim padinama).

U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste Hrvatska perunika (Iris Croatica) i Blagajev likovac (Daphne blagayana)

Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti runolist (Leontopodium alpinum), uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (Tofieldia calyculata), prosasti šaš (Carex panicea) i mirisavi dvolist (Platanthera bifolia) te izduženi šaš (Carex elongata).

Žumberačka gora je također dom i mnogim lišajevima i gljivama od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus), ali i čitav niz drugih gljiva.

Šume Žumberka su poznate po vrganjima i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, zelena pupavka.


  • runolist
    runolist
  • uskolisna suhoperka
    uskolisna suhoperka
  • hrvatska perunika
    hrvatska perunika
  • blagajev likovac
    blagajev likovac
  • mirisavi dvolist
    mirisavi dvolist
  • čaškasta baluška
    čaškasta baluška


Fauna

Životinjske su vrste također brojne. Od grabežljivaca izdvajaju se Smeđi medvjed i Vuk.
Od ptica tu su jastreb kokošar, vodenkos, ali i lastavice, Sove, te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim djelovima može se sresti i siva čaplja, pa čak i rode koje znaju zalutati do Mrzlog polja,krškog polja u središnjem žumberku.
Česti su i gmazovi, pa tu žive, od zmija, i Poskok, Ribarica(koja je ugrožena vrsta) i Riđovka,a od guštera prisutni su Sljepić, zelena (livadna gušterica), Obični zelembać (Lacerta viridis), zidna gušterica(Podarcis muralis) te živorodna gušterica (Lacerta vivipara).
Također mogu se pronaći mnoge vrste vodozemaca, osobito mnoge vrste žaba, zatim Pjegavi daždevnjak (koji se u Žumberku nekad zna nazivati i Godenjak) te posebna osobitnost ovog kraja Crni daždevnjak, kojeg se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore.
U potocima žive pastrve, kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati kisikom.
Veliki gorski plavac (Phengaris rebeli nekad znan kao Maculinea rebeli) je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda Myrmica, tj. mirmekofilije.


  • smeđi medvjed
    smeđi medvjed
  • sivi vuk
    sivi vuk
  • crni daždevnjak
    crni daždevnjak
  • pjegavi daždevnjak
    pjegavi daždevnjak
  • jastreb
    jastreb
  • poskok
    poskok
  • veliki gorski plavac
    veliki gorski plavac

Zaštita prirode[4]

Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje flore, faune, ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Na većem dijelu Žumberačke gore nalazi se park prirode.

Značajni krajobraz Slapnica

Duboka potočna dolina Slapnice. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.

Spomenik prirode Grgosova Špilja

U Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatsvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Specijalni šumski rezervat Japetić

Japetić je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.

Značajni krajobraz Okić

Okić je ruševina starog grada iz srednjeg vijeka.. Smještena je se na brdu visine 100 metara ali se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine brijega su vrlo strme i obrasle su šumom zbog čega je ovaj krajobraz i botanički vrijedan.

Park-šuma Tepec i Stražnik

Park-šuma iznad Samobora. krajnji zapadni dio Samoborskog gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.

Posebni botanički rezervat kod Smerovišća

Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke relikti.


Galerija

  • Eko selo Žumberak
    Eko selo Žumberak
  • Mrzlo Polje u jesen
    Mrzlo Polje u jesen
  • Crkva svetog Ilije
    Crkva svetog Ilije
  • Pogled na Mrzlo polje
    Pogled na Mrzlo polje
  • Crkva Sv. Petra i Pavla
    Crkva Sv. Petra i Pavla
  • Slap Brisalo
    Slap Brisalo
  • Crkva svetog Ilije
    Crkva svetog Ilije
  • Krvavi kamen
    Krvavi kamen

Poveznice

Literatura

  • Z. Keller & I. Ott: Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
  • Sergej Forenbacher 1995: Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
  • Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Žumberačka gora

Izvori

  1. ↑ 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode
  2. ↑ a b Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje
  3. ↑ Skripta za ekologiju bilja - Alegro
  4. ↑ Zaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj - Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije - Državni zavod za zaštitu prirode
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Žumberačka_gora&oldid=4241793"