Hrvatske planine
Hrvatske planine pripadaju Dinaridima te su manjim dijelom istočni nastavak Alpa. Gore savsko-dravskog međurječja smatraju se ostatkom staroga Orijentalnoga kopna. U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske ta se dva gorska sustava sastaju u prijelaznoj zoni. Hrvatske planine nisu izrazito visoke; za razliku planina u ostalim državama jugoistoka Europe, nemaju vrhova viših od 2000 metara.
| planina | vrh | visina (m) |
|---|---|---|
| Dinara | Dinara / Sinjal ↓1 | 1831 |
| Kamešnica | Kamešnica (pripada BiH) ↓2 | 1809 |
| Biokovo | Sveti Jure | 1762 |
| Velebit | Vaganski vrh | 1757 |
| Plješevica | Ozeblin | 1657 |
| Velika Kapela | Bjelolasica | 1534 |
| Risnjak | Risnjak | 1528 |
| Svilaja | Svilaja | 1508 |
| Snježnik | Snježnik | 1506 |
| Viševica | Viševica | 1428 |
| Učka | Vojak | 1396 |
| Bitoraj | Bitoraj | 1386 |
| Mosor | Mosor | 1339 |
| Vrgorsko gorje | Veliki Šibenik | 1314 |
| Mala Kapela | Seliški vrh | 1279 |
| Ćićarija | Veliki plamik | 1272 |
| Sniježnica | Sniježnica | 1234 |
| Veliki Kozjak | Bat | 1207 |
| Klek | Klek | 1182 |
| Žumberačka gora | Sveta Gera | 1181 |
| Promina | Čavnovka | 1148 |
| Tuhobić | Tuhobić | 1106 |
| Ivanščica | Ivanščica | 1059 |
| Medvednica | Sljeme | 1035 |
| Psunj | Brezovo polje | 984 |
| Zmijino brdo | Sveti Ilija | 961 |
| Papuk | Papuk | 953 |
| Rilić | Šapašnik | 920 |
| Samoborska gora | Japetić | 879 |
| Zir | Zir | 850 |
| Strahinjčica | Strahinjčica | 846 |
| Moseć | Movran | 838 |
| Krndija | Kapovac | 792 |
| Vidova gora | Sutvid | 780 |
| Kozjak | Sveti Luka | 779 |
| Plešivica | Plešivica | 777 |
| Boraja | Crni vrh | 739 |
| Ravna gora | Ravna gora | 686 |
| Jurašinka | Jurašinka | 674 |
| Opor | Crni krug | 650 |
| Kalnik | Vranilac | 642 |
| Sveti Nikola | Sveti Nikola | 627 |
| Požeška gora | Kapavac | 618 |
| Zrinska gora | Piramida | 616 |
| Osoršćica | Osoršćica | 589 |
| Klupca | Klupca | 569 |
| Obzova | Obzova | 568 |
| Vodenica | Vodenica | 537 |
| Petrova gora | Veliki Petrovac | 512 |
| Redni broj | Naziv županije | Najviši vrh | Visina (m n/v) |
Planina ili gora | Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Šibensko-kninska | Sinjal | 1831 | Dinara | Najviši hrvatski vrh |
| 2. | Splitsko-dalmatinska | Sveti Jure | 1762 | Biokovo | |
| 3. | Ličko-senjska | Vaganski vrh | 1758 | Velebit | zajednički sa Zadarskom županijom |
| 4. | Zadarska županija | Vaganski vrh | 1758 | Velebit | |
| 5. | Primorsko-goranska | Kula | 1533 | Bjelolasica | zajednički s Karlovačkom županijom |
| 6. | Karlovačka | Kula | 1533 | Bjelolasica | zajednički s Primorsko-goranskom |
| 7. | Istarska | Veliki Planik | 1272 | Ćićarija | |
| 8. | Dubrovačko-neretvanska | Sveti Ilija | 1234 | Sniježnica | Najjužniji najviši hrvatski kopneni vrh |
| 9. | Krapinsko-zagorska | Ivanščica | 1060 | Ivanščica | zajednički s Varaždinskom županijom |
| 10. | Grad Zagreb | Sljeme | 1033 | Medvednica | |
| 11. | Zagrebačka | bezimeni vrh | 1006 | Žumberačka gora | blizu vrha zvanog Ravna gora (1001 m) |
| 12. | Požeško-slavonska | Brezovo polje | 985 | Psunj | Najviši vrh Slavonije |
| 13. | Virovitičko-podravska | Papuk | 953,75 | Papuk | Najviši vrh Papuka |
| 14. | Bjelovarsko-bilogorska | Crni vrh | 863 | Papuk | zapadni dio Papuka |
| 15. | Osječko-baranjska | Petrov vrh | 701 | Krndija | po nekim izvorima 700 ili 697 m |
| 16. | Varaždinska | Ivanščica | 1060 | Ivanščica | zajednički s Krapinsko-zagorskom |
| 17. | Koprivničko-križevačka | Vranilac | 643 | Kalnička gora | Vrh se zove i Kalnik |
| 18. | Brodsko-posavska | Kapovac | 618 | Babja gora | ponekad dio Požeške gore |
| 19. | Sisačko-moslavačka | Piramida | 616 | Zrinska gora | |
| 20. | Međimurska | Mohokos | 344,4 | Međimurske gorice | |
| 21. | Vukovarsko-srijemska | Liska | 297 | Fruška gora | Najistočniji hrvatski vrh |
↑1 Najviši vrh Dinare koji pripada Republici Hrvatskoj jest Sinjal na 1831 m. Najviši vrh Troglav (1913 m) nalazi se u Bosni i Hercegovini.
↑2 Veći dio planine Kamešnice pripada Bosni i Hercegovini, kao i njezini najviši vrhovi Konj (1855 m) i Kamešnica (1810).[2]
- (engl.) Geographical and Meteorological Data, u: The Statistical Yearbook of Croatia, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2007., str. 45.
- Bertić, Ivan; Pojatina, Stipe (gl. ur.), Veliki geografski atlas Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1987., ISBN 86-329-0125-7
- Bertić, Ivan. (ur.), Zemljopisni atlas Republike Hrvatske, Školska knjiga i Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 1993.
- Antić, Ljubomir; Klemenčić, Mladen (ur.), A concise atlas of the Republic of Croatia & of the Republic of Bosnia and Hercegovina, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb, 1993., ISBN 953-6036-00-2 (engl.)
- Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-314-2
- Jelić, Tomislav (gl. ur.), Veliki geografski atlas, 6. izd., Alfa, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-168-254-1
- ↑ Poljak, Željko. Hrvatske planine, 4. izmijenjeno i dopunjeno izd., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-314-2, str. 12.
- ↑ Kamešnica. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. ožujka 2026.
