Euro: razlika između inačica

Euro
	; Logo eura
ISO 4217 kôd	EUR
Korisnik	zemlje članice EU
Inflacija	1.8 % ; Izvor: Europska središnja banka; listopad 2006.
Najmanja jedinica ; (1/100)	cent
Oznaka	€
Kovanice	1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
Novčanice	€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Nacionalna banka	Europska središnja banka; Web stranica: www.ecb.int
Tečaj	Euro

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. srpnja 2020. u 21:27

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone:

Od zemalja koje nisu članice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju još i Andora, Monako, San Marino i Vatikan.

Osim u ovim državama, euro se kao službeno sredstvo plaćanja koristi još i Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.

Povijest

Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 12 država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta u sklopu ostvarivanja Ekonomske i monetarne unije. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan europodručja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grčka i Švedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u europodručje 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije.

1. siječnja 2002. novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine.
1. siječnja 2007. zajedničku je valutu uvela Slovenija, kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine.
1. siječnja 2008. jedinstvenu europsku valutu uveli su Cipar i Malta.
1. siječnja 2009. euro je uvela Slovačka.
1. siječnja 2011. euro je uvela Estonija.
1. siječnja 2014. euro je uvela Latvija.
1. siječnja 2015. euro je uvela Litva.

Valute zamijenjene eurom

Valuta	Kod (ISO 4217)	Tečaj zamjene	Godina zamjene
austrijski šiling	`ATS`	13,7603	2002.
belgijski franak	`BEF`	40,3399	2002.
ciparska funta	`CYP`	0,585274	2008.
estonska kruna	`EEK`	15,6466	2011.
finska marka	`FIM`	5,94573	2002.
francuski franak	`FRF`	6,55957	2002.
grčka drahma	`GRD`	340,75	2002.
irska funta	`IEP`	0,787564	2002.
letonski lats	`LVL`	0,702804	2014.
litavski litas	`LTL`	3,4528	2015.
luksemburški franak	`LUF`	40,3399	2002.
malteška lira	`MTL`	0,4293	2008.
monegaški franak	`MCF`	6,55957	2002.
nizozemski gulden	`NLG`	2,20371	2002.
njemačka marka	`DEM`	1,95583	2002.
portugalski eskudo	`PTE`	200,482	2002.
slovenski tolar	`SIT`	239,64	2007.
slovačka kruna	`SKK`	30,126	2009.
sanmarinska lira	`SML`	1936,27	2002.
španjolska pezeta	`ESP`	166,386	2002.
talijanska lira	`ITL`	1936,27	2002.
vatikanska lira	`VAL`	1936,27	2002.

(zagrade): predviđeni datum

Proširenje eurozone

Svaka država koja uđe u EU (ovisno o stupnju razvijenosti) bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II (European Exchange Rate Mechanism).

Hrvatska je planirala ulazak u članstvo ERM II 2020., a uvođenje eura 2025.^[1]
Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima Borisa Vujčića, guvernera HNB, "želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."^[2]^[3]
Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić^[4].
Dana 10. srpnja 2020. Hrvatska je primljena u članstvo ERM II, hrvatska kuna je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,53450 HRK ±15%, a uvođenje eura se očekuje 1. siječnja 2023.^[5]

Bugarska je 10. srpnja 2020. primljena u članstvo ERM II, a bugarski lev je vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.

Rumunjska je planirala uvesti euro 2022.^[6], no još uvijek ne zadovoljava uvjete za ulazak u članstvo ERM II.

Češka, Mađarska i Poljska ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.

Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,46038 DKK ±2,25%, ali je referendumom godine 2000. odbijeno uvođenje eura.

Švedska je referendumom godine 2003. odbila ulazak u ERM II i uvođenje eura.

Ujedinjeno kraljevstvo nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu (funtu), a 2020. je napustilo Europsku uniju.

Znak €

nacrt simbola
simbol pred Europskom središnjom bankom

U standardima Unicode i HTML se ovako predstavlja simbol za euro:

	Unikod		HTML		izgled ovisi o pregledniku	poveznice (engl.)
	k. točka	naziv	kod	entitet	izgled ovisi o pregledniku	poveznice (engl.)
simbol euro	U+20AC	EURO SIGN	`€`	`€`	€	detaljni podaci test preglednika

Portal:Europa

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Euro

Trenutačni valutni tečaj EUR

Yahoo! Finance:	AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD
XE.com:	AUD CAD CHF GBP HKD JPY USD

Izvori

↑ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, Jutarnji list, 10.5.2018.
↑ Hoćemo euro što je brže moguće, intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB
↑ Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2014. (Wayback Machine), BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.
↑ HNB. 5. srpnja 2019. Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Pristupljeno 5. srpnja 2019.
↑ Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom, Večernji list, 10.7.2020.
↑ Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report, Reuters, 28.8.2017.

Vanjske poveznice

Heiko Otto (ur.). Euro (novčanice) (njemački i engleski). Pristupljeno 12. kolovoza 2017. (njem.) (engl.)

[1] Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, Jutarnji list, 10.5.2018.

[2] Hoćemo euro što je brže moguće, intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB

[3] Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2014. (Wayback Machine), BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.

[4] HNB. 5. srpnja 2019. Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II). Pristupljeno 5. srpnja 2019.

[5] Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom, Večernji list, 10.7.2020.

[6] Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report, Reuters, 28.8.2017.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 192: / Redak 192: @@
 Svaka država koja uđe u EU (ovisno o stupnju razvijenosti) bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II ''(European Exchange Rate Mechanism)''.
+[[Hrvatska]] je planirala ulazak u članstvo ERM II [[2020.]], a uvođenje eura [[2025.]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-spremna-zapoceti-proces-uvodenja-eura-plenkovic-na-vladi-govorio-o-ulasku-u-eurozonu-dalic-otkrila-koliko-bi-mogle-rasti-cijene/7341546/ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura], Jutarnji list, 10.5.2018.</ref><br>
-[[Bugarska]] je podnijela zahtjev za ulazak u članstvo ERM II, a [[bugarski lev]] je vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.
+Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima [[Boris Vujčić|Borisa Vujčića]], guvernera [[Hrvatska narodna banka|HNB]], ''"želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."''<ref>[http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf Hoćemo euro što je brže moguće], intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB</ref><ref>[http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 |date=2. veljače 2014. }}, BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.</ref><br>
+Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija [[Zdravko Marić (ministar)|Zdravko Marić]] i guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]] [[Boris Vujčić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)|last=|first=|date=5. srpnja 2019.|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=5. srpnja 2019.|author=HNB|publisher=}}</ref>.<br>
+Dana [[10. srpnja]] [[2020.]] Hrvatska je primljena u članstvo ERM II, [[hrvatska kuna]] je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,53450 HRK ±15%, a uvođenje eura se očekuje [[1. siječnja]] [[2023.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-usla-u-cekaonicu-za-euro-1416314 Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom], Večernji list, 10.7.2020.</ref>
+[[Bugarska]] je [[10. srpnja]] [[2020.]] primljena u članstvo ERM II, a [[bugarski lev]] je vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.
-[[Rumunjska]] planira uvesti euro [[2022.]]<ref>[https://www.reuters.com/article/uk-romania-eurozone/romania-may-join-euro-zone-in-2022-says-foreign-minister-report-idUKKCN1B80FT Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report], Reuters, 28.8.2017.</ref>
+[[Rumunjska]] je planirala uvesti euro [[2022.]]<ref>[https://www.reuters.com/article/uk-romania-eurozone/romania-may-join-euro-zone-in-2022-says-foreign-minister-report-idUKKCN1B80FT Romania may join euro zone in 2022, says foreign minister - report], Reuters, 28.8.2017.</ref>, no još uvijek ne zadovoljava uvjete za ulazak u članstvo ERM II.
-[[Hrvatska]] planira ulazak u članstvo ERM II [[2020.]], a uvođenje eura [[2025.]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-spremna-zapoceti-proces-uvodenja-eura-plenkovic-na-vladi-govorio-o-ulasku-u-eurozonu-dalic-otkrila-koliko-bi-mogle-rasti-cijene/7341546/ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura], Jutarnji list, 10.5.2018.</ref><br>
-Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima [[Boris Vujčić|Borisa Vujčića]], guvernera [[Hrvatska narodna banka|HNB]], ''"želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."''<ref>[http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf Hoćemo euro što je brže moguće], intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB</ref><ref>[http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 |date=2. veljače 2014. }}, BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.</ref>
-Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija [[Zdravko Marić (ministar)|Zdravko Marić]] i guverner [[Hrvatska narodna banka|HNB-a]] [[Boris Vujčić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)|last=|first=|date=5. srpnja 2019.|website=|language=|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=5. srpnja 2019.|author=HNB|publisher=}}</ref>.
 [[Češka]], [[Mađarska]] i [[Poljska]] ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.
@@ Redak 207: / Redak 207: @@
 [[Švedska]] je referendumom godine [[2003.]] odbila ulazak u ERM II i uvođenje eura.
-[[Ujedinjeno kraljevstvo]] nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu ([[britanska funta|funtu]]), a za [[2019.]] planira izlazak iz Europske unije.
+[[Ujedinjeno kraljevstvo]] nije ni namjeravalo uvesti euro već je zadržalo vlastitu valutu ([[britanska funta|funtu]]), a [[2020.]] je napustilo Europsku uniju.
 ==Znak €==

Euro
Logo eura
ISO 4217 kôd	`EUR`
Korisnik	zemlje članice EU
Inflacija	1.8 % Izvor: Europska središnja banka listopad 2006.
Najmanja jedinica (1/100)	cent
Oznaka	€
Kovanice	1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
Novčanice	€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Nacionalna banka	Europska središnja banka Web stranica: www.ecb.int
Tečaj	Euro