Glina (grad)

Glina
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka
Gradonačelnik	Stjepan Kostanjević (HDZ)
Površina	544,2 km2
Površina središta	9,3 km2
Visina	112 mnm
Koordinate	45°20′16″N 16°05′26″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	7 116
– gustoća	13 st./km2
Urbano	4 028
– gustoća	765 st./km2
Svetac zaštitnik	Sveti Ivan Nepomuk
Dan mjesta	6.kolovoza
Poštanski broj	44400
Pozivni broj	044
Autooznaka	SK
Stranica	www.grad-glina.hr
Glina Glina na zemljovidu Hrvatske

Glina
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka županija
Općina/grad	Glina
Površina	544,2 km2
Površina središta	9,3 km2
Koordinate	45°20′17″N 16°05′27″E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	7 116
– gustoća	13 st./km2
Urbano	4 028
– gustoća	765 st./km2
Autooznaka	SK
Glina Glina na zemljovidu Hrvatske

Karta

Glina je grad u Hrvatskoj. Poznata je i kao "Grad hrvatske himne" zbog činjenice da je Josip Runjanin u Glini skladao himnu. Grad uspješno diljem Hrvatske i Europe promoviraju mažoretkinje "Glinske Banice".

Gradska naselja

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene rječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo

Popis 2011.

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

• ukupno: 9.283
  • Hrvati: 6.468 - 69,68%
  • Srbi : 2.549 - 27,46%
  • Ostali: 266 - 2,86%

Popis 1991.

• ukupno: 23.040
  • Srbi - 13.975 (60,65%)
  • Hrvati - 8.041 (34,90%)
  • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
  • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991.	6.933	4.831 (69,68%)	1.448 (20,88%)	362 (5,22%)	292 (4,21%)
1981.	5.790	3.531 (60,98%)	1.262 (21,79%)	870 (15,02%)	127 (2,19%)
1971.	4.558	2.873 (63,03%)	1.394 (30,58%)	193 (4,23%)	98 (2,15%)

Povijest

Pojam Glina koji se veže za prostor sadašnje Gline se prvi put se spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka, uglavnom u 18. stoljeću, ponovno su izgradile hrvatske banske vlasti i hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je službovao kasniji hrvatski ban Josip Jelačić, a vjeruje se da je u njoj uglazbljena i kasnija hrvatska himna "Lijepa naša domovina". U Glini, u prostoru nekadašnje mjesne tvrđe, 4. rujna 1737. godine zasjedao je Hrvatski sabor.

Velikosrpska agresija 1991.-1995.

Tijekom velikosrpske agresije, velikosrpstvom indoktrinirani dio srpskog većinskog stanovništvo općine Glina (oko 1500 osoba) pobunio se protiv Republike Hrvatske pa je 28. rujna 1990. izvršio neoružani napad na policijsku postaju MUP-a RH u Glini te opljačkao veću količinu oružja i streljiva iz postajnoga skladišta. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći oružani okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku, a sve u povodu njezinog osamostaljenja od SFR Jugoslavije. Dne 26. lipnja uslijedio je prvi oružani napad na mjesnu policijsku postaju MUP-a RH. Mjesec dana poslije toga, 26. srpnja srpski pobunjenici i neki pripadnici oklopne postrojbe JNA koja je još od 26. lipnja bila stacionirana u Glini drugi put oružano napali su glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac - sjeveroistočno predgrađe Gline koje se nalazi uz cestu prema Petrinji a koje je dotad bilo slobodno jer ga je štitila hrvatska policija (postrojba iz Bjelovara) a čiji su stanovnici bili lojalni i mirni građani, uglavnom Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a, koje su se morale povući pred agresorima, omogućile su većini Hrvata iz Gline (uključujući i Jukinac) da se sklone u Donjem i Gornjem Viduševcu, selima sjeverno od Gline koja su tada bila slobodna. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i pobunjenici - većinom četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu.. Preostale glinske Hrvate i Hrvate iz najbliže glinske okolice (majski kraj i selo Joševica u majskom kraju, selo Skela), kao i druge nesrbe, agresori (velikosrbi) većinom su prognali, a mnoge su odveli u svoje logore gdje su mučeni.

Radikalizirani glinski Srbi s područja općine Glina nakon svoga "referenduma" u svibnju 1991.Glinu su smatrali dijelom Republike Srbije, a nazočnost Hrvata i djelovanje hrvatskih vlasti (isticanje "šahovnice") na području općine Glina smatrali su opasnošću i aktom agresije. Takvo poimanje glinskog općinskog prostora bilo im je pokriće za osvajanje ("oslobađanje) glinskoga teritorija sve do rijeke Kupe, koje je također bilo popraćeno mnogim zločinima nad tamošnjim stanovnicima, gotovo odreda Hrvatima (Glinsko Novo Selo, stankovački kraj, bučički kraj). Okupacijom, a u osnovi etničkim čišćenjem glinskoga općinskog prostora sve do rijeke Kupe, u listopadu 1991., prostor općine Glina i faktički je postao odmetnuti hrvatski teritorij. U sastavu potkraj 1991. proglašene tzv.Republike Srpske Krajine (a katkad i srpskio-jugoslavenskih integracija) općina Glina ostala je sve do kolovoza 1995, kad ju je oslobodila Hrvatska vojska,

Ukupno je 396 civila i hrvatskih branitelja na području Gline izgubilo život tijekom Domovinskog rata.

Općina Glina oslobođena je za vrijeme Operacije Oluja. Hrvatska vojska, napredujući od rijeke Kupe, u grad Glinu ušla je 6. kolovoza 1995. uvečer..

Gospodarstvo

• Vivera d.o.o. (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla)
• pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata)
• Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini. Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.
• BE-TO Glina d.o.o. dio je Drvnog centra Glina, u sastavu "ŠERIF EXPORT-IMPORT" d.o.o. za proizvodnju struje i toplinske energije na biomasu iz glinskih drvnih pogona, riječ je o pogonu koji ima i važan ekološki značaj, a koji bi toplinskom energijom opskrbljivao i Kaznionicu u Glini.

Poznate osobe

• Petar Pjer Križanić, karikaturist, pisac i esejist
• Đuro Agustinović, hrvatski liječnik i filolog
• ban Josip Jelačić, hrv. vojskovođa, obavještajac i državnik
• Duško Gruborović
• Ante Kovačić, hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik
• Momčilo Krković, kipar (Mali Gradac, 12. ožujka 1929.)
• Stjepan Ratković (1878.–1968.), hrvatski pedagog i ministar NDH
• Slavko Kaurić, hrv. nogometni sudac
• dr. sc. Damir Šantek - Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave (DGU)
• Ljuban Crepulja, nogometaš
• Slađana Bukovac, hrvatska novinarka i književnica

Spomenici i znamenitosti

• Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
• Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
• Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
• Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
• Katolička crkva u (Maloj Solini)
• Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
• Katolička crkva u (Maji)
• Spomenik dr. Franje Tuđmana

Obrazovanje

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, drvodjelni dizajner, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji

• Radio Banovina — emitira na 96,8 i 99,1 MHz pokriva šire područje grada, gradove Karlovac i Sisak, Plitvice te Bihać. Emitira i na Internetu.

Šport

• NK Banovac Glina, AK Glina, KK Glina, OK Glina, Wushu Klub Glina, KBK Glina, Streličarski Klub Glina, ŠRU Glina

Izvori

• Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-1991. godine.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Glina

• Službene stranice