Japodi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nije korišteno kao izvor za članak Oznaka: uklanjanje |
sintaksa, itd. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Ilirska plemena.svg|mini|300px|<center>Karta koja prikazuje približan razmještaj [[Iliri|ilirskih]] plemena i njihove susjede.]] |
[[Datoteka:Ilirska plemena.svg|mini|300px|<center>Karta koja prikazuje približan razmještaj [[Iliri|ilirskih]] plemena i njihove susjede.]] |
||
[[Datoteka:Japodska kapa – oglavlje od brončanoga lima.jpg|mini|desno|„Japodska kapa” – oglavlje od brončanoga lima, starije željezno doba, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. U selu [[prozor (Otočac)|Prozoru]] kraj [[otočac|Otočca]] otkriveni su ostatci naselja i [[nekropola]] ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, [[fibula]] i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.]] |
[[Datoteka:Japodska kapa – oglavlje od brončanoga lima.jpg|mini|desno|„Japodska kapa” – oglavlje od brončanoga lima, starije željezno doba, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. U selu [[prozor (Otočac)|Prozoru]] kraj [[otočac|Otočca]] otkriveni su ostatci naselja i [[nekropola]] ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, [[fibula]] i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.]] |
||
'''Japodi''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, [[Latinski jezik|latinski]]: ''Japodes'') |
'''Japodi''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, [[Latinski jezik|latinski]]: ''Japodes'') su bili narod koji je u doba [[Rimska vlast u Iliriku|rimske vladavine]] nastanjivao područje [[Lika|Like]], [[Ogulinsko-plaščanska udolina|Ogulinsko-plaščanske udoline]] i [[Pounje|Pounja]]. Nakon provale [[Kelti|Kelta]] u te krajeve na početku [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] potpali su pod njihov utjecaj ([[Strabon]] i [[Dionizije Halikarnašanin]] nazivaju ih ilirsko-keltskim narodom). Unatoč tomu njihova pripadnost [[Iliri|ilirskom]] ili keltskom etničkom kompleksu nije potvrđena. Japodi su bili organizirani u teritorijalne zajednice koje su se grupirale oko utvrđenih naselja: ''Monetini'' (Monetium – [[Brinje]]), ''Avendeati'' (Avendo – Crkvina kraj [[Brlog (Otočac)|Brloga]]), ''Arupini'' (Arupium – [[Prozor (Otočac)|Prozor]] kraj [[Otočac|Otočca]]) i dr. U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] su iz svojih sjedišta često upadali na područje sjeverne [[Italija|Italije]]. Zbog toga su ih [[Rimljani]] u više navrata pokušavali pokoriti, npr. tijekom vojne intervencije [[129. pr. Kr.]], nakon koje konzul [[Gaj Sempronije Tuditan]] slavi [[trijumf]] u [[Rim]]u. Konačno ih je pokorio [[Oktavijan]] u ratu od [[35. pr. Kr.|35.]] do [[33. pr. Kr.]], osvojivši njihovo posljednje uporište ''Metulum'' (najvjerojatnije Viničica kod [[Josipdol]]a). Iskopine s mnogobrojnih nalazišta ([[Prozor (Otočac)|Prozor]], [[Kompolje]], [[Vrebac]], [[Ribić]], [[Golubić]], [[Jezerine]] i dr.) ilustriraju specifičnost japodske kulture: urne s prizorima iz zagrobnog i svakodnevnog života, ravni grobovi s bogatim prilozima poput nakita, oružja i japodskih kapa (iste se smatraju prototipom „ličke kape”).<ref>[https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28745 Japodi], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 29. studenog 2020.</ref> |
||
== Japodske urne == |
== Japodske urne == |
||
Inačica od 23. veljače 2021. u 17:48
Japodi (grčki: Ἰάποδες, Iápodes, Ἰάπυδες, Iápydes, latinski: Japodes) su bili narod koji je u doba rimske vladavine nastanjivao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja. Nakon provale Kelta u te krajeve na početku 4. stoljeća pr. Kr. potpali su pod njihov utjecaj (Strabon i Dionizije Halikarnašanin nazivaju ih ilirsko-keltskim narodom). Unatoč tomu njihova pripadnost ilirskom ili keltskom etničkom kompleksu nije potvrđena. Japodi su bili organizirani u teritorijalne zajednice koje su se grupirale oko utvrđenih naselja: Monetini (Monetium – Brinje), Avendeati (Avendo – Crkvina kraj Brloga), Arupini (Arupium – Prozor kraj Otočca) i dr. U 2. stoljeću pr. Kr. su iz svojih sjedišta često upadali na područje sjeverne Italije. Zbog toga su ih Rimljani u više navrata pokušavali pokoriti, npr. tijekom vojne intervencije 129. pr. Kr., nakon koje konzul Gaj Sempronije Tuditan slavi trijumf u Rimu. Konačno ih je pokorio Oktavijan u ratu od 35. do 33. pr. Kr., osvojivši njihovo posljednje uporište Metulum (najvjerojatnije Viničica kod Josipdola). Iskopine s mnogobrojnih nalazišta (Prozor, Kompolje, Vrebac, Ribić, Golubić, Jezerine i dr.) ilustriraju specifičnost japodske kulture: urne s prizorima iz zagrobnog i svakodnevnog života, ravni grobovi s bogatim prilozima poput nakita, oružja i japodskih kapa (iste se smatraju prototipom „ličke kape”).[1]
Japodske urne
Podrobniji članak o temi: Japodske urneJapodi su pepeo pokojnika stavljali u japodske urne, grobne spomenike od kamena. Najveći broj japodskih urni pronađen je na raznim arheološkim nalazištima u okolici Bihaća.
Izvori
- ↑ Japodi, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. studenog 2020.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||
.jpg)