Montserrat

Izvor: Wikipedija
Montserrat
Montserrat
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: "Each Endeavouring, All Achieving"
Himna: "God Save the King"
Položaj Montserrata
Službeni jezik engleski
Glavni grad Plymouth 1
Vlada
 - Kralj
 - Guverner
 - Premijer
Karlo III.
Peter Andrew Waterworth
Lowell Lewis
Površina 219. po veličini
 - ukupno 102 km2
Stanovništvo 225. po veličini
- ukupno ([[ ]].) 4 488 (srpanj 2005. procjena)
 - gustoća 44/km2;
Pripadnost Ujedinjeno Kraljevstvo
Status Britanska prekomorska područja
Valuta Istočnokaripski dolar (100 centa)
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .ms
Pozivni broj +1 664
1Napušten 1997. nakon erupcije vulkana. Vladine su zgrade trenutno smještene u Bradesu, zbog čega je to de facto glavni grad.

Montserrat je otok u Karibima. To je Britansko prekomorsko područje Ujedinjenog kraljevstva. Smješten je jugozapadno od Antigve i Barbude a sjeverozapadno od Gvadalupe.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Ovaj otok je jedan od otoka u malim Antilima i vulkanskog je porijekla. Zadnja veća aktivnost vulkana Soufriere Hills se dogodila, nakon 400 godina mirovanja, 1995. godine. Geolozi misle, da se zadnja velika aktivnost tog vulkana dogodila prije 20 000 godina.

2/3 otoka su, radi erupcije, još uvijek zatvoreno područje. Plovidba vodama oko otoka je riskantna, jer od erupcije pomorske karte više nisu pouzdane, a nove još nisu izrađene. U široj okolici otoka se još uvijek osijeća snažan miris sumpora, stanje travnja 2005.

Monserrat ima tropsku klimu s temperaturama od 23° do 30°C ali bez izraženih kišnih i sušnih razdoblja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi stanovnici otoka bili su Arawak Indijanci koji na njega pristižu s južnoameričkog kopna između 500. pr. Kr. do 500. n.e., gdje se zadržavaju sve do sredine 1400.-ih kada su ih protjerali agresivni Karibi. Otok su prozvali imenom Alliouagana, 'zemlja bodljikavog grmlja' ="land of prickly bush", prema vegetaciji kojom su bile obrasle njegove obale.

Kristofor Kolumbo je "otkrio" otok 1493. i dao mu ime po poznatom samostanu na brijegu Monserrat u Španjolskoj. Od 1871. do 1956. Monserrat je bio dio federacije Zavjetrinskih otoka, da bi se 1958. priključio Zapadnoindijskoj federaciji. Nakon raspuštanja federacije 1962. stanovnici su na referendumu odlučili da žele ostati Britanska krunska kolonija.

Niz erupcija vulkana Soufriere Hills, koje su počele u srpnju 1995. opustošile su veći dio otoka. 75% stanovništva je napustilo otok. Dotadašnji glavni grad Plymouth je 1996. i službeno, zbog erupcija vulkana, napušten. Prijelazna vlada je smještena u mjesto Brades, na sjeverozapadu otoka.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Etničke grupe[uredi | uredi kôd]

Jezici[uredi | uredi kôd]

Na Montserratu se govore 2 jezika, to su nacionalni engleski 100 ljudi (2004) i antigvanski i barbudski kreolski engleski, ovdje nazivan montseratski kreolski engleski, 7.570 govornika (2001).[1]

Politika[uredi | uredi kôd]

Otok je podijeljen na tri upravna područja:

Promet[uredi | uredi kôd]

Na otoku se prometuje lijevom stranom.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Fergus, H.A. (1975). History of Alliouagana. A short history of Montserrat.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]