Sveta Nedelja (općina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o istarskoj općini Sveta Nedelja. Za druga značenja pogledajte Sveta Nedelja.
Sveta Nedelja
[[Slika:|80px]]
Sveta Nedelja na karti Hrvatska
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja na karti Hrvatske
Koordinate: 45°08′20″N 14°06′40″E / 45.139°N 14.111°E / 45.139; 14.111
Županija Istarska
Načelnik općine Gianvlado Klarić (IDS)
Naselja u sastavu općine Cere, Eržišće, Frančići, Jurazini, Kraj Drage, Mali Golji, Mali Turini, Marići, Markoci, Nedešćina, Paradiž, Ružići, Santalezi, Snašići, Sveti Martin, Štrmac, Šumber, Veli Golji, Veli Turini, Vrećari, Županići
Površina 60 km2
Stanovništvo (2001.) 2.909
Poštanski broj 52231 Nedešćina

Sveta Nedelja je općina u Hrvatskoj. Općina se nalazi u Istarskoj županiji. Općinom je proglašena 1993. godine. Sjedište općine je u naselju Nedešćina (Sveta Nedelja).

Ne treba mješati općinu sa gradom Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, smještenog između Zagreba i Samobora.

Dan Općine: 16. listopada


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Sveta Nedelja nalazi se u istočnom dijelu središnje Istre. Prosječna nadmorska visina područja kojeg obuhvaća općina je 250-300 m, a to je područje uglavnom vapnenački ravnjak koji se proteže uz zapadnu obalu rijeke Raše. [1]

Klima[uredi VE | uredi]

Za područje općine Sveta Nedjelja karakterističan je prijelazni tip klime od kontinentalne prema sredozemnoj. Zime su blage i kišovite, a ljeta vruća i suha s prosječnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22°C. Najviše padalina padne u razdoblju od travnja do lipnja i od listopada do prosinca. Na pojedinim mjestima općine, klima je sredozemnih obilježja zbog maritimnih utjecaja putem doline Raše i Plominskog zaljeva.

Vegetacija[uredi VE | uredi]

Prostorom općine prevladavaju obradive i šumovite površine razvedene brojnim manjim vrtačama. U šumskim predjelima prevladavaju listopadne šumske zajednice crnog graba i hrasta medunca. Na pojedinim mjestima pojavljuju se i listopadne šume hrasta cera i pitomog kestena te zimzelene šume alepskog i crnog bora.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 21 naselje: Cere, Eržišće, Frančići, Jurazini, Kraj Drage, Mali Golji, Mali Turini, Marići, Markoci, Nedešćina (općinsko središte), Paradiž, Ružići, Santalezi, Snašići, Sveti Martin, Štrmac, Šumber, Veli Golji, Veli Turini, Vrećari i Županići.

Prema prvim rezultatima popisa 2011. godine na području Općine Sveta Nedelja živi 3.037 stanovnika. [2]

Podaci prema prvim rezultatima popisa stanovništva u 2011. godini[2]:

Naselje Ukupno popisane osobe Ukupan broj stanovnika Ukupno kućanstava Ukupno stambenih jedinica
Cere 26 26 12 22
Eržišće 55 54 21 33
Frančići 44 44 19 23
Jurazini 92 92 30 44
Kraj Drage 50 48 15 22
Mali Golji 109 108 41 54
Mali Turini 35 35 15 38
Marići 57 57 23 45
Markoci 83 80 29 41
Nedešćina 621 599 191 291
Paradiž 56 55 21 32
Ružići 100 98 31 55
Santalezi 174 170 65 93
Snašići 84 79 29 46
Sveti Martin 186 182 68 87
Štrmac 441 439 145 219
Šumber 381 377 144 239
Mali Golji 109 108 41 54
Veli Golji 76 73 30 67
Veli Turini 45 45 19 34
Vrećari 172 170 51 79
Županići 139 139 52 82
Naknadno popisani 11 10 4 3
Ukupno: Općina Sveta Nedelja 3.037 2.980 1.055 1.649

Prema popisu iz 2001., na području Općine Sveta Nedelja živjelo je 2.909 stanovnika: od toga 48,8% muškaraca (1.419) i 51,2% žena (1.490).

Stanovnišvo prema spolu i starosti (popis 2001.): [3]:

Dobna skupina 0-14 15-29 30-44 45-59 60-74 75-90 90 i više Nepoznato Ukupno
Muški 173 274 324 314 256 66 7 5 1.419
Ženski 158 264 307 270 319 154 14 4 1.490
Broj stanovnika - ukupno 331 538 631 584 575 220 21 9 2.909

Uprava[uredi VE | uredi]

Sjedište Općine Sveta Nedelja je u Nedešćini, NEDEŠĆINA 103.

Općinski načelnik: Gianvlado Klarić (IDS)

Zamjenica: Irene Franković (IDS)

Općinsko vijeće

  1. Valter Golja (IDS) predsjednik
  2. Lorena Blašković (IDS) potpredsjednica
  3. Mladen Vlačić (SDP) potpredsjednik

Ostali članovi

  1. Nenad Radičanin (IDS)
  2. Srećko Kos (IDS)
  3. Silvano Vlačić (IDS)
  4. Patricij Načinović (IDS)
  5. Susie Blašković (IDS)
  6. Maksida Beganović (IDS)
  7. Luka Klapčić (HNS)
  8. Mario Blečić (ID-DI)
  9. Robi Čalović (nezavisni - nositelj Čalović)
  10. Vladimir Kalčić (nezavisni - nositelj Čalović)
  11. Milenko Vidić (nezavisni - nositelj Vidić)

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje današnje općine Sveta Nedelja povijesno i geografski pripada zaleđu grada Labina, odnosno širem prostoru Labinštine i doline rijeke Raše.

Razvoj naselja u zaleđu Labina, pa tako i onih na području današnje općine Sveta Nedjelja, počinje uz razvoj posjeda akvilejskih patrijarha u ranom srednjem vijeku u okolici Labina te se nastavlja kroz 9. i 10. st. kada ti posjedi postaju vlasništvo različitih njemačkih plemićkih obitelji. Akvilejski patrijarsi ponovno vladaju Labinštinom od 1207. do 1420. i u to se doba razvijaju novi feudalni posjedi. To je i period kada se sagradio kaštel u naselju Šumber kategoriziran kao kulturno dobro nacionalnog značaja.

Labin i okolica 1420. godine dospijevaju pod mletačku upravu kao i veći dio Istre. Gospodarstvo Labinštine u to je vrijeme vezano za velike feudalne zemljišne posjede u okolici koje drže plemićke obitelji Labina, te u vrijeme 16. i 17. st. grade u samom gradu reprezentativne palače, a u okolici dvorce s gospodarskim zgradama. U to vrijeme nastaju nove župe u okolici Labina, odvajanjem od župe u Labinu. Na području općine Sveta Nedjelja, tada nastaju župe Sveti Martin i Sveta Nedjelja.

Nakon pada Venecije, Istra pada pod francusku, a zatim i austrijsku vlast sve do Prvog svjetskog rata. Tada se područje općine Sveta Nedjelja počinje značajnije razvijati pod utjecajem početka rudarenja u ovim krajevima početkom 19. stoljeća. Na području današnje općine Sveta Nedelja nalazilo se okno u naselju Štrmac, uz koje je nastalo i malo rudarsko naselje.

Neka područja današnje općine Sveta Nedelja bila su organizirana kao općina već nakon Drugog svjetskog rata, kao jedna od sedam općina na području tadašnjeg kotara Labin. Kotar Labin trasformiran je 1955. godine i formirana je jedinstvena općina Labin, koja je obuhvaćala područje cijele Labinštine pa tako i područje općine Sveta Nedelja. Općina Sveta Nedjelja se ponovno stvara 1993. godine, kada se općina Labin podijelila na grad Labin i četiri općine (Sveta Nedjelja, Kršan, Raša i Pićan).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Najjača gospodarska djelatnost na području općine Sveta Nedelja vezana je za Industrijsku zonu Dubrova i to u obliku korištenja tzv. čiste industrije. Ostale gospodarske grane obuhvaćaju obrt i poduzetništvo gdje je zaposlen dio stanovništva. U okolnim selima tradicionalno je poljodjelstvo i vinogradarstvo. Velik dio stanovništva zaposlen je u Labinu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kulturna dobra nacionalnog značaja:

  • Šumber - ruralno naselje, kaštel Šumber s podgrađem
  • Dubrova (Štrmac) - vlastelinski kompleks (kaštel) Franković - Lazzarini

Kulturna dobra regionalnog značaja:

  • Čamparovica, lokalitet Kočur - ranosrednjovjekovna utvrda, ostaci kapele sv. Križa
  • Sveti Martin - kaštel Lazzarini
  • Paradiž - kapela sv. Pavla
  • Snašići - crkva Navještenja Blažene Djevice Marije ("Marčenica")
  • Šumber - župna crkva sv. Ivana i Pavla
  • Šumber - crkva sv. Kvirina na groblju
  • Šumber - crkva Sv. Marije od Drena

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Najstarija škola na hrvatskom jeziku na području današnje općine Sveta Nedelja bila je u naselju Šumber otvorena 1875. Uoči Prvog svjetskog rata postojale su talijanske škole u Nedešćini i Šumberu, a od 1909. i Nedešćina dobiva školu na hrvatskom jeziku, paralelno uz školu na talijanskom jeziku. Sve škole na hrvatskom jeziku zatvaraju se 1920. godine kada Istra pada pod talijansku vlast. Otvaraju se nove škole na talijanskom jeziku. Tek nakon Drugog svjetskog rata, sjedinjenjem Istre s Hrvatskom, u Istri, pa tako i na području današnje općine Sveta Nedjelja, ponovno se počinju otvarati škole na hrvatskom jeziku.

Na području općine Sveta Nedjelja danas postoje dvije osnovne škole - matična osnovna škola Vitomira Širola Paje u Nedešćini i područna škola u Svetom Martinu. Škole pohađaju djeca u dobi od 6-14 godina.

Kultura[uredi VE | uredi]

Najznačajnija kulturna djelatnost na području općine Sveta Nedjelja je Mediteranski kiparski simpozij u vidu parka skulptura kao muzej suvremenog kiparstva na otvorenom na lokaciji Dubrova kraj naselja Štrmac. Osnovan je 1969. godine od strane Katedre Labinske republike čakavskog sabora, a na inicijativu akademskog kipara i slikara Josipa Dinimića.

Od ostalih kulturnih manifestacija, najznačajnije su obilježavanje dana općine 16. listopada te narodni sajam pod nazivom „Pet angošta“ u Šumberu koji se održava svake godine 5. kolovoza.

Šport[uredi VE | uredi]

  • Nogometni klub Jedinstvo Omladinac Nedešćina
  • Nogometni klub "Polet" Snašići
  • Boćarski klub "Jedinstvo" Nedešćina
  • Boćarski klub "Polet" Snašići
  • Boćarski klub "Štrmac" Štrmac
  • Boćarsku klub "Vetva" Županići
  • Boćarski klub "Jurazini" Jurazini
  • Boćarski klub "Eržišće" Eržišće

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Službene stranice općine Sveta Nedjelja: http://www.sv-nedelja.hr 15.01.2012.
  2. 2,0 2,1 Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. : http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf 17.01.2012.
  3. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup18-4324.html 17.01.2012.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Milevoj, M. Kartulini z Labinšćini. Labin: 1997.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Sveta Nedelja (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.