Razgovor:Crnogorska povijest

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Crnogorska povijest.
Rad na člancima


Sticanje nezavisnosti[uredi]

Mala zamjerka...Na samom kraju članka ste napisali da je Crna Gora stekla nezavisnost od Srbije, To bi valjalo ispraviti u smislu razdruživanja do tada postoječe Državne zajednice Srbija i Crna Gora, jer Crna Gora nije stekla nezavisnost izdvajanjem iz državnog ustrojstva Srbije, već referendumskom odlukom da se istupi iz Državne Zajednice SCG, i nastavi samostalan državni život. Ne vjerujem da je u članku *Srbija* napisano da je Srbija stekla nezavisnost od Crne Gore. Vladimir Vukajlović

Samo sam letimično bacio pogled na tekst ...nema izvora...nijedan...vjeojatno je modificirano sa sajta "njegoš" iz BG?

Tko je "legendarni Nepoznatogi Knez" pa još bijeli Srbin koji je osnovao Duklju? Bit će prije da je to izvalio neki legendarni nepoznati humorist

Što će vam toliki Nemanjići u 1.000 godina povijesti Crne Gore - jedno pola povijesti zauzumaju, ili tako nešto? Kakav je Drljević bio "guverner Crne Gore"? Guverner je bio g. Pircio Biroli, nemajte koješta pričat.

Evo da se orijentirate od antičkog, srednjovjekovnog do savremenog doba [[1]]

Upravo vidjeh navodite "popis" u CG iz 1921. g. s rubrikom nacionalnost. Dajte, stvarno, ko vam je ovo podvalio? Popisi su bili 1909. i 1931. i NEMAJU rubriku nacionalnost, već vjersku, socijalnu, zemljišnu itd. Prvi popis s tom rubrikom je onaj iz 1948. godine. Neću više čitat

Primjer falsifikata[uredi]

Ovaj članak treba zaštititi, konzervirati, nekim zakonskim aktom mu obezbijediuti vječnost e da bi bio primjer kako krivotvoriti povijest, sve s pozivom na izvore. U tekstu, na primjer, stoji i ovo:

Wikicitati „ Državu su formirali Slaveni koji su tu po riječima Konstantin VII. Porfirogenet (pisano 250 godina kasnije) tu došli s Bijelim Srbima pod vođstvom legendarnog Nepoznatoga Kneza [1]. ”

Kliknite ne izvor...ne vodi nigdje. A što ne vodi? Konstantin VII. Porfirogenet je zbilja napisao De administrando Imperio , pominje Bijele Srbe, ali te Bijele Srbe uopšte ne pominje u Duklji!

Taj "problem", "problem" nepostojanja Srba u Duklji je opštepoznata činjenica za (veliko)srpske istoričare, ali čak i oni nijesu imali hrabrosti da krivotvore Porfirogenita i da tvrde ono što stoji u gornjem citatu.

Njihov istoričar, Relja Novaković, ovako tumači:

Док цар-писац (Porfirogenit - prim. Markuscg1) за становнике приморских области, и то Паганије, Захумља, Травуније са Конављем, каже да су пореклом Срби од оних Срба који су у Далмацију дошли, наводно, за време цара Ираклија, састављач 30. главе DAI, описујући географске положаје тих истих области, укључујући и Дукљу, као и Хрватску, каже само да се граниче са Србијом. О пореклу њихових становника овај непознати писац не каже ништа. Упадљиво је да ни Порфирогенит не каже којег су порекла били становници Дукље.

То што се нешто касније о Дукљанима говори као о Србима, а о Дукљи као о делу Србије засад нам не даје за право да то стање преносимо и на VII век - veli Novaković, ali, eto, ne navodi kada se to "nešto kasnije" o "Dukljanima govori kao o Srbima".

Ali, autor našeg članka je izričit, za razliku od Novakovića, da Porfirogenit tvrdi da su Dukljani Srbi i čak navodi glave njegovog djela DAI (od 29 do 36). Svaka čast!

--Markus cg1 (razgovor) 16:47, 12. kolovoz 2008. (CEST)

Clanak treba napisati iz pocetka. Nema druge. --Pancho W. Villa (razgovor) 17:07, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Izvori[uredi]

Neznam da li Rjecina u ovom članku krivo navodi reference, ili te reference interpretira na svoj način, ili ja stvarno ne razumijem što čitam, ali čitao sam dio o Duklji - tvrdnje u članku i reference se uopće ne slažu. Molio bih barem neko pojašnjenje --Suradnik13 (razgovor) 15:43, 24. rujan 2008. (CEST)

Prvo reference se ne navode tako - koristi se <ref></ref>, ali kamo sreće da se radi samo o nepoznavanju wikisintakse (iako suradnik koji je već duže vrijeme kako na hr:wiki, tako i na en:wiki, trebao bi poznavati barem osnove). Kako sam upitan da navedem 2-3 primjera, navodim:

Wikicitati „Pobunu protiv bizantske vlasti će oko 1030 godine pokrenuti Vladimirov rođak Vojislav koji će izboriti samostalnost prvo prevarom bizantskog stratega 1041 godine [2], a potom i pobjedom protiv bizantske vojske [3]. Njega će naslijediti prvi crnogorski kralj Mihajlo koji će sve do bizantskog debakla 1071 godine živjeti u miru s susjedima, a tada će zajedno s Hrvatskom napasti Bizant [4].”
  • ad. [2] - u izvoru ne primjećujem da se igdje spominje godina 1041.
  • ad. [3] - ja ne vidim da se igdje spominje bizantska vojska, a koju Rjecina navodi. Ako se klikne na članak Mihailo, vidjet će se da tamo piše nešto sasvim drugo.
  • ad [4] - iz 1072. godine, vraćamo se kojih 30 godina unatrag, pa se onda nastavlja s tvrdnjom da će zajedno s Hrvatskom napasti Bizant, iako u referenci koja je navedena piše nešto drugo.

Dakle, ovo su tri rečenice za redom. Slučajno izabrane, a koje suradnik Rjecina napisao i potkrijepio referencama. Iz ovog proizlazi da suradnik Rjecina piše povijest jedne države iz glave, odnosno interpretira izvore na svoj način, vjerojatno kako njemu paše, a pritom pokazuje nepoznavanje materije. Ja priznajem da neznam puno o povijesti Crne Gore, ali zato znam čitati. Potkrijepljivanje tekstova lažim referencama je nedopustivo u svakom stručnom tekstu, pa tako i na wikipediji. --Suradnik13 (razgovor) 09:03, 3. listopad 2008. (CEST)

    • ad. 2. Tu sam izgleda zabrljao. Trebam malo njuškati da vidim zašto. Izvor je dobar za ovu tvrdnju pod uvjetom da se pobriše godina.
    • ad. 3. "...na stradanje vizantske vojske 1042 godine kada je Vojislav porazio 40,000 do 60,000 vizantijskih vojnika,..."
    • ad. 4. "S druge opet strane, Hrvati i Dukljani pobunivši se cijeli Ilirik zlostavljahu". To je prijevod izvora iz 11. stoljeća. Povjesničar Rački kaže da to nije istina jer Hrvatska nije bila u ratu s Bizantom, dok Šišić i još jedan kaže da je to istina (sve piše na datoj poveznici).
Nitko nije nepogrešiv.... Jedna poveznica nije bila OK, ali druge su OK.--rjecina (razgovor) 21:39, 4. listopad 2008. (CEST)


Nije problem jedna greška. Problem je što u poveznici piše nešto sasvim drugo. Ti preuzimaš nešto i stavljaš u kontekst kao da je to bilo tako, iako u samoj poveznici koju navodiš postoje sumnje. Da se mene osobno pita, ja bih cijeli tvoj tekst uklonio, jer ti ne vjerujem ništa. --Suradnik13 (razgovor) 12:25, 5. listopad 2008. (CEST)

Poziv, upozorenje[uredi]

Pozivaju se, a u isto vrijeme upozoravaju suradnici Rjecina i Markus cg1 da prestanu sa konstatntnim izmjenama ovog članka i revertanjem izmjena, brisanjem dijelova članka, zamjenjivenjem dijelova dijelova članaka drugim svojim tekstovima. Od ovog trena se pozivaju obojica da se dogovore i razmijene informacije o ovom članku te zajedno napišu kvalitetan članak.

U slučaju oglušivanja na ovaj poziv od strane ove dvojice suradnika članak će se izbrisati i vratit će se sve izmjene do one prije njihovih a suradnici će se blokirati zbog nesuradnje i nemogućnosti dogovora.

Andrej Šalov 18:37, 26. rujan 2008. (CEST)

Ovo se odnosi na sve izmjene nakon ovog trenutka. Andrej Šalov 18:40, 26. rujan 2008. (CEST)

Imam utisak da je ovo šaljiv komentar (pogledaj svoju stranicu za razgovor)--rjecina (razgovor) 18:00, 2. listopad 2008. (CEST)

Razoreni gradovi[uredi]

Pazite ovo:
"Osvajanjem tijekom 1185. su razoreni gradovi Danj, Sard, Skadar, Svač, Ulcinj. ".
To nisu bilo koji gradovi, to su bila sjedišta biskupija na području Duklje. Tim više što su i te biskupije pridstavjale elemente dukljanske državnosti (piše o tome na jednoj crnogorskoj internetskoj stranici). Kubura (razgovor) 22:36, 2. listopad 2008. (CEST)

Za ovaj dio teksta nisam kriv :)
On je preuzet od slova do slova iz starije verzije teksta.
Slobodno to uredi. Ja čekam da se objasne ovi napadi na moju verziju teksta (izvori i ratovanje u tekstu ??)--rjecina (razgovor) 01:08, 3. listopad 2008. (CEST)

Što nedostaje u članku i što se neće moći pročitati na drugim wikipedijama[uredi]

Da se ne zaboravi, jer slično možemo ponovno očekivati od njih, naime povijest se ponavlja:

Početak 19. st:Junačka crnogorska vojska, pod zaštitom ruske vojske popljačkala je Dubrovačku okolicu, odnijevši sve što se moglo odnijeti, pobjegavši čim su mogli.
Kraj 20. st: Junačka crnogorska vojska, pod zaštitom jugoslavenske vojske popljačkala je Dubrovačku okolicu, odnijevši sve što se moglo odnijeti, pobjegavši čim su mogli, tj čim se naša vojska pojavila.

--ARMchoir 09:30, 6. listopad 2008. (CEST)

Ja sam prestao zbog uređivanja teksta zbog protesta članova naše wiki zajednice. Sada čekam da vidim što će se kasnije dogoditi.
Priča o Dubrovniku inače spada u Domovinski rat, a možda griješim kada kažem da kada bi pričali o svim "malenim" ratnim incidentima tekstovi povijesti svih država bi bili veoma dugački. Ako pogledamo ratove u Crnogorskoj povijesti postoje dvije vjekovne težnje: prva je bila dobiti Kotor, a druga je dobiti Dubrovnik (Napolenski ratovi i Domovinski rat). Prva težnja je nepobitna dok se u drugoj može pričati jer su se vodila "samo" 2 rata u 200 godina kako bi došlo do toga, tako da bi bilo pristrano pisati tako nešto kao nepobitnu istinu.--rjecina (razgovor) 16:48, 8. listopad 2008. (CEST)

Nazvati dobijanje Dubrovnika vjekovnom teznjom Crnogoraca je glupost. Napad na Dubrovnik 1991 jeste agresija i sramota za Crnu Goru, ali nikako nije imao podrsku u vecini stanovnistva Crne Gore. Pred napad na Dubrovnik mobilisan je veliki broj rezervista pod izgovorom da se podize borbena gotovost zemlje te da idu na manevre i slicne gluposti. Ko nije htio da se odazove pozivu isao je u zatvor. Niko nije pominjao napad na Hrvatsku. Kad je mobilisan dovoljan broj, onda se pocelo sa propagandom po medijima, kako se 30000 Ustasa spremaju za napad na CG i kako mi treba da se branimo itd... Plasirane su vijesti kako se Boka bombarduje sa HR teritorije. Naravno, ratu se protivio Liberalni Savez Crne Gore i Socijal-demokratska partija sa jos nekim malo znacajnim partijama. Bilo je nekoliko anti-ratnih mitinga. Ali to nije bilo dovoljno buduci da je DPS koji je na vlasti u CG bio zavucen u guzicu Slobodanu Milosevicu. Svako ko je bio protiv rata u CG je proglasavan izdajnikom i ustasom. Crna Gora je sposobna da mobilise 150 000 vojnika, a na Dubrovnik je poslo 20000 crnogorskih rezervista(od cega masu protiv svoje volje ili pod uticajem medijske propagande) i 4000 redovne JNA vojske. I nekima je to povod da pljuju po citavoj Crnoj Gori? Svakako osudjujem napad na Dubrovnik i sve zlocine koji su napravljeni bez obzira na naciju i vjeru pocinilaca.

"Pljacka Konavla pocetkom 19. vijeka" je jos jedna glupost za koju prvi put cujem ovdje. Ne znam odakle je iskopan ovaj podatak, ako uopste i ima takvog. Vidi se da ARMchoir nema pojma o dogadjanjima od Boke do Dubrovnika u periodu koji je on pomenuo. Crna Gora je bila saveznik Mletackoj republici (iako je ona drzala u svom sastavu CG primorje) jer je pomagala CG protiv Osmanskog carstva. Pocetkom 19. vijeka Napoleon je osvojio Mletacku republiku, Dalmaciju i Boku, te Petra I nije vise nista zaustavljalo da krene u oslobodjenje Boke(jer ne mora da ratuje protiv Mletaka). 1806. Crnogorci su oslobodili Boku i potisli francuske trupe do Dubrovnika uz pomoc ruske flote. Ne vjerujem da su stanovnici okoline Dubrovnika gledali tad na Crnogorce kao na okupatore. Izmedju ostalog u Njegosevom "Gorskom Vijencu" vojvoda Drasko koji se vratio iz Mletacke republike kaze kako su mu se Mleci ogadili jer "bracu Dalmatince i hrabre Hrvate" drze kao robove u svojim brodogradilistima... No kako je doslo do potpisivanja mirovnog sporazuma izmedju Rusije i Francuske velike sile su odlucile da Dalmacija i Boka pripadnu Francuskoj pa su Crnogorci morali povuci jer nisu mogli sami da brane Boku. Tako je Boka bila u sastavu Francuske od 1807 do 1813 kada su je Crnogorci opet oslobodili i kada je proglaseno ujedinjenje Boke sa Crnom Gorom. Medjutim velike sile to nisu priznale i na Beckom kongresu 1815. dale Boku Habsburskoj monarhiji. Inace krajem 19. vijeka Kotorani su nosili crnogorske narodne kape kao znak podrske i pripadnosti Crnoj Gori i ako su ih Austro-Ugari zabranili i hapsili one koji ih nose.

Stoga, ako cemo da govorimo o vjekovnim teznjama Crne Gore to bi bilo dobijanje Boke i Skadra. No ne bih to nazvao dobijanje vec oslobodjenje, buduci da je Boka bila sastavni dio i Duklje i Zete, a Skadar najveci grad i prijestolnica Duklje/Zete.

Inace, posto je ARMchoir ironicno nazvao crnogorsku vojsku junackom, neka pogleda ove podatke:

1042. oktobar 7. Bitka kod Bara, Dukljani rasturili 40 000 Vizantijaca

1796. jul 22. Bitka na Martinicima, 5000 Crnogoraca porazili 18 000 Turaka

1796. septembar 22. Bitka na Krusima, 7000 Crnogoraca porazili 23 000 Turaka

1858. maj 13. Bitka na Grahovcu, 5500 Crnogoraca porazili 10 000 Turaka

1876-1878. Za vrijeme Crnogorsko-turskog rata Turska nije imala ni jednog Crnogorskog zarobljenika. Ni jedan Crnogorac se nije nije predao.

1876. jul 28. Bitka na Vucijem dolu, 14 000 Crnogoraca porazili 45 000 Turaka

1876. avgust 14. Bitka na Fundini, 5000 Crnogoraca porazili 20 000 Turaka

1877. Turska je angazovala 65 000 vojnika za ofanzivu na Crnu Goru koja je imala 25 000 vojnika. Za mjesec dana(u toku juna) Turci su imali 15 500 mrtvih i ranjenih a Crna Gora 2350. (Turska vojska se povukla je su Rusi presli Dunav i krenula ka Carigradu, pa im je naredjeno da brane taj front.)

1914-1916. Crnogorska vojska od 45 000 vojnika je 18 mjeseci držala front dug 500 kilometara protiv brojcano i tehnoloski daleko nadmocnijeg protivnika, Austo-Ugarske.

1916. januar 6.,7. Mojkovacka bitka, 4000 Crnogoraca porazilo 14000 Austrougara

1941. jula 13. u Crnoj Gori izbio je prvi i najveci ustanak u 1941. godini, u porobljenoj Evropi. Za sedam dana 32 000 Crnogoraca je bilo pod oruzijem. 10. dan od pocetka ustanka oslobodjena je citava Crna Gora osim primorja, dok su najveci gradovi u unutrasnjosti zemlje(Podgorica, Cetinje, Niksic, Pljevlja) bili pod opsadom a 5000 Italijana je ubijeno, ranjeno ili zarobljeno. Ustanak je ugusen sredinom avgusta.

Franz Conrad von Hötzendorf, austrougarski general i nacelnik generalstaba austrougarske vojske, o Mojkovackoj bitki: "Borili smo se protiv junaka iz bajke."

Hugo Movnikel: "Istorija bdije nad malenim ali slavnim crnogorskim narodom, koji sada brani, kao što je i vjekovima branio, svoju slobodu i nezavisnost."

William Ewart Gladstone(1809-1898), britanski političar i državnik, u više navrata premijer vlade: "Junaštva i borbe Crnogoraca za nezavisnost prevazilaze junaštvo Starih Jelina kod Termopila i na Maratonu."

Gaston Roupnel, francuski istoricar: "Pored Jadranskog mora u svom surom stijenju nalazi se Crna Gora. Istorija slavi ovo gnijezdo orlova. To je Otadžbina nenadmašna, slavna kao Sparta."

Makelar, književnik: "Nikad nije bilo hrabrijeg i čestitijeg od crnogorskog naroda. Nikad nije bilo više mučeništva i nepravde nego što ga je podnio crnogorski narod. Nikad svetijeg prava nego рrаvo Crne Gore. To je zaloga njene pobjede."

A. Augusten Rej: "...Mali crnogorski narod vazda je na visini očuvao svoju čast i u najmučnijim danima na Balkanu. Crnogorac je ponosno držao glavu, pogled smio i srce neustrašivo."

Grčki list "Novi svijet" koji js izlazio u Parizu (5. decembra 1918) u članku "Herojska Crna Gora": "Crna Gora je jedan simbol cijeloga čovječanstva. Država koja je, mada onako malena, umjela kroz čitava stoljeća očuvati svoju nezavisnost. Mišljenja smo da je nezavisnost Crne Gore jedna svetinja i da oni koji drznu rukom taknuti je nijesu prijatelji slobode, mira i čovječnosti"

Hektor de Vik: "Istorija Crne Gore jeste nepobjedivi David koji se, bez straha i bez prestanka, bori sa novim Golijatima. Ona je bila prvak u borbi za slobodu i hrišćanstvo, a danas je prvak u borbi za pravo malih naroda. Hvala joj u ime malih naroda."

Crna Gora - Alfred Tennyson

Uzdigli su se onamo gdje njihov carski orao jedri, Sačuvali su svoju vjeru, svoju slobodu, na toj visini, Čestiti, nemašni, divlji, naoružani danju i noću Protiv Turaka; čiji upadi nigdje ne prodiru Glavačke krenu, ali ne mogu ni da kroče I Polumjesec sav crven od krvi posrće iz boja Pred njihovim neustrašivim stotinama ničice lete Na hiljade niz grebene i kroz doline. O najmanji među narodima! Surovi, kameni prestole Slobode! Ratnici koji odbijate roj Turskoga islama pet stotina godina, Velika Crna Goro! Nikada otkada tvoje Crne litice privukoše oblake i ukrotiše oluju Nije disalo pleme moćnijih gorštaka.

Viala de Somijer, francuski pukovnik (1810) "U borbama Crnogorci su odvažni i neustrašivi, lukavi i naprašiti. U osveti su strašni... Svoje interese brane, ali su veoma tačni u međusobnim odnosima, tačni u poslu; dobri su i gostoljubivi prema strancima koji pošteno traže utočište; date riječi se drže, dobri su prijatelji. Svoje roditelje veoma cijene. Veoma su odani otadžbini i iznad svega ljubomorno čuvaju svoju nezavisnost."

Sir Fitzroy MacLean(1911-1996), škotski general: "Ako bih se ikada ponovo rodio, pored Škotske, želio bih da živim i u Crnoj Gori, i da me najtežim trenucima života brane Crnogorci."

-Crnogorac, 13.februar 2010.


Komentari na dijelove teksta - Markus cg[uredi]

Duklja (od konca 10. stoljeća do 1185.g.)[uredi]

Pečat dukljanskoga arhonta Petra što je možda druga verzija imena Petrislav iz ljetopisa popa Dukljanina

Po ljetopisu popa Dukljanina prvi poznati vladar Crne Gore je bio brat hrvatskog kralja knez Petar u devetom stoljeću. Po novim publikacijama sa Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (*1KOJIM "NOVIM PUBLIKACIJAMA" CANU - NAVESTI NJIHOV NAZIV, AUTORE, ITD), pravo ime kneza Petra je bio Petar Gojniković, sin Gojnikov, a i član dinastije Vlastimirovića koji je uz hrvatsku pomoć postao vladar Zahumlja, Paganije i ako ćemo vjerovati popu Dukljaninu koji piše svoju knjigu (*2! - NIJE LI djelo ispravije nazvati ljetopisom) nekoliko stotina godina kasnije Duklje. Trenutačno s izuzetkom te knjige ne postoje nikakvi dokazi da je on vladao Dukljom.

Car Konstantin Porfirogenet, u svome znamenitom djelu De administrando imperio piše o Duklji koja postaje nezavisna u devetom stoljeću [2] (*3PORFIROGENIT PIŠE O DUKLJI U 9. ST. KAO SKALVINIJI A NE KAO O DRŽAVI!), ali ništa o njenim vladarima. Tijekom Bugarskih ratova ta država će biti uništena, ali će bez obzira na to pop Dukljanin i dalje nastavljati svoj popis vladara Duklje. Prvi vladar o kojem imamo nekakve povijesne zapise je Petrislav koji vlada između 971 i 990 godine, a poznat je jedino kao otac vladara i kasnijeg sveca Jovana Vladimira koji će biti ubijen 1016 godine kada će država biti anektirana od strane Bugarske, koja će potom biti anektirana od Bizanta.

Bodin, kralj dukljanski
Dukljansko kraljevstvo za doba Bodina

Pobunu protiv bizantske vlasti će oko 1030 godine pokrenuti Vladimirov rođak Vojislav koji će izboriti samostalnost prvo prevarom bizantskog stratega 1041 godine [3], a potom i pobjedom protiv bizantske vojske [4](*4POSLJEDNJI IZVOR GOVORI O DOGAĐAJIMA TRIDESETAK GODINA POSLIJE 1041. I U NJIMA SE NE POMINJE VOJISLAV!). Njega će naslijediti prvi crnogorski (*5ISPRAVNIJE DUKLJANSKI KRALJ, PRVI U CRNOGORSKOJ POVIJESTI) kralj Mihajlo koji će sve do bizantskog debakla 1071 godine živjeti u miru s susjedima, a tada će zajedno s Hrvatskom (*6NETAČNO - NE GOVORI SE O HRVATSKOJ, VEĆ O HRVATIMA KOJI SU I ONDA A I DANAS APSOLUTNO AUTENTIČAN, AUTOHTON NAROD I U DUKLJI I U CRNOJ GORI) napasti Bizant [5]. Tijekom rata Mihajlo će poslati svoga sina Konstantina Bodina da postane bugarski car (*7BODIN JE U PRIZREN OD STRANE USTANIKA PROGLAŠEN CAREM, ALI NIKADA NIJE BIO NIKAKAV "BUGARSKI CAR") 1071, ali ta ekspedicija će doživjeti debakl. Nakon tog poraza Duklja (*8NE RADI SE O PORAZU DUKLJE, VEĆ O PORAZU BODINOVE EKSPEDICIJE, RELATIVNO DALEKO OD GRANICA DUKLJE) će se okrenuti papi za pomoć (*9NIJE RIJEČ O "POMOĆI", VEĆ O NASTOJANJIMA DA SE DOBIJU KRALJEVSKE OZNAKE, INSIGIJE, KAO I DA SE DUKLJANSKA CRKVA UČVRSTI U RANGU NADBISKUPIJE), a kao odgovor će dobiti krunisanje Mihajla za kralja Duklje i otvaranje katoličke biskupije (*10NETAČNO - NADBISKUPIJE) pošto su tadašnja velika većina (*11ZA DRUGE VJERE OSIM KATOLIČKE za to vrijeme NEMA NIKAKVIH PODATAKA, "VEĆINSKO" JE SUVIŠNO) stanovnika katolici. Po dolasku na vlast 1081 godine Konstantin Bodin se bori na strani Bizanta protiv Normana [6] (*12BORBA KOD DRAČA BODINOVA S NORMANIMA JE EPIZODA, ON IH JE GOSTIO U SKADRU), ali uskoro mijenja stranu. Ta promjena će iznenaditi Bizant tako da Bodin na početku proširuje svoju teritoriju navodno čak do rijeke SavaSave (*13POTPUNA GLUPOST, FALSIFIKAT, POMIJEŠANO S USPJESIMA BODINOVE EKSPEDICIJE DESETAK GODINA RANIJE, KADA JE BIO DOPRO DO SAVREMENE BUGARSKO-RUMUNSKE GRANICE NA DUNAVU, TE DO SAVE)(tu tvrdnju podržava dio crnogorskih i srpskih povejsničara), ali je na kraju pobijeđen i zarobljen [7](*14IZVOR GOVORI O BORBAMA I ZAROBLJAVANJU KOD DRAČA, NEMA GOVORA O RIJECI SAVI - TIPIČAN PRIMJER NEZNAJA AUTORA!). Kao i prvi put tako će i sada biti oslobođen, ali se vraća u teritorijalno smanjenu državu. Njegov smrt ili nasilno (*16POTPUNA IZMIŠLJOTINA - NEMA DOKAZA DA JE BODIN NASILNO MAKNUT S PRIJESTOLJA, PA OPŠTEPRIHVAĆENI ZAKLJUČAK GLASI DA JE UMRO NA PRIJESTOLJU, PRIRODNOM SMRĆU)svrgavanje 1101 godine rezultira građanskim ratom i potpunim uništenjem kraljevstva (*17GLUPA FORMULACIJA S OBZIROM DA JE DUKLJANSKO KRALJEVSTVO POSTOJALO DO 1185. GODINE, DAKLE JOŠ NEKIH 75 GODINA, OTOPRILIKE KOLIKO I JUGOSLAVIJA!).

Ljetopis popa Dukljanina i vjera[uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Crvena Hrvatska

Ljetopis popa Dukljanina (glava XI.), koji je (nastao koncem 12. stoljeća, donosi izvješće o razdiobi na Duvanjskom saboru 753. godine kojom je Duklja od druge polovice 8. stoljeća i kasnije bila dijelom Crvene Hrvatske. Prostirala se od Duvna do Drača u Albaniji. Također Dukljanin navodi rodoslovlje vladara Duklje koje počinje s navodnim bratom hrvatskog kralja, a poveznicu s vladarima koju za koje postoje povijesni dokazi (Sveti Vladimir) pravi u šestoj generaciji. Povjesničari stvara problem činjenica što on tih šest generacija smješta u samo 63 godine (od krunisanja kralja Tomislava do početka vladavine Svetog Vladimira) zbog čega je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (*18GORE JE NAVEDENO DA SE RADI O "NOVIJM PUBLIKASCIJAMA" CANU NA OVU TEMU, A SADA NEKOMPETENTNI AUTOR FORMULIŠE DA ČITAVA JEDNA AKADEMIJA, MAKAR BILA I CANU, STOJI IZA OVAKVIH NEBULOZA, ĐEDOLOGIJA I BABOLOGIJA!) pomaknula početak rodoslovlja na kraj devetog stoljeća.

Stanovnici današnje Crne Gore su primili kršćansku vjeru istovremeno s drugim Slavenima. Za razliku od pravoslavnih Srba oni su bili katolici i Dubrovačko-Barski biskup (*19AUTOR NE POZNAJE ISTORIJU BARSKE NADBISKUPIJE I ODNOSE SA CRKVENIM CENTRIMA U SPLITU, DUBROVNIKU, ITD.) je spadao pod Splitsku nadbiskupiju [8]. Kao odgovor na zahtjev kralja Mihajla zbog navodnih nesuglasica s splitskim nadbiskupom 1089 godine dolazi do osnivanja (*20NADBISKUPIJA U BARU JE TADA OBNOVLJENA A NE OSNOVANA) Barske nadbiskupije [9] s ovlastima za upravljanje s srpskom, bosanskom, zahumljskom i svim crnogorskim biskupijama (*21POTPUNO PROIZVOLJNO NABRAJANJE BISKUPIJA KOJE SU UREDNO NAVEDENE U JEDNOJ NATUKNICI NA OVOJ WIKIPEDIJI).

Odgovor[uredi]

  • 1 Ovo nije moja "izmišljotina" nego drugog wiki suradnika.
  • 2 Rješeno (igra riječi)
  • 3 Pogrešna knjiga. Izvor govori o knjizi Život Vasilija I. (rješeno)
  • 4 Pogrešna kritika (sve OK)
  • 5 Rješeno (igra riječi)
  • 6 Rješeno kao što piše u izvoru. (igra riječi)
  • 7 Rješeno kao na drugim wiki.
  • 8 Tekst o događajima 1071-2 godine govori identično kao na drugim wiki (engleska i srpska)
  • 9 Rješeno kao na drugim wiki
  • 10 Moja greška
  • 11 Rješeno (igra riječi. Teško je ako ne i nemoguće reći da su svi katolici)
  • 12 Rješeno (igra riječi jer je on ipak u jednom vremenu nastupio kao saveznik Bizanta, da bi se kasnije okrenuo)
  • 13 Tekst je OK, ako pogledamo ostale wiki
  • 14 Ovdje nitko ne spominje gdje je zarobljen, nego samo konačne granice njegovih osvajanja i pad.
  • 16 Pogledati druge wiki
  • 17 Rješeno (igra riječi)
  • 18 Ne shvaćam kako publikacije CANU mogu tvrditi jedno, a CANU drugo, ali ako čovjeka veseli..Rješeno
  • 19 Slažem se. Možete li vi to rješiti.
  • 20 Rješeno
  • 21 Ako nije OK slobodno promjenite.--rjecina (razgovor) 03:35, 10. studeni 2008. (CET)

Ima li pomoći?[uredi]

Već po ko zna koji put skrećem pozornost - često neprimjereno, ispričavam se zbog toga, Rječini i drugima - da je preduslov za pisanje članka (članka-sinteze) o povijesti CG baratanje elementarnim činjenicama (a njih nije malo, naprotiv), e da bi se razumjeli izvori na koje se autor poziva. Montenegrina je svakako najreferentniji elektronski dostupan izvor, koje je moguće konsultirati uz članke, ali, što vrijedi i Montenegrina ako se autor u njoj ne snalazi?

Da li da zovemo u pomoć eng. i srp. vikipediju i tamošnje članke o ovoj temi koji su skuhani u dobroznanoj kuhinji?

Rječina me zamolio do kraja pročitat izvor koji navodi o oružanoj ekspediciji Dukljana i Hrvata koju je, kako je to nepobitno utvrđeno u historiji, vodio Bodin od 1071. (viđeti i ovđe) van granica Duklje (na sjeveru do Save i Dunava) a koji je on iskoristio kao izvor za opis događaja za doba dukljanskoga kneza Vojislava 1030.-1041/1042.g.!

  • Izvor je zapis N.Vrijenija, koji je dr Rotković u naslovu uredno datirao na period 1072.-1075.g., iz perioda Bodinove ekspedicije - knez Vojislav, za koga Rječina vezuje izvor, je tada odavno bio pokojni
  • N.Vrijenij piše o porazu Bodinove ekspedicije (od 1072.g.) u nekom od klanaca, za razliku od Bitke kod Bara iz 1042. kada je bilo obrnuto, Dukljani su pod knezom Vojislavom porazili tada Bizantice u šumovitim klancima Rumije (selo Tuđemil)
  • Rotković u svom komentaru naglašava (u svojoj kjnizi on bizantijski izvor tumači isključivo u kontekstu razmatranja Bodinovoga djelovanja!) da su Bizantici protiv Dukljana i Hrvata krčili puteve na bojišnici i da "strah od klanaca (kod Bizantinaca) svjedoči o živim uspomenama na stradanje vizantijske vojske 1042. kada je Vojislav porazio... vizantijske vojnike".
  • Rječina u članku uopće i ne pominje Bitka kod Bara, datum kada su udareni temelji dukljanskoj neovisnosti (danas se slavi kao Dan Vojska Crne Gore), što upućuje na zaključak da mu taj događaj i nije poznat pa brka Vojislava i Bodina, Vojislavljevu pobjedu 1042. u klancima i Bodinov od 1072. poraz također u klancima.

Vraćam zahtjev za traženje izvora.

Dž. Štulić je pjevao: "Kamo dalje rođače"?

--Markus cg1 (razgovor) 18:43, 18. studeni 2008. (CET)

Također, stavljam još jedan [nedostaje izvor], jer u tekstu stoji kao će Vojislav "...izboriti samostalnost prvo prevarom bizantskog stratega..." a kao izvor navodi Kekvamena, iako je za taj izvor u naslovu dr Rotković uredno naveo da se odnosi na događaj poslije 1042. odnosno poslije 7. listopada 1042. kada je (Bitka kod Bara) Vojislav na bojišnici, stvarno i faktički, bez prevare, izborio državnu neovisnost.

--Markus cg1 (razgovor) 18:54, 18. studeni 2008. (CET)

Nikad nisam slušao Dž. Štulića. Tip je po mom mišljenju prenapuhani balon što se vidi u događajima tijekom zadnjih godina.
Idemo mi napisati vremenski redosljed za ove događaje koji nam stvaraju probleme:
Prvi problem je:"....Vojislav koji će izboriti samostalnost prvo prevarom bizantskog stratega.." Wikipedija ima izvor koji govori kako je Vojislav zarobio Dubrovačkog stratega. To se dogodilo prije ili poslije 1042 ? Ako je prije i ako izvor govori istinu "..Tek što su oni seli, na dati znak opkole stratega i vezavši mu ruke i noge...." tada ja ne vidim problem s tim dijelom teksta.
Drugi problem je:"... potom i pobjedom protiv bizantske vojske 1042 godine....". Izvor govori:"..1042 godine kada je Vojislav porazio 40,000-60,000 vojnika po njihovim izvještajima". Ja ovdje stvarno ne shvaćam problem. Po meni jedini potencijalni problem može biti greška izvora ?--rjecina (razgovor) 22:41, 18. studeni 2008. (CET)

Na žalost, nema "greške izvora!. Izvor je skenirana stranica iz monumentalne knjige sa stotinama prvoklasnih izvora. Treba znati kontekst da bi se shvatili pojedini izvori.

--Markus cg1 (razgovor) 23:44, 18. studeni 2008. (CET)

Kontekst je nevažan. U pisanju tekstova nama su jedini važni izvori, a komentari da netko treba biti stručnjak kako bi pisao nisu poželjni na wikipediji.
Za mene se ovaj naš cijeli razgovor vrši oko izvora i ničega više. Ako ti nije problem napiši nam poveznicu za neki izvor koji potvrđuje tvoju verziju događaja i sve je riješeno. Trenutačno izvori govore drugu stvar.
U ovoj kao i u mnogim drugim sličnim raspravama moje lično mišljenje je potpuno nevažno, a jedino su važni izvori. Pošto si se ti složio da izvori govore ono što piše u tekstu, ja ću pobrisati tvoja pitanja za izvore--rjecina (razgovor) 01:26, 19. studeni 2008. (CET)
1042 godina rješeno ! Da li se isplatilo toliko vremena i prostora izgubiti u prepirci kada je bilo tako lagano naći izvor koji dokazuje da si ti u pravu ? Budi ljubazan u slučaju naših ostalih neslaganja u vezi ovog teksta nađi izvor koji dokazuje da si ti, a ne ja u pravu.--rjecina (razgovor) 01:37, 19. studeni 2008. (CET)

Kontekst, o kojem je riječ, jeste upravo (ne)poznavanje činjenica (izvora). Provjeri, još sam 9. rujna o.g. (kad si se oglušio o moja upozorenja!) naglasio da krivo postavljaš izvore. Niti jedna moja primjedba nije bila bezveze, kao što vidiš. Ali, za poglavlje o Duklji ima još toliko toga da se ispravi. Nalikuje ispravljanju "krive Drine". Postavio sam nove [nedostaje izvor].

1. Nije uklonjen Kekvemenov izvor koji (vidi naslov) govori o događaju poslije 1042.. Isspada da je Vojislav prvo prevarom stratega iz Dubrovnika poslije 1042. izborio nezavisnost za Duklju, iako se to uistinu zbilo na bojnom plju 7. listopada 1042. (Bitka kod Bara).

Sada uprošćavam stvar da bude jasna (valjda i maloj đeci?):

2. Mihailo nije poslao Bodina (i brata mu Vladimir) "tijekom rata" protiv Bizanta, no su upravo Bodin i njegovi prvi napali Bizant (uz pomoć pobunjenih Slavena iz Makedonije)

3. Ponovljen zahtjev za podatak da je Bodin proglašen za bugarskog cara - formulacija implicira na je zbilja (legalno i legitimno) okrunjen na bugarskom prijestolju, a ne od strane ustanika u Prizrenu

4. "Otvaranje nadbiskupije". Hm, crkvene instance nijesu kafane, a već je (gore) lijepo napisano da Barska nadbiskupija nije tada "otvorena", no obnovljena

5. O tome da li je Bodin stizao do rijeke Save od svoga krunisanja 1080-ih ili kasnije, već je bilo riječi, no nema nikakvoga izvora, još uvijek

6. Navesti koji su to čuveni istoričari koji podržavaju gornju verziju događaja

7. Navesti bilo kakav dokaz makar i o porijeklu špekulacije da je Bodin nasilno uklonjen s prijestolja

8. Ko je i kada i kako u Baru, Dubrovniku, Splitu i okolini, bio i kada biskup i nadbiskup, ko je kome bio podređen, zbog čega i na koji način, već je (gore) naznačeno kao problem u koji se autor upustio bez bilo kakvih bližih saznanja (konteksta) ili izvora

--Markus cg1 (razgovor) 17:29, 19. studeni 2008. (CET)

Jednostavno odustajem. Sredi greške u ovoj verziji teksta (nemoj revertirati). Ona je napisana samo jer prijašnja nije bila po wiki pravilima i da tekst ne bude "Mi braća Srbi" pošto su u današnje doba Crnogorski i Srpski dva različita naroda (čega je bilo u ranijoj verziji).--rjecina (razgovor) 05:49, 25. studeni 2008. (CET)

Nakon raspada SFRJ[uredi]

Za vrijeme srpsko-crnogorske agresije na susjednu Hrvatsku, nakon što se Hrvatska razdružila od SFRJ (NAPAD NA DUBROVAČKO PODRUČJE 1.10.1991. ZBIO SE U VRIJEME KADA SE R.HRVATSKA JOŠ NIJE BILA MEĐUNARODNO-PRAVNO "RAZDRUŽILA" SA SFRJ), crnogorski odredi Jugoslavenske Narodne Armije (NIJESU POSTOJALI NIKAKVI "CRNOGORSKI ODREDI JNA" VEĆ TERITORIJALNA ODBRANA CRNE GORE KAO POSEBNA KOMPONENTA OS SFRJ) napali su hrvatski jug, konkretno Konavle, Dubrovnik i Dubrovačko primorje u razdoblju od 1991. do 1992..

Unatoč izrazitoj premoći u naoružanju i vojnoj tehnici,Dubrovnik se nikako nije moglo zauzeti, zahvaljujući žilavom otporu slabo naoružanih hrvatskih vojnika, ali iznimno visokog borbenog morala. Frustriranost što se nije uspilo zauzeti Grad kao što se propagiralo u ratno-huškačkim medijima iz Srbije i Crne Gore da će Hrvatska olako pasti, iskalila se u višemjesečnom terorističkom granatiranju Dubrovnika i okolice, ponajprije civilnih ciljeva, kao i u pljački i paleži imovine hrvatskog stanovništva. Frustracija je bila pojačana i time i tako što Dubrovnik nije pokazivao nikakve znake priklanjanja srpstvu, kao što je velikosrpska propaganda govorila kroz medije iz Srbije i Crne Gore, nego je pokazao svoje hrvatstvo.

Protiv napada na Dubrovnik, koji je sa Crnom Gorom ranije bio uvijek u dobrim odnosima, ustali su crnogorski liberali ( ZAPRAVO NE SAMO LIBERALI, VEĆ I DESETAK PARTIJA, NEZAVISNI MEDIJI I INTELEKTUALCI) sa parolom (NE RADI SE O PAROLI, VEĆ PJESMI): "Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče!". Crnogorski studentski i drugi demokratski forumi organizirali su brojne peticije za vraćanje crnogorskih pripadnika JNA sa hrvatskog ratišta i blokirali od strane JNA planirano slanje Crnogoraca na Banovinu (JEDINICA TO CRNE GORE JE VEĆ BILA NA BANOVINI KADA JE POOKRENUT PROSVJED, A JEDINICU JE - ISTINE RADI - VRATIO MOMIR BULATOVIĆ, KAO USTAVNI ŠEF TO CRNE GORE). Uloga Crne Gore u ratu za otcjepljenje Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. bila je vrlo aktivna (GLUPOST - CRNA GORA JE UČETVOVALA U AGRESIJI NA MEĐUNARODNO PRIZNATU BiH - PRAVNU DEFINICIJU NJENE ULOGE VIDJETI U REZOLUCIJI SS OUN O UVOĐENJU SANKCIJA IZ SREINE 1992.). Radovan Karadžić postao je predsjednik Republike Srpske, a crnogorske vlasti izručivale su muslimanske izbjeglice Vojsci RS-a (NETAČNO - TREBA DA STOJI MUP-U RS) i redovno slali dobrovoljce (OVA TVRDNJA NEMA NIKAKVO UPORIŠTE U ČINJENICAMA, JER JE VOJNA POMOĆ SRBIMA U BIH IŠLA PREKO VOJSKE JUGOSLAVIJEI.

Godine 1992. održan je referendum koji je odlučio budućnost SR Crne Gore. 92,96% je glasovalo za formiranje zajednice sa SR Srbijom (SRBIJA JE USTAVOM IZ RUJNA 1990. BILA REPUBLIKA SRBIJA A NE SR SRBIJA)a 7,04% protiv. SR Crna Gora je postala jedna od dvije socijalističke republike (GLUPOST - U USTAVU SRJ IZ 1992. NEMA POMENA O "SOCIJALISTIČKIM REPUBLIKAMA) Federativne Republike Jugoslavije (GLUPOST - USTAVNI NAZIV JE SAVEZNA REP. JUGOSLAVIJA, SRJ a ne FRJ). No, samo dvije trećine građana je glasovalo, jer je ostatak stanovništva, pretežno Hrvati i Muslimani, kao i separatistički (GLUPOST - "CRNOGORSKI SEPARATIZAM" JE SKINUT TERMIN S VELIKOSRPSKE MATRICE, CRNA GORA JE I U SFRJ I U SRJ BILA USTAVNO DEFINIRANA KAO REPUBLIKA-DRŽAVA I U OBA SLUČAJA S LEGALNIM, DEFINIRANIM I GARANTOVANIM PRAVOM NA OTCJEPLJENJE) Crnogorci, bojkotirao glasovanje. Novi ustav iz 1992. je također preimenovao službeni jezik Crne Gore iz srpskohrvatskog koji je bio do tada u Srpski jezik ijekavskoga nariječja. Zna se da je centralistička opresija i promidžba umiješala svoje prste u referendum. Zastava je promijenjena 1992. godine zajedno sa Socijalističkom Republikom Srbijom (GLUPOST - 1992. NE PSTOJI SRBIJA KAO SR), tako što je izbačena komunistička zvijezda. 1993. godine je zastava opet promijenjena tako što je plava nijansa posvijetljena da bi se razlikovala od zastave Socijalističke Republike Srbije (TKZ. CRNOGORSKA TROBIJKA JE UVIJEK BILA OTVORENO-PLAVA, 1993. je donijet Zakon o drž. simbolima CG na osnovu Ustava iz listopada 1992).

Pokret za stvaranje Velike Srbije iz 1990-ih započet Vojislavom Šešeljom i njegovom Srpskom radikalnom strankom nije našao mnogo odjeka u Crnoj Gori (ITEKAKO JE IMAO "ODJEKA" u CG, ŠEŠELJEVA PARTIJA JE IMALA OD IZBORA 1992. POSLANIKE U SKUPŠTINI CG; UOSTALOM, ZAR PRIMJER DUBROVNIKA NE DOKAZUJE DA JE BILO TAKO?).

1996. riješen je problem spornih teritorija sa Hrvatskom oko Prevlake (NETAČNO, DEMILITARITACIJA GRANIČNOG PODRUČJA JE POČIVALA SPORAZUMU TUDJMAN-ĆOSIĆ IZ LISTOPADA 1992.), no konačni status tek treba biti određen.

1996. de facto vlada Mila Đukanovića se distancira od unitarističkog režima Slobodana Miloševića (VRHUNSKA GLUPOST - UPRAVO JE GLASOVIMA DELEGATA ODANIH M.ĐUKANOVIĆU MILOŠEVIĆ U LJETO 1997. IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA SRJ). Za vrijeme NATO-ova napada na Federativnu Republiku Jugoslaviju 1999. Crna Gora je bombardirana samo prvih par puta; kasnije je pošteđena zahvaljujući otporu suradnji Miloševiću režimu (NETAČNO - PROVJERITI DATUME MASAKRA DJECE NATO BOMBAMA NA MOSTU U MURINU).

Pokret za stvaranje Velike Albanije koja bi pripojila neka područja Crne Gore Albaniji predstavlja prepreku odnosa Albanije i Crne Gore (VELIKOSRPSKA PROPAGANDA - ODNOSI DVIJE ZEMLJE I DVA NARODA NIKAD NIJESU BILI BOLJI, KAO NI ODNOSI CRNE GORE I KOSOVA; NE POSTOJI, U ZEMLJI ILI SVIJETU, BILO KAKAV RELEVANTAN ALBANSKI SUBJEKT KOJI DOVODI U PITANJE TERRITORIJALNI INTEGRITET CRNE GORE; ALBANSKE PARTIJE ČINE VLADU CRNE GORE, ITD.)

2002., dosta nakon pada Miloševićeva režima (OD 2000. DO 2002. GODINE JE VREMENSKI DEFINISANO KAO "DOSTA"!?), donijet je novi ustav (NETAČNO - TERMIN USTAV JE ZAOBIĐEN, UPRAVO ZBOG CRNOGORSKIH ZAHTJEVA ZA LABAVOM, MIKI-MAUS DRŽAVOM, PA JE DOKUMENT NAZVAN USTAVNA POVELJA)koji je transformirao Jugoslaviju u slabije povezanu državnu zajednicu Srbija i Crna Gora (DA LI SE U HRVATSKOM JEZIKU IME DRŽAVA STAVLJA POD NAVODNICIMA?!) sa Republikom Crnom Gorom (!?) kao jedna od dvije republike (DEFINISANE SU KAO - DRŽAVE ČLANICE, A NE REPUBLIKE)članice.

2004. godine usvojeni su novi državni simboli.

Netočna godina izbora vladike Danila I[uredi]

U članku piše: Od 1697. godine kada je crnogorski Zbor za vladiku izabrao Danila I. To je bilo tek 1700. godine.

  • Uzgred, vaša odrednica: Crna Gora pod vlašću Petrovića od 1679. - ... je također NETOČNA

Nikada se vladika Danilo nije izjasnio niti potpisao kao Petrović[uredi]

Kao što nikada nije pronađen PRAVI rodoslov Petrovića prije Danila. Sa sigurnošću se zna samo čiji je Danilo sin. Šćepćević, nikada se nije potpisao ni izjasnio kao Petrović.

Kako se zvao Petar I, kada je kršćen[uredi]

Nikada nitko nije pronasao informaciju o tako jednostavnoj stvari kao sto je "mirsko" ime Petra I, a tvrdi se kako se sve savrseno zna o toj obitelji.

Netočna godina "ukidanja" guvernadurstva, kao i ličnost koja ju je navodno ukinula[uredi]

(Nikada nijesu pronađeni oficijelni akti o tom ukidanjum a također ukidanje on nije mogao obistiniti, jer je u tom vrijemenu kada je ono "ukinuto" , a nije, 1830. godine, on je bio tek kaluđer Rade.) Godine 1832. godine, je Rade u dogovoru sa Ruskim iyaslancima dogovorio UHIĆENJE GUVERNADURA RADONJIĆA, UBISTVO NJEGOVE OBITELJI, PROTJERIVANJE U KOTOR ONIH OD OBITELJI KOJI NIJESU POBIJENI I OTIMANJE NJIIHOVIH KUĆA, ZEMLJE, STOKE... Svugde se piše kako su kuće guvernadura spaljene i razrušene do temelja, ali i to je samo laž. Kuće su potpaljene (i to noću na spavanju), kako bi Radonjići izašli iz kuća, ali nijesu razrušene. Dokaz o tomu je to što su one i danas tamo, samo sada pripadaju drugima. Do ovoga ZLODJELA od strane vrloga nam pjesnika, obitelj RAdonjić je slovila za najutjecajniju i najbogatiju obitelj u Crnoj Gori, da bi poslije ovog zlodela to bila obitelj Petrović.

Prva Jugoslavija[uredi]

Umetnite Zetsku oblast. Slična spoju današnje Crne Gore i Metohije. broj 25 (srp.) --93.86.21.183 11:29, 4. travnja 2010. (CEST)

Srpska okupacija 1186. - 1360.[uredi]

Koliko je neutralan i prihvatljiv za wikipediju ovakav naziv? Vlast Nemanjića nad Dioklitijom, odnosno Zetom, samo je jedna u nizu drugih - država Vojislavljevića, Desina uprava, Vlastimirovića...da li bi bilo pravično nazvati vladavinu Konstantina Bodina crnogorskom okupacijom Srbije i Bosne?

Zašto je svaki spomen Duklje i Dukljana kurzivom pisan, kao i gomila drugih reči u članku?

Vukanov prevrat prilikom kojeg je na kratko zavladao Srbijom se može ponajviše pripisati ugarskoj intervenciji; ovako bi neupućeni pretpostavio da se to Duklja borila protiv Raške (s kojom je u istoj državi bila).

Zašto se 1360. godina uzima kao prestanak 'srpske okupacije'? Iz kog je to razloga, pogotovo ako znamo da je većina Crne Gore ostala pod srpskom ili hercegovačkom vlašću sve do 1455. godine i turskoga prodora (te vrlu brzo osmanskog osvajanja Meduna, poslednjeg srpskog bastiona u Crnoj Gori). --SavoRastko (razgovor) 02:26, 23. lipnja 2011. (CEST)