Prijeđi na sadržaj

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine
Skraćenica SIP / CIK BiH
Prethodnik Privremeno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (PIP)
Utemeljena 28. rujna 2001.
Osnivač Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Mjesto osnivanja Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tip Institucija BiH
Svrha Reguliranje i nadzor izbornog procesa u Bosni i Hercegovini
Sjedište Danijela Ozme 7
Lokacija Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ključni ljudi Lidija Korać (prvi predsjednik)
Suad Arnautović (trenutni predsjednik)
Službena stranica

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIPBiH) jest institucija, odnosno upravno tijelo odgovorno za reguliranje i nadzor izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. SIP također nadzire rad lokalnih i regionalnih izbornih povjerenstava, koja reguliraju izborni postupak u nižim upravnim jedinicama.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Podrijetlo

[uredi | uredi kôd]

Nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. kolovoza 2001. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 23. kolovoza 2001. godine usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. rujna 2001. godine, prestalo je s radom Privremeno izborno povjerenstvo, a utemeljeno je Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine.[1]

Članove Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine imenovao je 16. studenog Visoki predstavnik s liste koju je predložila Privremena komisija za imenovanje, a koja se sastojala od članova Komisije za izbor i imenovanje sudaca Suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih članova Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.[1]

Za članove Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine imenovani su Branko Perić, predstavnik srpskog naroda, Lidija Korać, predstavnik hrvatskog naroda, Hilmo Pašić, predstavnik bošnjackog naroda, Vehid Šehić, predstavnik ostalih, Veleposlanik Robert Beecroft, predstavnik međunarodne zajednice, Veleposlanik Dr. Gerhard Enver Schrönbergs, predstavnik međunarodne zajednice i Veleposlanik Victor A Tkachenko, predstavnik međunarodne zajednice.[1]

Prva i druga sjednica

[uredi | uredi kôd]

Konstituirajuća sjednica Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine održana je 20. studenog 2001. godine. Time je Privremeno izborno povjerenstvo zvanično prestalo da postoji. Na istoj sjednici donesena je Odluka o osnivanju Tajništva Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.[1]

Tajništvo obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Izbornog vijeća za prigovore i žalbe kao i Apelacionog vijeća.[1]

Na drugoj sjednici Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, koja je održana 27. studenog 2001. godine, za prvog Predsjednika izabrana je gospođa Lidija Korać. Na istoj sjednici Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Poslovnik o radu.[1]

Postupak rotacije

[uredi | uredi kôd]

Na 46. sjednici Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine održanoj 27. veljače 2003. godine provedena je procedura rotacije na mjestu Predsjednika ove institucije. Za drugog Predsjednika izabran je g-din Hilmo Pašić. Za trećeg Predsjednika Izborne komisije BiH 20. svibnja 2004. godine imenovan je gdin Vehid Šehić.[1]

Prema članu 2.6 Izbornog zakona BiH Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH imenuje se iz reda njenih članova. Po jedan član Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba, i član iz reda ostalih obavljat će funkciju predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine po principu rotacije, i to jedanput u 7 godina u trajanju od 21 mjesec.[1]

U travnju 2006. godine Izborno povjerenstvo BiH mijenja naziv u Središnje izborno povjerenstvo BiH.[1]

Članovi

[uredi | uredi kôd]

Trenutni članovi SIP-a su:[2]

Popis predsjednika

[uredi | uredi kôd]

Na 46. sjednici Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine održanoj 27. veljače 2003. godine provedena je procedura rotacije na mjestu Predsjednika ove institucije.[1]

Ime i prezime Mandat
Lidija Korać 27. studenog 2001 27. veljače 2003
Hilmo Pašić 27. veljače 2003 20. svibnja 2004
Vehid Šehić 20. svibnja 2004 18. kolovoza 2005
Branko Petrić 18. kolovoza 2005 16. studenog 2006
Stjepan Mikić 16. studenog 2006 15. veljače 2008
Suad Arnautović 15. veljače 2008 8. svibnja 2009
Irena Hadžiabdić 8. svibnja 2009 29. rujna 2011
Branko Petrić 29. rujna 2011 26. lipnja 2013
Stjepan Mikić 26. lipnja 2013 31. ožujka 2015
Ahmet Šantić 31. ožujka 2015 1. siječnja 2017
Irena Hadžiabdić 1. siječnja 2017 31. rujna 2018
Branko Petrić 1. listopada 2018 11. ožujka 2020
Vanja Bjelica-Prutina 16. ožujka 2020 31. lipnja 2020
Željko Bakalar 1. srpnja 2020 trenutno

Međunarodna suradnja

[uredi | uredi kôd]

Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine provela je značajne aktivnosti u segmentu jačanja međunarodne suradnje. Na godišnjoj konferenciji Asocijacije europskih izbornih dužnosnika - ACEEEO, koja je održana u Albaniji 2004. godine, SIP BiH službeno je prihvaćen kao punopravni član ove važne međunarodne asocijacije. Također je bila domaćin i predsjedavajući 21. godišnje konferencije Asocijacije europskih izbornih dužnosnika (ACEEEO) pod nazivom „Sudjelovanje ranjivih skupina u izbornim procesima: manjine i osobe s invaliditetom“ održane od 15. do 17. rujna 2012. u Sarajevu.[3]

U sklopu 6. konferencije Globalne izborne organizacije (GEO), 14. listopada 2013. u Međunarodnom poslovnom okrugu Songdo, Republika Koreja, održana je Osnivačka skupština Svjetske izborne asocijacije (A-WEB). Skupštini je prisustvovalo oko 450 dužnosnika iz 120 zemalja, uključujući 93 tijela za upravljanje izborima iz 90 zemalja, 14 međunarodnih organizacija i 39 nevladinih organizacija. SIP je kao aktivni sudionik u procesu osnivanja ove udruge izabran u tročlani "Odbor za nadzor i reviziju Svjetske asocijacije izbornih tijela", kojem trenutno predsjeda. Domaćin ovog događaja bilo je Državno izborno povjerenstvo Južne Koreje. Ovo udruženje igra ključnu ulogu u globalnoj razmjeni znanja između tijela za upravljanje izborima širom svijeta.[3]

Uz to, predstavnici Središnjeg izbornog povjerenstva sudjelovali su u misijama za promatranje izbora širom svijeta, kao i na mnogim međunarodnim konferencijama i seminarima.[3]

Poseban segment u međunarodnoj suradnji Središnjeg izbornog povjerenstva su bilateralni odnosi. Memorandume o suradnji potpisao je SIP sa značajnim brojem institucija iz drugih zemalja, kao i Misija OESS- a u BiH:[3]

  • Malezijsko izborno povjerenstvo - Memorandum zaključen 9. siječnja 2007.
  • Komisija za utvrđivanje sukoba interesa Crne Gore - Memorandum zaključen 31. maja 2007.
  • Središnje izborno povjerenstvo Ruske Federacije - memorandum zaključen 2. listopada 2010.
  • Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske - Memorandum zaključen 26. srpnja 2011.
  • Središnje izborno povjerenstvo Ukrajine - memorandum zaključen 15. rujna 2012.
  • Vrhovno izborno vijeće Republike Turske - Memorandum zaključen 1. lipnja 2015.
  • Izborno povjerenstvo Indije - Memorandum zaključen 24. siječnja 2017.
  • Memorandum o razumijevanju između CIK-a BiH i OESS-ove misije u BiH potpisan je 4. srpnja 2017.[3]

Vidi također

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h i j k Središnje izborno povjerenstvo BiH. www.izbori.ba. Pristupljeno 16. lipnja 2021.
  2. SIP BiH - Članovi. www.izbori.ba. Pristupljeno 16. lipnja 2021.
  3. a b c d e SIP BiH - Međunarodna saradnja (PDF)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]