Vihovići (jezero, Mostar)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vihovići
Mostar iz zraka3030064.JPG
Vihovići, gledani iz zraka (lijevo dolje)
Koordinate 43°21′25.74″N 17°47′48.91″E / 43.35715°N 17.7969194°E / 43.35715; 17.7969194Koordinate: 43°21′25.74″N 17°47′48.91″E / 43.35715°N 17.7969194°E / 43.35715; 17.7969194
Najveća dubina 35 m m
Najveća širina 0,170 km
Najveća dužina 0,5 km
Vrsta jezera kopovsko
Pritoci -
Ulijeva se u -
Države BiH
Obalni gradovi Mostar

Vihovići je kopovsko jezero uz istoimeno naselje kod Mostara. Naselje Vihovići su istočno, naselje Rudnik jugoistočno od jezera, a naselje Zgoni su prema jugozapadu.

Jezero je nastalo na mjestu eksploatacije mrkog ugljena, u oknu koje je otvoreno 1963. godine i bilo je dio Rudnika ugljena Mostar. Rudarsko okno zatvoreno je pred rat i dvadesetak godina nije napravljena nikakva sanacija, tj. nije vraćeno u stanje prije eksploatacije. Vremenom je nastalo kopovsko jezero. Jezero je prosječno je duboko 35 metara i površine veće 7000 metara četvornih. Omeđuju ga nestabilne terase sa oštrim, nepristupačnim liticama.[1] Postojao je problem zagađenosti jezerske vode zbog odlaganja ogromne količine otpada, među kojima velika količina lijekova, i u nj se ulijevala kanalizacijska voda iz okolnih naselja. Dotok otpadnih voda odlučilo se riješiti izgradnjom prijenosnog sustava 24 metra pod zemljom kojim će se omogućiti odlijevanje vode iz jezera u Neretvu. Time će voda u jezeru postati čistija, i stvorit će se uvjeti za stvaranje zelene oaze u gradu. U daljnjem planu 2008. bilo je postavljanje zaštitne ograde oko jezera i gašenje gorućeg ugljena u kopu.[2] Radi sprječavanja urušavanja i onemogućavanja samoizgaranja ugljena koje je trajalo i zagađivalo zrak, prišlo se sanaciji. U drugoj fazi sanacije, 2011. godine poduzete su aktivnosti. Radi svođenja prodora kisika u podzemlje na minimum (tj. minimizirati mogućnosti samozapaljenja ugljena) prikladno je oblikovano i sanirano područje, strme litice i padine na području kompleksa profilirane i osigurane, a područje je pripremljeno za buduće korištenje. Građevinskim radovima su sa sjevera strme padine s otvorenim pukotinama ublažene do nagiba od oko 30º. Oblikovane su nove površine. Pokrilo ih se slojem prosijane zemlje (radi sprječavanja dotoka kisika) i posijala trava radi sprječavanja erozije. Oblikovani su vodoravni, okomiti i obodni kanali za prikupljanje oborinskih voda, radi sprječavanja erozije. Stabilizirana je litica uz jezero s južne strane i litica uz stambene kuće. To je napravljeno izgradnjom platforme s dvije vodoravne berme (57 m.n.m i 63 m.n.m.), a materijal iz iskopa sa sjeverne strane poslužio je za izgradnju platforme. Svibnja 2014. počeli su građevinski radovi koji su završili svibnja 2015. godine.[1]

Priroda se postupno umiješala u procese. U jezeru su se naselile ribe, na jezeru su kolonije divljih pataka te u okolici su stabla i drugo raslinje.[3][4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Bljesak.info Z.S. Nepoznata budućnost kopa Vihovići u Mostaru, 3. lipnja 2015. (pristupljeno 23. veljače 2020.)
  2. Bistro BiH Ivana Krišto – Dnevni list: Vihoviči – Od ekološke bombe do čistog jezera , 6. svibnja 2008. (pristupljeno 23. veljače 2008.)
  3. Hercegovina.info Površinski kop Mostar: Novonastala oaza na periferiji grada na Neretvi, 25. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. veljače 2020.)
  4. Hercegovina.info Posjetili smo novonastalu oazu na periferiji Mostara - galerija fotografija, 25. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. veljače 2020.)