Antun Barac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spomenik Antunu Barcu u Crikvenici

Antun Barac (Kamenjak Grižane[1] kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.)[2], bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Antun Barac rođen je u Kamenjaku kod Crikvenice 1894. godine. Osnovnu školu polazio je i završio u Grižanima (1901.-1905.) a gimnaziju u Sušaku (1905.-1913.).[3] Jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1917. godine.[3] Doktorirao je u Zagrebu 1918. godine monografijom o Vladimiru Nazoru. Bio je profesor u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1924. do 1928. godine.[4] Osnovao je Institut za jezik i Institut za književnost JAZU 1952. godine.[3]

Znanstvena djelatnost[uredi VE | uredi]

Raspon njegovog znanstvenog zanimanja vrlo je širok i kreće se od kritičko – esejističkih napisa o manje važnim piscima, preko monografija o vrhunskim hrvatskim stvarateljima poput Nazora, Šenoe, Vidrića ili Mažuranića do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća ili započete povijesti hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda do stvaranja bivše Jugoslavije. Dva su temeljna njegova polazišta u vrjednovanju književnosti. Ona mora biti izraz čovjeka u njegovom totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvatiti u osnovna pitanja života. Druga mu je teza da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli. Dakako, najvažniji je vrijednosni kriterij koliko je pisac za svoj doživljaj našao adekvatni izraz. U svoja proučavanja unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda nego velika. Otuda i poznata njegova krilatica o veličini malenih.

Djela[uredi VE | uredi]

Nepotpun popis:

  • Vladimir Nazor, Zagreb, 1918.
  • Knjiga eseja, Zagreb, 1924.
  • August Šenoa: studija, Zagreb, 1926.
  • Ilirska knjiga, Beograd, 1931.
  • Mirko Bogović, Zagreb, 1933.
  • Članci o književnosti, Zagreb, 1935.
  • Dr Antun Radić u hrvatskoj književnosti: predavanje u Pučkom sveučilištu dne 29. siječnja 1937., Zagreb, 1937.
  • Notes sur les Francais dans la litterature de l'Illyrisme, P.o.: Annales de l'Institut francais de Zagreb ; annee 1, no. 2-3, julliet-decembre 1937., Gap, 1938.
  • Hrvatska književna kritika, Zagreb, 1938. (2. izd. 1962.)
  • Vidrić, Zagreb, 1940.
  • Književnost i narod: (rasprave i eseji), Zagreb, 1941.
  • Mažuranić, Zagreb, 1945.
  • Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947.
  • Bjelinski u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1948.
  • Putopisi Adolfa Vebera, P. o.: Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za jezik i književnost; knj. 281/4., Zagreb, 1950.
  • Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga I.: književnost ilirizma, Zagreb, 1954., (2. izd. 1964.)
  • Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga II.: književnost pedesetih i šezdesetih godina, Zagreb, 1960. (nadopisala Višnja Barac)[3]
  • Jugoslavenska književnost, Zagreb, 1954., (2. izd. 1959., 3. izd. 1963.)
  • Nekrolog nepriznatome, P. o.: Zbornik radova Filozofskog fakulteta, knj. 2, Zagreb, 1954.
  • Problemi književnosti, Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 9, Antun Barac - izabrana djela, knj. 1, izbor i napomene Ivo Frangeš, Beograd, 1964.
  • Rasprave i kritike, Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 10, Antun Barac - izabrana djela, knj. 2, izbor i napomene Ivo Frangeš, Beograd, 1964.
  • Bijeg od knjige, Zagreb, 1965. (ponovno izd. Litteris, Zagreb, 2015.)
  • Članci i eseji, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 101, prir. Ivo Frangeš, Zagreb, 1968.
  • Književnost Istre i Hrvatskog primorja, Zagreb-Rijeka, 1968.
  • KZSTG, Jasenovac, 1978.
  • I nisi sam, Osijek [etc.], 1985.
  • O književnosti, izbor tekstova i uvodni esej Miroslav Šicel, Zagreb, 1986.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ulice grada Rijeke
  2. Slovo, rujan 1957.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Barac, Antun, nap. Miroslav Šicel (1983.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 18. ožujka 2017.
  4. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 892., ISBN 978-953-95772-0-7

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Antun Barac



Science-symbol-2.svgP vip.svgFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Antun Barac koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.