Prijeđi na sadržaj

Čehoslovačka Socijalistička Republika

Izvor: Wikipedija
Čehoslovačka Socijalistička Republika

Československá socialistická republika

←
9. svibnja 1948. – ožujak 1989. →
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Kde domov můj? i Nad Tatrou sa blýska
Lokacija Čehoslovačke Socijalističke Republike
Lokacija Čehoslovačke Socijalističke Republike
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki i slovački jezik (regionalno: mađarski)
Vlada Republika
Povijest
 - osnivanje 9. svibnja 1948.
 - rasformiranje ožujak 1989.
Površina
 - 1922. 128.000 km2
Stanovništvo
 - 1922. 15.400.000 
     Gustoća 0,1 st/km² 
Valuta Čehoslovačka kruna

Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR) je bila država u središnjoj Europi, koja je postojala od 1960. do 1990. godine. Zamijenila je dotadašnju Čehoslovačku Republiku, a nju je naslijedila Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR) (1990.—1992.). Službeno je stvorena donošenjem novog ustava 11. srpnja 1960., iako je to zapravo bilo samo promjena imena ('socijalistička') u već ranije socijalističku državu.

Ustavnim odredbama koje su stupile na snagu 1. siječnja 1969. ČSSR je federalizirana - stvorene su Češka Socijalistička Republika (ČSR) i Slovačka Socijalistička Republika (SSR). Ustavnim zakonom federalnog parlamenta Čehoslovačke, koji je stupio na snagu 29. ožujka 1990. "O promjeni naziva Čehoslovačke Socijalističke Republike" ime je promijenjeno u kratkotrajno Čehoslovačka Federativna Republika (koji je ubrzo zamijenjen s Češka i Slovačka Federativna Republika, skraćeno: ČSFR).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Povijesna pozadina

[uredi | uredi kôd]

Nakon što je Crvena armija zauzela Čehoslovačku, u travnju 1945. godine, proglašena je Treća republika, a na vlast je došao Narodni front unutar kojeg je djelovalo šest stranaka. Na višestranačkim izborima 1946. godine, uvjerljivu pobjedu odnijeli su komunisti. Na izborima u svibnju 1947. godine, komunisti nisu osvojili većinu u Parlamentu, zbog čega su Sovjeti zahtijevali odstranjenje "buržoazije i reakcionarnih elemenata" iz vlade.

Veljače 1948. godine, komunisti su izvršili puč i preuzeli vlast u Čehoslovačkoj. Edvard Beneš, dotadašnji predsjednik, dao je ostavku. Nakon usvajanja novog ustava u svibnju 1948., Čehoslovačka je službeno postala Narodna republika, iako je zadržano staro ime "Čehosloavčka Republika", te stari grb i zastava. Dana 11. srpnja 1960. godine, bio je usvojen novi ustav, u kojem je ime zemlje promijenjeno u "Čehoslovačka Socijalistička Republika".

Socijalistička Republika

[uredi | uredi kôd]

Postojanje Socijalističke republike najviše je obilježilo Praško proljeće 1968. godine i njegovo gušenje od strane Varšavskog pakta. U duhu politike Normalizacije, Čehoslovačka je postala federacija Češke i Slovačke Socijalističke Republike. Tijekom 1970-ih, primjećeno je jačanje opozicije, među kojom je jedan od istaknutijih predstavnika bio i Vaclav Havel. U procesu raspadanja istočnog bloka, komunisti su sišli s vlasti tijekom Baršunaste revolucije 1989. godine. Počekom 1990. godine, usvojeno je novo ime države – Češka i Slovačka Federalna Republika. Dana 1. siječnja 1993. godine, federacija je ukinuta, a Češka i Slovačka su postale nezavisne republike.

Politika

[uredi | uredi kôd]

Na vlasti u Čehoslovačkoj je službeno bio Narodni front, unutar kojeg je najviše utjecaja imala Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon razlaza Tito-Staljin 1948. godine, u duhu protutitoističke politike, iz stranke je isključeno oko 500.000 dotadašnjeg članstva.[1][2] Neki utjecajniji komunisti su zatvoreni tijekom ovih čistki, pod optužbom da su titoisti, poput Rudolfa Slanskog, Vladimira Klementisa, Gustava Husaka i ostalih. Tajnik stranke od 1953. do 1968. bio je Antonjin Novotni, a nakon njega 1969. Gustav Husak, koji je postao i predsjednik Republike 1975. godine.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Federalizacija Čehoslovačke 1969.

Gospodarstvo Čehoslovačke u ovom razdoblju zasnivala se na planiranoj zapovjednoj ekonomiji, po uzoru na Sovjetski Savez. Prevladavala je teška prerađivačka industrija, metalurgija, proizvodnja kemikalija, hrane i tekstila. Poljoprivreda je zauzimala manji dio sektora, ali je stanovništvo uvijek bilo opskrbljeno dovoljnom količinom hrane. Godine 1986., 80 % Čehoslovačke trgovine išlo je zemljama socijalističkog bloka.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Crampton, R. J. (1997), Eastern Europe in the twentieth century and after, Routledge, pp. 262
  2. ↑ Bideleux, Robert; Jeffries, Ian (2007), A History of Eastern Europe: Crisis and Change, Routledge, str. 477
v • u
Članice Varšavskog ugovora
v • u
Komunističke države
Sadašnje komunističke države
Prijašnje komunističke države

DR Afganistan (1978. – 1992.) · NSR Albanija (1946. – 1991.) · NR Angola (1975. - 1992.) · NR Benin (1975. – 1990.) · NR Bugarska (1946. – 1990.) · Čehoslovačka (1948. – 1990.) · DDR (1949. – 1990). · NDR Etiopija (1974. – 1991.) · NDR Jemen (1969. – 1990.) · SFR Jugoslavija (1945. – 1991.) Demokratska Kampućija (1975. – 1979.) · NR Kongo (1970. – 1991.) · Sovjetska Republika Mađarska (1919.) · NR Mađarska (1949. – 1989.) · NR Mongolija (1924. – 1992.) · NR Mozambik (1970. – 1990.) · NR Poljska (1944. – 1989.) · SR Rumunjska (1947. – 1989.) · Ruska SFSR (1918. – 1922.) · SSSR (1922. – 1991.) · DR Somalija (1969. – 1991.) · NR Tuva (1921. – 1944.)

v • u
Češka
Simboli i identitet
Zemljopis
Povijest
Politika i gospodarstvo
Društvo, kultura i sport
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čehoslovačka_Socijalistička_Republika&oldid=6504644"