Bjelovjeska šuma

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Šuma Białowieża/Belavezhskaya

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Šuma Białowieża/Belavezhskaya
Flag of Poland.svg Poljska Flag of Belarus.svg Bjelorusija


Bjelovjeska šuma na karti Bjelorusija
Bjelovjeska šuma
Bjelovjeska šuma
Lokacija Bjelovjeske šume u Bjelorusiji
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/33 UNESCO

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlanskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi[1].

Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki
Magnify-clip.png
Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Nacionalni park Bjelovjeska šuma[uredi VE | uredi]

Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušća)[uredi VE | uredi]

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (polu-divlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)[uredi VE | uredi]

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bjelovjeska šuma