Cerna

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Cerna. Za druga značenja, pogledajte Cerna (razdvojba).
Cerna
Cerna (grb).gif
Cerna na karti Hrvatska
Cerna
Cerna
Cerna na karti Hrvatske
Koordinate: 45°11′N 18°41′E / 45.18°N 18.69°E / 45.18; 18.69
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Goran Begović (HDZ)
Naselja u sastavu općine Cerna, Šiškovci
Površina 69,26 km2
Stanovništvo (2011.) 3.791
Poštanski broj 32272

Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županjskoj Posavini.

Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, zbog čega je Cerna dobila nadimak "Mala Venecija".

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cerna imala je 4.990 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Poglavarstvo[uredi VE | uredi]

Načelnik općine: Goran Begović

Donačelnik: Krešimir Majstorović

Općinsko vijeće:

  1. Josip Kuterovac –HDZ
  2. Bono Tomašević- HDZ
  3. Branko Stojčić – HDZ
  4. Tomislav Lozić – HDZ
  5. Božo Mišić – HDZ
  6. Stjepan Marić – HDZ
  7. Mijo Strukar –HDZ
  8. Luja Nađ – HDZ
  9. Miroslav Pažur – HSS
  10. Josip Bošković – DC
  11. Ivica Jurčević –HSU
  12. Željko Štrkalj – HSP
  13. Dražen Cindrić – HSLS
  14. Ilija Jurić – nezavisni kandidat
  15. Janko Begović – SDP

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Proces industrijalizacije u Cerni snažnije je prisutan zadnjih petnaestak godina. Industrija ima dobre mogućnosti za snažniji razvoj (agrarna proizvodnja, stočarstvo, šumsko bogatstvo, prometni položaj, radna snaga) pogotovo prehrambene i drvne industrije.

Proces deagrarizacije koji je posljedica industrijalizacije i urbanizacije uvjetuje razne strukturne promjene u stanovništvu i strukturi domaćinstava te djeluje na način agrarne proizvodnje. Na taj način ti procesi uvjetuju bitne promjene u broju poljoprivrednog stanovništva koji svoju egzistenciju sve više traži izvan agrarne djelatnosti. Višak poljoprivrednog stanovništva predstavlja glavni izvor radne snage za industriju.

Značajnu ulogu trebao bi imati i plovno – melioracijski kanal Dunav – Sava koji bi prolazio zapodnim dijelom bivše općine Županja (pravac Babina Greda – Cerna). Cerna uz Županju i Gunju ima najveći stupanj industrijalizacije zato što se tu nalaze industrijski pogoni.

Cerna ima dosta malen udio poljoprivrednog stanovništva. Ovdje je do izražaja došao proces industrijalizacije, deagrarizacije i dnevne pokretljivosti radne snage prema obližnjim industrijskim centrima Vinkovcima i Županji. Pretpostavka je buduće koncentracije stanovništva da će se stanovništvo sve više koncentrirati u sada urbaniziranom naselju Cerna. Uz brojne druge važne funkcije (trgovačke, obrtničke i zdravstvene, obrazovne, prometne, kulturne, sportsko – rekreativne i druge) stupanj razvijenosti industrije prvenstveno kao mjesto rada, ima također vrlo važan utjecaj na razinu centraliteta pojedinog naselja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima.

Cerna je bila središte satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da i 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Međutim, da je škola postojala i prije 1764., može se zaključiti iz nekih Reljkovićevih stihova upućenih Slavoncima. Stihove u kojima potiče Slavonce "neka mole svitlu caricu" da im otvara škole nađeno je u prvom ali i kasnijim izdanjima "Satira", ali ne i stihove u kojima se govori da su im molbe uslišane.

Prvi učitelj o kojem imamo podatke je Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, u to vrijeme je to bio najniži tip škole, i u njoj se kao i u drugim trivijalnim školama učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem – slavonsko "rackom" jeziku.

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne. Udruga pisaca i pjesnika "Žubor Slavonske Riječi" Osnovano je 16.veljače 2006. sa sjedištem u ulici K. Tomislava 22.

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Tomislav Cerna
  • Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
  • Rukometni klub "Cerna"
  • Taekwon-do klub "Sokol" Cerna
  • Teniski klub "Buzga"
  • Šporsko ribolovno društvo " ŠARAN " Cerna - Šiškovci

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]