Crnogorci
 "Crnogorac" preusmjerava ovamo. Za službeni list Kneževine Crne Gore 1871. - 1873., vidi Crnogorac (list). |
| Crnogorci | ||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
         |
||||||||||||||||||||||||
| Mihailo • Bodin • Njegoš Nikola I. • Popović • Miljanov Jelena • Vučinić • Mijatović |
||||||||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||
| 600 000 - 800 000 (pretpostavka) | ||||||||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||
 Crna Gora 278.865 (2011.)[1] |
||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||||||||
| crnogorski, srpski | ||||||||||||||||||||||||
| Vjera | ||||||||||||||||||||||||
| većinski pravoslavlje; islam | ||||||||||||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | ||||||||||||||||||||||||
| Indoeuropljani Slaveni Južni Slaveni |
Crnogorci (crnogorska ćiril. Црногорци) su narod, nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci govore crnogorskim jezikom, koji pripada skupini južnoslavenskih jezika. Velikom većinom su pravoslavci.
Sadržaj |
Podrijetlo
Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - Dukljani. 
Podrobniji članak o temi: O etnogenezi Crnogoraca
U sličnim posvjesnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi jugoistočne Europe. [2].
Pretci Crnogoraca, najranije krajem 6. st. i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su oblasti suvremene Crne Gore[3] da bi sredinom 11. st. osnovali svoju prvu nezavisnu državu Dukljansko kraljevstvo. [4]
Usprkos povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
Jezik
Crnogorci govore ijekavskim štokavskim narječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen crnogorski jezik.
Podrobniji članak o temi: Crnogorski jezik
Vjera
Cnogorci su većinski pravoslavci, uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve, no od 1993. i obnovljene autokefalne Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzije da uzme sve vjerske objekte u Crnoj Gori sagrađene prije 1918. godine, za doba neovisne Kraljevine Crne Gore.. Osim pravoslavnih Crnogoraca postoji i značajan broj onih Crnogoraca koji se izjašnjavaju kao muslimani i rimokatolici.
Poznati Crnogorci
Podrobniji članak o temi: Popis crnogorskih vladara
- Sveti Vladimir, dukljanski vladar i svetac s početka 11. stoljeća;
- Bodin, dukljanski vladar s konca 11. stoljeća;
- Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i svetac, utemeljitelj suvremene crnogorske države;
- Petar II. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i vladika, jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
- Nikola I. Petrović, posljednji crnogorski monarh;
- Jelena Savojska, crnogorska princeza i kraljica Italije;
- Marko Miljanov, crnogorski vojvoda i književnik;
- John Hajdukovich (Jovo Hajduković ), jedan od utemeljivača Aljaske;
- Milovan Đilas, liberalni disident iz vrha komunističke Jugoslavije;
- Dušan Vukotić, prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma Surogat;
- Milo Đukanović, predvoditelj pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti 2006.;
- Veljko Bulajić, redatelj
- Duško Ivanović, košarkaš;
- Dejan Savićević, nogometaš;
- Predrag Mijatović, nogometaš;
- Mirko Vučinić, nogometaš;
- Marina Abramović, konceptualna umjetnica.
Crnogorska plemena
Podrobniji članak o temi: Crnogorska plemena
Crnogorski simoli
Podrobniji članak o temi: Crnogorski državni grbovi do 1921.
Podrobniji članak o temi: Crnogorske zastave
.svg){kind=small}
Crnogorski vladari do 1918.
Podrobniji članak o temi: Crnogorski vladari
Običaji
O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.
Običaji Crnogoraca vezani su primjrice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.
Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.
Vidi još
Izvori
- ↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori ((crnog.)). Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) (12. 07. 2011.). pristupljeno 12. 02. 2012.
- ↑ Dr. Špiro Kulišić O etnogenezi Crnogoraca. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.
- ↑ Dr. Radoslav Rotković piše (cit.u originalu): Slavenski pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz Polablja... u ranom 6. st., pretci Crnogoraca naselli su Prevalis. Kasnije će Prevalis postati Dukljansko kraljevstvo a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani. (Odakle su došli preci Crnogoraca, 1995.g.)
- ↑ Vladimir Jovanović, Crnogorci i "Rase Evrope", na crnogorskom jeziku. Carleton S. Coon, poznati američki antropolog, u djelu Rase Europe (orig. The races of Europe, New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, vjerojatno naviši i najteži u Europi. Coon veli da su Crnogorci suviše riđi za običan dinarski tip, te izdvaja karakteristični tip Crnogoraca. U izvorniku ga naziva The Old Montenegrin type a on zapravo je podudaran Borreby type-u, koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svijetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi Borreby typ najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije
Vanjske poveznice
- Crnogorska narodna nošnja.
- Stanovništvo Grblja
- Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina
- (srp.) AIM Tirana Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010.
Literatura
- V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
- J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
- Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
- P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
- I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
- M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.
