Crnogorci
 "Crnogorac" preusmjerava ovamo. Za službeni list Kneževine Crne Gore 1871. - 1873., vidi Crnogorac (list). |
| Crnogorci | ||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
         |
||||||||||||||||||||||||
| Mihailo • Bodin • Njegoš Nikola I. • Popović • Miljanov Jelena • Vučinić • Mijatović |
||||||||||||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | ||||||||||||||||||||||||
| 600 000 - 800 000 (pretpostavka) | ||||||||||||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | ||||||||||||||||||||||||
 Crna Gora 278.865 (2011.)[1] |
||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||
| Jezik | ||||||||||||||||||||||||
| crnogorski, srpski | ||||||||||||||||||||||||
| Vjera | ||||||||||||||||||||||||
| većinski pravoslavlje; islam | ||||||||||||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | ||||||||||||||||||||||||
| Indoeuropljani Slaveni Južni Slaveni |
Crnogorci (crnogorska ćiril. Црногорци) su narod, nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci govore crnogorskim jezikom, koji pripada skupini južnoslavenskih jezika. Velikom većinom su pravoslavci.
Sadržaj |
Podrijetlo i povijest
Podrobniji članak o temi: O etnogenezi Crnogoraca
Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije. U sličnim procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi jugoistočne Europe [2].
Podrobniji članak o temi: Crnogorska povijest
Pretci Crnogoraca, najranije krajem 5. stoljeća i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su oblasti suvremene Crne Gore da bi sredinom 11. stoljeća osnovali svoju prvu neovisnu državu Duklju.
Od tog razdoblja do danas, usprkos povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete, Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
Jezik
Crnogorci govore ijekavskim štokavskim narječjem srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je potvrđen crnogorski jezik.
Podrobniji članak o temi: Crnogorski jezik
Vjera
Cnogorci su većinski pravoslavci, uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve, no od 1993. i obnovljene autokefalne Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzije da uzme sve vjerske objekte u Crnoj Gori sagrađene prije 1918. godine, za doba neovisne Kraljevine Crne Gore.. Osim pravoslavnih Crnogoraca postoji i značajan broj onih Crnogoraca koji se izjašnjavaju kao muslimani i rimokatolici.
Poznati Crnogorci
Podrobniji članak o temi: Popis crnogorskih vladara
- Sveti Vladimir, dukljanski vladar i svetac s početka 11. stoljeća;
- Bodin, dukljanski vladar s konca 11. stoljeća;
- Sveti Vasilije Ostroški, jedan od najznačajnijih pravoslavnih svetaca;
- Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i svetac, utemeljitelj suvremene crnogorske države;
- Petar II. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i vladika, jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
- Nikola I. Petrović, posljednji crnogorski monarh;
- Jelena Savojska, crnogorska princeza i kraljica Italije;
- Marko Miljanov, crnogorski vojvoda i književnik;
- John Hajdukovich, jedan od utemeljivača Aljaske;
- Milovan Đilas, liberalni disident iz vrha komunističke Jugoslavije;
- Dušan Vukotić, prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma Surogat;
- Milo Đukanović, predvoditelj pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti 2006.;
- Veljko Bulajić, redatelj
- Duško Ivanović, košarkaš;
- Dejan Savićević, nogometaš;
- Predrag Mijatović, nogometaš;
- Mirko Vučinić, nogometaš;
Crnogorska plemena
Podrobniji članak o temi: Crnogorska plemena
Običaji
O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.
Običaji Crnogoraca vezani su primjrice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.
Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.
Vidi još
Izvori
- ↑ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine: Stanovništvo Crne Gore prema polu, tipu naselja, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeroispovest i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori ((crnog.)). Zavod za statistiku Crne Gore (MONSTAT) (12. 07. 2011.). Preuzeto 12. 02. 2012..
- ↑ Dr. Špiro Kulišić "O etnogenezi Crnogoraca"
Vanjske poveznice
- Crnogorska narodna nošnja.
- Stanovništvo Grblja
- Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina
- (srp.) AIM Tirana Sokol Shameti: Crnogorska oaza u Albaniji, 4. listopada 2000., pristupljeno 2. listopada 2010.
Literatura
- V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
- J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
- Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
- P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
- I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
- M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.
