Crnogorci

Izvor: Wikipedija

"Crnogorac" preusmjerava ovamo. Za službeni list Kneževine Crne Gore 1971. - 1973., vidi Crnogorac (list).

Crnogorci
Ukupno pripadnika
600.000 - 800.000 (pretpostavka)
Značajna područja naseljavanja
Crna Gora 267.669 Srbija 69.049 Hrvatska 4.926 (2001.) Makedonija 2.686 (2002.) Slovenija 2.667 (2002.) Albanija ispod 2.000 (2000.) Kanada 1.055 (2001.)
Jezik
crnogorski, srpski,
Vjera
pravoslavni
Povezane etničke grupe
Indoeuropljani Slaveni Južni Slaveni

Crnogorci su jedan od najmalobrojnijih slavenskih naroda nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Sadržaj 1 Povijest 2 Jezik 3 Vjera 4 Crnogorska plemena [1] 5 Kultura 6 Poznati Crnogorci 7 Izvori 8 Vanjske poveznice 9 Literatura

Povijest

Pretci Crnogoraca, najranije krajem 5. stoljeća i najkasnije tijekom 8. stoljeća naselili su oblasti suvremene Crne Gore da bi sredinom 11. stoljeća oformili svoju prvu neovisnu državu Duklju. Od toga perioda do danas, usprkos povremenim okupacijama, Crnogorci su kroz svoje različite državne formacije, od Dukljanskoga kraljevstva, preko Zete Balšića i Crnojevića države u srednjem vijeku, do Kraljevine Crne Gore, te Crne Gore kao federalne jedinice u Jugoslaviji, uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i 2006. u konačnom obnoviti svoju neovisnost.

Jezik

Detaljniji članak o ovoj temi: Crnogorski jezik

Crnogorci govore ijekavskim štokavskim dijalektom srednjejužnoslavenskog dijasustava. Od 2007. Ustavom Crne Gore kao službeni je verificiran crnogorski jezik.

Vjera

Cnogorci su pravoslavni, uglavnom vjernici Srpske pravoslavne crkve, no od 1993. i obnovljene auutokefalne Crnogorska pravoslavna crkva, koja ima pretenzija da uzme sve religiozne objekte u Crnoj Gori sagrađene prije 1918. godine, za doba neovisne Kraljevine Crne Gore..

Crnogorska plemena ^[1]

Popis crnogorskih plemenaobuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.

• Banjani, Hercegovačko pleme. Postojalo je i hrvatsko pleme Banjani, ne smiju se pobrkati.
• Bileća, Hercegovačko pleme
• Bjelice, Katunska nahija
• Bjelopavlići, "sedam Brda".
• Boljevići, Crmnička nahija
• Brajići, Primorje
• Bratonožići, "sedam Brda".
• Brčeli, Crmnička nahija. Zvani i Brčelo.
• Buronje, Lješanska nahija
• Ceklin (Ceklinjani), Riječka nahija
• Cetinje, Katunska nahija
• Cuce, Katunska nahija
• Ćeklići, Katunska nahija
• Dobrsko selo, Riječka nahija. Ovo pleme se u Hrvatskoj Enciklopediji (iz 1941) naziva i Dobrljani.
• Draževina, Lješanska nahija
• Drobnjaci, Hercegovačko pleme
• Dupilo, Crmnička nahija
• Gacko, Hercegovačko pleme
• Gluhi Do (Gluhodoljani), Crmnička nahija
• Gradac, Lješanska nahija
• Građani, Riječka nahija
• Grahovo, Hercegovačko pleme
• Grbalj, Primorje
• Komani, Katunska nahija
• Kosijeri, Riječka nahija
• Krivošije, Hercegovačko pleme
• Kuči, "sedam Brda".
• Limljani, Crmnička nahija
• Ljubibratići, Hercegovačko pleme
• Ljubotinj, Riječka nahija
• Maine, Primorje
• Maleševci, Hercegovačko pleme
• Morača, "sedam Brda".
• Nikšići, Hercegovačko pleme
• Njeguši, Katunska nahija
• Ozrinići (Čevljani), Katunska nahija
• Paštrovići, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
• Piperi, "sedam Brda".
• Piva, Hercegovačko pleme
• Pješivci, Katunska nahija
• Pobori, Primorje. Ovo pleme je iz Boke.
• Podgor, Crmnička nahija
• Prijedojevići, Hercegovačko pleme
• Rovca, "sedam Brda".
• Rudinjani, Hercegovačko pleme
• Sotonići, Crmnička nahija
• Šaranci, Hercegovačko pleme
• Trebješani, Hercegovačko pleme
• Uskoci, Hercegovačko pleme
• Vasojevići, "sedam Brda".
• Zagarač, Katunska nahija.
• Zupci, Hercegovačko pleme

Kultura

O 'krsnoj slavi' i 'prislavici'.

Običaji Crnogoraca vezani su primjrice i uz 'krsnu slavu', koja dolazi jednom godišnje, na dan sveca zaštitnika obitelji, bratstva. Ovakvu slavu imali su i Malisori, po vjeri katolici, ali je kod njih svetac zaštitnik čitavog plemena. 'Krsna slava' u Crnogoraca nije se mijenjala, i prelazila je s koljena na koljeno. Kršenje pravila da se mijenja svetac zaštitnik bila su veoma rijetka. Najpoznatiji crnogorski sveci zaštitnici su: Sveti Nikola-Nikoljdan, Aranđelovdan, Jovan(nj)dan, Đurđevdan i Sveta Petka.

Običaji proslavljanja ‘prislavice’ ('poslužbice’) također se javljaju uz nekog sveca, međutim u ovom slučaju to se čini na dan kada se nekomu desilo nešto jako ružno, ili pak nešto lijepo. Odaje se poštovanje i zahvalnost svecu, a porodica ili bratstvo pripremi manju svečanost te se pogosti obilnijim ručkom.

Poznati Crnogorci

• Sveti Vladimir - dukljanski vladar i svetac s početka 11. stoljeća;
• Sveti Vasilije Ostroški, svetac, jedan od najznačajnijih pravoslavnih svetaca (vidi Manastir Ostrog)
• Petar I. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i svetac, utemeljitelj suvremene crnogorske države;
• Petar II. Petrović Njegoš, crnogorski vladar i vladika, jedan od najvećih pjesnika među Južnim Slavenima;
• Nikola I. Petrović, posljednji crnogorski monarh:
• John Hajdukovich, jedan od utemeljivača Aljaske;
• Milovan Djilas, liberalni disident iz vrha komunističke Jugoslavije i jedan od najpoznatijih disidenata iz komunističkog dijela svijeta uopće;
• Dušan Vukotić, prvi oskarovac u Južnih Slavena, autor animiranog filma Surogat;
• Milo Đukanović, predvoditelj pokreta obnavljanja crnogorske neovisnosti 2006.

Izvori

Vanjske poveznice

• Crnogorska narodna nošnja.
• Stanovništvo Grblja
• Sa Crnogorcima u General Madariagi, Argentina

Literatura

• V. M. G. Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
• J. Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204.
• Š. Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze.
• P. Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247.
• I. Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa, Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II.
• M. Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15.