Gunja

Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja, pogledajte Gunja (razdvojba).

Gunja
Gunja Gunja na karti Hrvatske
Županija	Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo (2001.)	5.033
Poštanski broj	32260

Gunja je selo i istoimena općina koja je administrativni dio Vukovarsko-srijemske županije.

Zemljopis

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gunja imala je 5.033 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Gunji.

Prvi stanovnici u Gunju se doseljavaju početkom 18. stoljeća iz Bosne.

Gunja danas ima 5.033 stanovnika (popis iz 2001.), a broji čak 19 nacionalnosti. Hrvati čine 64.3% Stanovništva. Jednu od brojnijih nacionalnih manjina (13,77%) čine Bošnjaci. Zbog velikog udijela stanovništva islamske vjeroispovijesti u selu je sagrađena džamija, pored Zagreba jedina u Hrvatskoj. Druga najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koju čini oko 6,05 % stanovnika.

Uprava

Gunja je smještena u istočnoj slavoniji na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici sa Bosnom i po posljednjem popisu stanovnika ima 5033 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.

Povijest

Gunja se po prvi put spominje 1378 u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji.

Prema pisanim tragovima koji su bili dostupni, Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine.

Područje uz Savu je uvijek bilo zanimljivo ali i opasno za život. U predjelu šume Mašani, gdje se nalazila Ciglana Gunja u iskapanju gline za proizvodnju cigle, otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba. Dakle naseobinsko naselje datira 1300 godina prije Krista, pa čak još i ranije, to potvrđuju otkriveni predmeti. Rijeć je o Vatinskoj kulturi. Franjevci na predjelima današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI.

Uz rijeku Savu, granicu sa Turskom, bilo je sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”. Još i danas u narodu živi jedna stara pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari

čuvali smo garnicu na Savi

čuvali je sa stari’ čardaka,

branili je ‘rabro od Turaka.

i djedovi naši krv su lili

da čuvamo naš zavičaj mili...

Starosjedioci i fratri grade crkvu posvećenu Mariji. Drvena kapelica je izgrađena 1719. godine, a crkva od cigle 1848,a od 1982 kraj stare počela se graditi i nova, veća, zbog potrebe za većim prostorom. Gunja je postala župa sada ve više od 100. godina. Prvi svećenik gunjanac zaređen je u Đakovu, zvao se Tomo Bogutovac.

Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Samo pet godina poslije toga čina, Gunja postaje bolje povezana sa ostatkom Županije. Naime, 1886. godine kroz Gunju prolazi željeznica koja ju povezuje sa Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

Nove izmjene u školskom sustavu tadašnje Hrvatske nastaju 1953. god. tzv. prvom reformom odgoja i obrazovanja. Uvodi se i u Gunji sedmogodišnja osnovna, obvezatna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja osnovna škola.

Džamija u Gunji

Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Ni najstariji mještani ne pamte kada u Gunji nije živio netko od muslimana, da li stalno ili povremeno radeći tuđu zemlju kao “nadničari”, ili na pola kao “napoličari”. Osim kao poljoprivrednici muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama. Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme II. Svjetskog rata od 1942.-1946. godine, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao muhadžiri u Gunji i drugim mjestima Slavonije.

Džamija u Gunji je prva i najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali (uvakufili) bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je rahmetli Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne Islamske Lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u koje je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini sahranjeno više stotina izbjeglica - muhadžira, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "muhadžirsko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što je najstarija džamija Gunja je prvo mjesto gdje je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u Osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađa 202 učenika.

Džamija u Gunji

Obrazovanje

• OŠ Antun i Stjepan Radić

Kultura

• KUD Graničari
• Bošnjački KUD Behar
• MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)

Šport

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Natječe se u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci. 16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su sa 1-5. Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Gunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.