Ilok

Ilok
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	8.351 stan.
Gradonačelnik	Miroslav Janić (HDZ)
Poštanski broj	32236
Zemljovid
Ilok Ilok na zemljovidu Hrvatske

Iločka tvrđava

Dunav kod Iloka

Iločka tvrđava

Dunav kod Iloka

Ilok (mađarski: Újlak) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasne i policijske postaje u mjestu. S brijega Iločkog dvorca pruža se prekrasan pogled na Dunav.Ilok se rasprostire po Obroncima Fruške gore.

Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine.

Povijest

Područje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim nasljeđem, o čemu svjedoče nalazi od prapovjesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjanička utvrda -Cuccium, do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka.

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda 12 st., a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Od 1332.-1337. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena velika crkva Majke Božje.

Natpis koji opisuje staru utvrdu u Iloku

U tom razdoblju postaje značajno središte, čak je imao sjedište i Dubrovački konzul (1399). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V. Postum). U Iloku umire i sv. Ivan Kapistran - 23. studenog 1456. (1460. načinjem popis "Čudesa I. Kapistrana" koji se čuva u Parizu)

Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460.-1525.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj nakon 1907. prema projektima Hermana Bolléa.

Franjevačka crkva krajem 19. st.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine.

Pogled na Dunav sa Iloka

Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotorsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Administracija i politika

U sastav grada Iloka pripadaju i naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo. Naselje Bapska nalazi se jugozapadno od Iloka. Trenutno broji oko 1300 stanovnika, od čega preko 90% čine Hrvati.

Demografija

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).

Kultura i šport

Pogled na Ilok sa utvrde

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi s bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".

U gradu djeluju:

• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
• KUD Ljudevit Štur
• NK Fruškogorac Ilok
• RK Ilok
• KK Ilok

Obrazovanje

Osnovna škola

OŠ "Julije Benešić"

Srednja škola

SŠ "Ilok" (poljoprivredni tehničar opći,agroturistički smjer, gimnazija..)

Ilok

Znamenitosti

• Iločke zidine (iz 13. st.-Stari grad)
• Crkva sv. Ivana Kapistrana
• Franjevački samostan
• Turske turbe
• Turski hamam
• Dvorac obitelji Odescalchi
• Stari park (iz 18. st.) sa rijetkim drvecem
• Iločki podrum (iz 15. st.)
• Poljoprivredna škola (1898. sa podrumom i ekonomiom)
• Kotorska zgrada suda

Poznate osobe

• Josip Angelo Ritig, književnik i prevoditelj

Literatura

• Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije

Izvori

• Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.

Vanjske poveznice

• Službeni portal grada Iloka
• Turistička zajednica grada Iloka
• Grad Ilok
• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
• Slavonija-info.com, regionalni internet portal

Nedovršeni članak Ilok koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.