Ilok

Ilok
Država	Hrvatska
Županija	Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	8.351 stan.
Gradonačelnik	Miroslav Janić (HDZ)
Zaštitnik	Sveti Ivan Kapistran
Poštanski broj	32236
Zemljovid
Ilok Ilok na zemljovidu Hrvatske

Centar grada

Iločka crkva

Iločka tvrđava

Pogled na Ilok s tvrđave

Kompleks iločke utvrde s crkvom i samostanom

Dunav kod Iloka

Odraz sunca u Dunavu kod Iloka

Franjevačka crkva krajem 19. st.

Pogled na Dunav sa Iloka

Natpis koji opisuje staru utvrdu u Iloku

Ilok (mađarski: Újlak) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusnog kolodvora, vatrogasne i policijske postaje u mjestu. S brijega Iločkog dvorca pruža se prekrasan pogled na Dunav. Ilok se rasprostire po obroncima Fruške gore.

Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine.

Povijest

Područje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim nasljeđem, o čemu svjedoče nalazi od prapovijesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjanička utvrda Cuccium, do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka.

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda (12. st.), a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Od 1332. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena je velika crkva Majke Božje. U tom razdoblju Ilok postaje značajno središte, u kojemu je prebivao čak i dubrovački konzul (1399.). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj Ladislav V. Posmrtni).

Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410.-1477.), koji je bio kralj Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1459.-1524.)

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i dogradio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386.-1456.), koji je umro u Iloku 23. studenog 1456. Svoj današnji izgled crkva je dobila pri temeljitoj neogotičkoj restauraciji izvedenoj početkom 20. stoljeća prema projektima Hermana Bolléa.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526. do 1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.

Godine 1697. car Leopold poklanja Ilok i posjede u Srijemu talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istaknuo i kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine. Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana Županije srijemske, kotarsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina s mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Administracija i politika

U sastav grada Iloka ulaze i naselja Bapska, Šarengrad i Mohovo.

Demografija

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostalih (Mađari, Nijemci i Rusini).

Kultura i šport

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi s bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae".

U gradu djeluju:

• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
• KUD Ljudevit Štur
• NK Fruškogorac Ilok
• RK Ilok
• KK Ilok

Obrazovanje

Osnovna škola

OŠ "Julije Benešić"

Srednja škola

SŠ "Ilok" (poljoprivredni tehničar, agroturistički smjer, gimnazija..)

Znamenitosti

• Iločke zidine (13. st., Stari grad)
• Crkva sv. Ivana Kapistrana
• Franjevački samostan
• Tursko turbe
• Turski hamam
• Dvorac obitelji Odescalchi
• Stari park (18. st.) s rijetkim drvećem
• Iločki podrum (15. st.)
• Poljoprivredna škola (1898., s podrumom i ekonomijom)
• Zgrada kotarskog sud

Poznate osobe

• Josip Angelo Ritig, književnik i prevoditelj
• Julije Benešić, književnik, prevoditelj i jezikoslovac

Literatura

• Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije

Izvori

• Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.

Vanjske poveznice

• Službeni portal grada Iloka
• Turistička zajednica grada Iloka
• Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
• Slavonija-info.com, regionalni internet portal

Nedovršeni članak Ilok koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.