Stari Jankovci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stari Jankovci
Stari Jankovci (grb).gif
Stari Jankovci na karti Hrvatska
Stari Jankovci
Stari Jankovci
Stari Jankovci na karti Hrvatske
Koordinate: 45°15′36″N 18°59′28″E / 45.26°N 18.991°E / 45.26; 18.991
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Dragan Sudarević (HDZ)
Naselja u sastavu općine Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci, Orolik
Stanovništvo (2001.) 5.216
Poštanski broj 32241
Stari Jankovci

Stari Jankovci su selo i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina se nalazi u središnjem prostoru Vukovarsko-srijemske županije.[1] Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka i gradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci.

Općina Stari Jankovci ima pet naselja: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze.

Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice.

Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak, Vidor, Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut, močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4% ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.Općina Stari Jankovci se nalazi u zapadnom Srijemu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina 2001. broji 5.216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70%), 1212 Srba (23%) i 262 Mađara (5,06%).

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, popis 1991.[uredi VE | uredi]

  • Novi Jankovci - uk. 1.273, Hrvati - 965, Srbi - 240, Mađari - 20, Rusini - 1, Jugoslaveni i ostali - 47
  • Orolik - uk. 864, Srbi - 593, Hrvati - 215, Mađari - 5, Jugoslaveni i ostali - 51
  • Slakovci - uk.1.493, Hrvati - 1.456, Srbi - 7, Mađari - 2, Jugoslaveni i ostali - 28
  • Srijemske Laze - uk. 924, Srbi - 871, Hrvati - 23, Mađari - 4, Jugoslaveni i ostali - 26
  • Stari Jankovci - uk. 2.063, Hrvati - 1.261, Mađari - 358, Srbi - 294, Rusini - 19, Jugoslaveni i ostali - 131

ukupno: 6.563, Hrvati - 3.920, Srbi - 2.005, Mađari - 389, Rusini - 20, Jugoslaveni i ostali - 229

Uprava[uredi VE | uredi]

Naselja u sastavu općine su: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Srijemske Laze i Orolik.

Povijest[uredi VE | uredi]

Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1.5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, izgrađena od katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada broji 464 katolika.

1750. godine postaje samostalna župa sa vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778, a blagoslovio ju je biskup Adžić 20. lipnja 1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novca za gradnju crkve.

Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21. rujna 1991. Nažalost, tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca.

Župa trenutačno (2005. god.) broji 1.250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja.

Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, s Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi.

Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira Đakovačka i Srijemska biskupija kao što je npr. susret mladih.

Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica, orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.

Crkva je u potpunosti obnovljena 2006. godine.

Župnici u razdoblju od 1953. do danas:

  • Vlado Mikloš (1953. - 1953.)
  • Đuro Binder (1953. - 1965.)
  • Luka Božić (1961. - 1965.)
  • Stjepan Schon (1965. - 1969.)
  • Mato Sočković (1969. - 1971.)
  • Stjepan Binklija (1971. - 1974.)
  • Petar Petrović (1974. - 1977.)
  • Alojzije Asić (1977. - 1982.)
  • Mato Špoljar (1982.-)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Eugen Findrik - nagrađivani lovac i jedan od začetnika lova u St. Jankovcima
  • Imra Randović - prvi počasni građanin općine Stari Jankovci (vatrogasac)

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na seoskom groblju nalazi se spomen-ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. Spomen-ploča je podignuta 10.srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ "Stari Jankovci"

Kultura[uredi VE | uredi]

KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije Drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.

1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rózsa Sándor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje svo do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.

Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.

1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tijekom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u Njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH.

2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. O Općini Pristupljeno 23. svibnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]