Periodni sustav elemenata

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih kemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj strukturi.

Sustav[uredi VE | uredi]

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (skupini ili koloni elemenata) svojstvima su slični.

Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Uut
114
Fl
115
Uup
116
Lv
117
Uus
118
Uuo

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr
Skupine periodnog sustava
Alkalijski metali2 Zemnoalkalijski metali2 Lantanoidi1,2 Aktinoidi2 Prijelazni metali2
Slabi metali2 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3

1Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.

2Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi i slabi metali zajedno nose naziv "kovine" (metali).

3Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi

  • elementi s atomskim brojem crvene boje su plinovi
  • elementi s atomskim brojem zelene boje su tekućine
  • elementi s atomskim brojem crne boje su krutine

Prirodna svojstva


Povijest[uredi VE | uredi]

Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio određeni broj trijada sličnih elemenata:

Neke trijade
Element Atomska masa Gustoća
klor 35.5 0.00156 g/cm3
brom 79.9 0.00312 g/cm3
jod 126.9 0.00495 g/cm3
 
kalcij 40.1 1.55 g/cm3
stroncij 87.6 2.6 g/cm3
barij 137 3.5 g/cm3

Zatim je engleski kemičar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi slične vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovič Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili složeni po masi.

Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali sa osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je predvidio postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  • N. Raos, Periodni sustav u Hrvata, Kemija u industriji, 60 (2011) 633 - 638.