Barij

Izvor: Wikipedija

Barij
[Xe] 6s2 56 Ba Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj	Barij, Ba, 56
Kemijska skupina	zemnoalkalijski metali
Grupa, perioda, Blok	2, 6, s
Izgled	{{{izgled}}}
Gustoća1	3510 kg/m3
Tvrdoća	?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1
Talište	{{{taliste}}} °C
Vrelište3	{{{vreliste}}} °C
Toplina taljenja	{{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1
Toplina isparivanja	{{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	137.327(7) g/mol
Elektronska konfiguracija	[Xe] 6s2

Barij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ba, atomski (redni) broj mu je 56, a atomska masa mu iznosi 137.327(7) g/mol. Barij je zemnoalkalijski metal. U prirodi se javlja isključivo u spojevima, najčešće kao mineral barit i viterit. Benitoit je rijedak dragi kamen čiji je sastojak barij.

Sadržaj 1 Svojstva 2 Dobivanje 3 Primjene i spojevi 4 Povijest 5 Izotopi 6 Opasnosti

[uredi] Svojstva

Barij je srebrnasti, mekani metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji. Vrlo lako oksidira na zraku, a voda i alkohol ga brzo nagrizaju. Zapaljen za zraku izgara u barijev oksid i barijev peroksid. Usitnjeni barij je piroforan. Vrlo je otrovan. Čuva se pod mineralnim uljem.

[uredi] Dobivanje

Dobiva se elektrolizom vodene otopine klorida uz živinu katodu, te naknadnu destilaciju dobivenog amalgama, redukcijom oksida aluminijem, pri sniženom tlaku ili elektrolizom taline klorida.

[uredi] Primjene i spojevi

Kao elementarna tvar ima malo primjena (primjerice kao geter u proizvodnji radio-cijevi). Veliku primjenu nalazi u spojevima.

• Spojevi barija, a od njih posebno barit ( BaSO₄ ), izuzetno su važni za naftnu industriju. Barit se koristi u blatu za bušenje, težinski faktor kod bušenja novih naftnih bušotina.
• Barijev sulfat se koristi kao radiokontrast kod snimanja digestivnog sistema X zrakama.
• Barijev karbonat se koristi kao otrov za štakore. Za razliku od sulfata, barij karbonat se rastvara u stomačnoj kiselini, zbog čega je otrovan.
• Jedna legura sa niklom koristi se kod svjećica za automobile.
• Barijev oksid se koristi kao obloga za elektrode fluorescentnih cijevi, koje omogućavaju oslobađanje elektrona
• Barijev karbonat koristi se pri proizvodnji stakla. Pošto je teški element, barij povećava refraktivni indeks stakla.
• Barit se koristi pri proizvodnji gume.
• Barijev nitrat i klorat daju zelenu boju u vatrometima.
• Nečist barijev sulfid fosforescira nakon izlaganja svjetlu.
• Litopon, pigment koji sadrži barijev sulfat i cinkov sulfid, koristi se kao trajno bijela boja, jer ima dobru moć pokrivanja i ne tamni kada je izložen sulfidima.
• Barijev peroksid koristi se kao katalizator pri započinjanju aluminotermijskih reakcija, kod spajanja tračnica.
• Barijev titanat je 2007. godine predložen za korištenje u tehnologiji baterija za električne automobile.
• Barij je ključni element kod YBCO supravodiča.

Spojevi ovog elementa su značajni zbog visoke gustoće. To se odnosi na većinu barijevih minerala, tako se barijev sulfat, BaSO₄, često naziva "teški špar" zbog svoje velike gustoće (4.5 g/cm³).

[uredi] Povijest

Barij,(od grčke riječi baris, što znači težak) je prvi prepoznao 1774. godine Carl Scheele, a izolirao ga je 1808. godine Sir Humphry Davy u engleskoj. Oksidu je Guyton de Morveau prvo dao ime barot, što je Antoine Lavoisier promijenio u barita, iz čega je izvedeno ime barij da bi se opisao metal.

[uredi] Izotopi

Barij se sastoji od sedam stabilnih izotopa. Poznata su 22 izotopa barija, ali je većina njih jako radioaktivna i njihov poluživot se kreće od nekoliko milisekundi do nekoliko minuta. Jedini izuzetci su ₅₆Ba¹³³ čiji je poluživot 10.51 godina i ₅₆Ba^137m sa plouživotom od 2.55 minuta.

[uredi] Opasnosti

Svi spojevi barija koji su topljivi u vodi ili kiselinama su izuzetno otrovni. U vrlo malim količinama, barij se ponaša kao mišićni stimulans, dok kod većih količina djeluje na živčani sustav, uzrokujući nepravilnosti u radu srca, tremor, slabost, anksioznost, dispneju i paralizu. Ovo se događa zbog njegove sposobnosti blokacije ionskih kanala kalija, koji su bitni za pravilno funkcioniranje živčanog sustava. Barijev sulfat može se uzeti oralno, zbog svoje velike netopljivosti u vodi i potpuno se eliminira iz digestivnog trakta. Za razliku od drugih teških metala, barij se ne bioakumulira. Ukoliko se udiše prašina koja sadrži spojeve barija, može doći do akumulacije u plućima dovodeći do stanja koje je poznato kao baritoza.

Nedovršeni članak Barij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.