Harkiv

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Harkiv
Харків
Harkivski Trg slobode (Площа Свободи)
Harkivski Trg slobode (Площа Свободи)
Zastava Harkiva
Zastava
Grb Harkiva
Grb
Koordinate: 49°55′N 36°19′E / 49.917°N 36.317°E / 49.917; 36.317Koordinate: 49°55′N 36°19′E / 49.917°N 36.317°E / 49.917; 36.317
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast Flag of Kharkiv Oblast.svg Harkivska oblast
Osnivanje 1654.
Vlast
 - Gradonačelnik Mihajlo Dobkin
Površina
 - Ukupna 306 km2
Visina 152 m
Stanovništvo (procjena 2007.)
 - Grad 1.461.300
 - Gustoća 4.500 stanovnika/km2
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 61001—61499
Pozivni broj +380-57(2)
Gradovi prijatelji Bangalore, Bologna, Brno, Cincinnati, Donjeck, Lille, Moskva, Nižnji Novgorod, Nürnberg, Poznań, Rize, Sankt Peterburg, Tianjin, Varna
Službena stranica http://www.city.kharkov.ua/
Zemljovid
Položaj Harkiva u Ukrajini

Položaj Harkiva u Ukrajini

Harkiv[1] [2] (ukr. Харків), poznat i kao Harkov[3][4] (rus. Харьков), je drugi po veličini grad u Ukrajini. Harkiv je bio prvi glavni grad sovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1.461.300 stanovnika.

Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzeća Hartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzeće Turboatom koje se bavi prizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.

U gradu postoji brzi metro prijevoz dužine 35 kilometara sa 28 postaja. Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijeloj Europi[5] i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijim festivalima su: fikcijski Zvijezdani most,[6], glazbeni Harkivski jazz festival, [7], filmski Harkivska Sirena,[8] i međunarodni glazbeni festival Harkivski ansambli.[9]

Zemljopis i klima[uredi VE | uredi]

Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine na zemljopisnoj poziciji 49°55′0″N 36°19′0″E / 49.91667°N 36.31667°E / 49.91667; 36.31667. U povjesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na scjecištu rijeka Harkiv, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec.

Klima grada Harkiva je umjereno kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, ljeta su dovoljno topla i za mnoge vrlo ugodna. Sezonske prosječne temperature zimi nisu previše hladne, ali ni ljeta nisu previše topla: temperature se uglavnom kreću između -6.9 °C u siječnju i 20.3 °C u mjesecu srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, ponajviše u lipnju i srpnju.

Povijest grada[uredi VE | uredi]

Razglednica grada Harkiva (1916.)

Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju u Brončano doba. Na tim su prostorima živjeli Skiti i Sarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkiv je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopu Ruskog imperija.

Harkiv je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkivu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tokom stoljeća se grad modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).

Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkiv proglasili glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Tokom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.

U Sovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorija Sovjetskog Saveza. Grad Harkiv je proizveo i poznati ukrajinski tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završteka Drugog svjetskog rata. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkiv je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte bivšeg Sovjetskog Saveza.

Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tokom Narančaste revolucije 2004-2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.

Promet grada[uredi VE | uredi]

Grad Harkiv predstavlja jedan od prometno najrazvijenijih gradova Ukrajine. Također je povezan zračnom linijom sa većim brojem svjetskih gradova. U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblika prijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz, koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije sa 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi, tramvaji i maršerutke (mini busevi).

Prva željeznička stanica u Harkivu je otvorena 1869. godine u sklopu željezničke linije Kursk-Harkiv-Azov, sa sjevera Rusije prema Azovskom moru na jugu Ukrajine. Harkivska željeznička postaja je rekonstruirana i proširena 1901., ali je tijekom Drugog svjetskog rata uništena. Novi željeznički kolodvor je sagrađen 1952. godine. Gradom u sklopu Harkivske zračne luke također prometuje oko 200 letova dnevno, a letovi prema Kijevu i Moskvi su svakodnevni. Također postoje česti regularni letovi prema Beču i Istanbulu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Nakon raspada SSSR-a gospodarstvo grada naglo slabi. Industrija se počinje oporavljati nakon 2000., te do danas gospodarska snaga grada brzo raste. Grad je centar velikih industrijskih poduzeća (Turboatom, Mališev, Hartron).

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenik Tarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilu konstruktivizma.

Galerija slika grada Harkiva[uredi VE | uredi]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]