Stupnik
| Stupnik | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Zagrebačka |
| Načelnik | Bruno Perković |
| Naselja | Donji Stupnik, Gornji Stupnik, Stupnički Obrež |
| Površina[1] | 24,8 km2 |
| Koordinate | 45°46′N 15°50′E / 45.76°N 15.84°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 3 886 |
| – gustoća | 157 st./km2 |
| Poštanski broj | 10255 Gornji Stupnik |
  Stupnik Stupnik na zemljovidu Hrvatske | |
Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.
Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom između stare i nove autoceste Zagreb - Karlovac.
Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se u katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješen tek 2003.godine.
Općina ima površinu od 24,87 km2.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina ima 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. travnja 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.
| broj stanovnika | 861 | 1053 | 1109 | 1282 | 1628 | 1748 | 1745 | 1817 | 1727 | 1832 | 1973 | 1980 | 2089 | 2536 | 3251 | 3735 | 3886 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Uprava[uredi | uredi kôd]
Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u veljači 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.
U sastav Općine ulaze tri naselja:
- Gornji Stupnik,
- Donji Stupnik,
- Stupnički Obrež.
Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.
Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obavlja Bruno Perković.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U prošlosti, Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po veličini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.
U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7. stoljeću, kad Rimsko carstvo nije više uspijevalo braniti svoje granice, ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i uništavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli naši hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.
Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se između Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku županiju. U to vrijeme (13. – 14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.
Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se dvije jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su tražile i našle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije, daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemićka obitelj Erdody dolazi u posjed Okićke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od 1615. i dalje.
Nakon kratkog razdoblja koncem 16. st. kad je tu više posjednika Stupnik dolazi poč. 17. st. u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije, svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Na području Općine registrirano sjedište ima velik broj poduzeća, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. U lađi crkve oltari su posvećeni sv. Valentinu, s kipovima sv. Roka i sv. Blaža, oltar Blažene Djevice Marije s Isusom i kipovi sv. Josipa i sv. Valentina. Uz njih su freske sv. Valentina i sv. Jurja. U sredini lađe oltarići su Srca Isusova i sv. Antuna s njihovim kipovima. Vitražni prozori prikazuju Svetu Obitelj, Isusovo krštenje, sv. Mihovila i sv. Anu s Marijom. Zidne slike na svodu svetišta, kaloti apside i medaljoni rađeni su prema životopisu sv. Ivana 1680. i 1725. češkoga pisca Boluslava Balbina. Za Balbinov životopis njemački bakrorezac i grafičar Johann Andreas Pfaffel izrađuje grafičku mapu prema kojoj je nepoznati slikar oslikao crkvu (zna se da je pripadao krugu oko Antona Archera). Zidne slike prvi se puta spominju u kanonskoj vizitaciji iz 1799., ali je naručitelj nepoznat. Na galeriji crkve je freska mučeništva sv. Ivana Nepomuka.[3]
Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je izgrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeća zidana zgrada crkve južno od Save kod Zagreba.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Najbliži vrtić za djecu iz Stupnika je onaj u Hrvatskom Leskovcu. Osnovna škola 'Lučko', koja u Lučkom (grad Zagreb) ima zgradu za djecu od prvog do osmog razreda, ima i u Općini Stupnik svoju područnu školu 'Stupnik' za djecu od prvog do četvrtog razreda.
Kultura[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Galić, Zdenko: Samoborsko-jastrebarskim krajem: Župna crkva sv. Ivana Nepomuka u Stupniku, Glas Koncila, br. 2544 (26. ožujka 2023.), god. LXII., str. 22
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||
| |||||||||||