Zaprešić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zaprešić
Grb Zaprešića.png
Grb
Središte Zaprešića
Središte Zaprešića
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagrebačka
Površina
 - ukupna 52,60 km2
 - gradskog naselja 18,96 km2
Stanovništvo (2011)
 - ukupno 25 223 stan.
 - ukupna gustoća 479,5 stan./km2
 - gradsko naselje 19 664 stan.
 - gradsko naselje gustoća 1 037 stan./km2
 - s okolicom 54 640 stan.
Gradonačelnik Željko Turk
Gradsko vijeće
 - broj članova 19 članova
Gradska naselja 9 naselja
Dan grada 18. listopada
Poštanski broj 10290
Pozivni broj +385 01
Autooznaka ZG
Službena stranica www.zapresic.hr
Zemljovid
Zaprešić na karti Hrvatska
Zaprešić
Zaprešić
Zaprešić na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°51′22″N 15°48′29″E / 45.856°N 15.808°E / 45.856; 15.808

Zaprešić je grad u sjevernozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije. Broji oko 25 tisuća stanovnika. Treći je grad po broju stanovnika u Zagrebačkoj županiji.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 km2, gdje po popisu iz 2011. godine živi 25 223 stanovnika. Gustoće naseljenosti od 479,5 stanovnika po četvornom kilometru Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji je 103,79 stanovnik po četvornom kilometru). Šire područje Zaprešića zauzima područje od 251,8 km2 a čini ga grad Zaprešić i sedam okolnih općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Po popisu iz 2011. godine na tom području živi 54 640 stanovnika. Zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka (Sutla, Sava, Krapina), između Slovenije na zapadu i Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, te Samobora na jugu i Zagreba na istoku.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prikaz broja stanovništva u naselju i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 1857. godine.

Grad Zaprešić[uredi VE | uredi]

Promjene broja stanovnika 1857.-2001.[1]

Naselje Zaprešić[uredi VE | uredi]

Promjene broja stanovnika 1857.-2001.[2]

Procjena je da su 2006. godine u naselju Zaprešić bila 20 733 stanovnika, a u gradu Zaprešiću 26 741 stanovnik. Krajem 2008. godine u gradu Zaprešiću je prijavljeno 27 885 stanovnika po podacima Policijske postaje Zaprešić.[nedostaje izvor]

Uprava[uredi VE | uredi]

Grb grada Zaprešića napravljen od cvijeća

Upravu čine gradonačelnik Željko Turk i Gradsko vijeće od 21 člana.

Povijest[uredi VE | uredi]

Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. godine formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja: Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski , Kupljenovo, Pojatno i Šibice.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan kada je rođen ban Josip Jelačić po kojemu ime nose Jelačićevi Novi dvori.

Knjižnica "Ante Kovačić" u Zaprešiću

O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec). U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. stoljeća (oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tijekom 15.-16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2008. je godine kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt uvrstilo na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[3][4]

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija naša mesna industrija.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Satelitski snimak grada

Industrija keramike: Inker, Zaprešić

Kemijska industrija: Karbon, Zaprešić

Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić

Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali su tijekom 18. i 19. stoljeća te pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću.

Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, crkvice te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike.

Crkva Sv. Ivana Krstitelja u Zaprešiću

Novi dvori[uredi VE | uredi]

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije.

Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23. lipnja 1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175 000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tijekom NDH od 1941. do 1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost.

Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica[uredi VE | uredi]

Prvotno imanje dvorca Lužnica pripadalo je obitelji Čikulin, a u 18. stoljeću polovica imanja pripada obitelji Moscon, a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njezine smrti imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog, a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova "U", a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom u kojemu se nalazi jezerce.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Visoka škola za poslovanje i upravljanje "Baltazar Adam Krčelić"
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • Dječji vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3 547 m2.
  • Osnovna škola "Ljudevita Gaja", bivša Osnovna škola "Sjever"
  • Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
  • Srednjoškolski centar "Ban Josip Jelačić"
  • Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
  • osnovna glazbena škola - područna škola glazbene škole Zlatko Baloković iz Zagreba

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Muzej "Matija Skurjeni" - u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
  • Galerija "Razvid"
  • Knjižnica "Ante Kovačić"
  • Pučko otvoreno učilište Zaprešić
  • Udruga likovnih stvaralaca
  • Foto kino video klub Zaprešić
  • Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
  • Umjetnička udruga Plemićka mladež
  • Klub Zaprešićana "Zapreščan"
  • Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
  • KUD "Josip ban Jelačić"
  • KUD "Kupljenovo"
  • Folklorni ansambl Jelačićevi Dvori Zaprešić
  • KUD "Hruševec Kupljenski"
  • Tamburaški zbor "Gaj"
  • Tamburaški sastav "Savski Valovi"
  • Puhački orkestar Zaprešić
  • Kuburaško društvo "Ban Josip Jelačić"

Ostale udruge[uredi VE | uredi]

  • Udruga članova lokalne mreže (www.zapresicnet.hr)

Šport[uredi VE | uredi]

Američki nogomet

  • Zaprešić Saints

Nogomet:

  • Inter
  • NK Zaprešić
  • NK Croatia-Pojatno
  • Malonogometni klub Ban Jelačić
  • Malonogometni klub Harley Boys

Košarka:

  • KK Jabuka
  • KK Fortuna

Tenis i stolni tenis:

  • Tenis klub Lamaki
  • Tenis centar Zaprešić
  • Stolno-teniski klub Inker-Zaprešić

Rukomet:

  • MRK Zaprešić
  • ŽRK Zaprešić

Šah:

  • ŠK Zaprešić
  • ŠK Ban Jelačić

Kuglanje i boćanje:

  • Ženski kuglački klub Graditelj-Zaprešić
  • KK Zaprešić (www.kkzapresic.hr)
  • KK Inker
  • Boćarski klub Šibice
  • Boćarski klub "Zaprešić"

Borilački sportovi

  • Taekwondo klub Likos
  • Taekwondo klub Zaprešić

Motociklizam:

  • Motociklistički klub Zaprešić

Letački sport:

  • Letačko društvo Zaprešić

Triatlon:

  • Triatlon klub Sjever II

Konjički sportovi:

  • Konjički klub "Trajbar team"

Golf:

  • Golf klub Ban Jelačić

Streljaštvo:

  • Streljački klub "Dinamo" Jablanovec

Lov i ribolov:

  • Športsko-ribolovno društvo Šaran
  • Lovačko društvo Zaprešić
  • LD Kuna Jablanovec

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  3. Općina Brdovec Kajkavska ikavica u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije
    "Vrijedi podsjetiti da je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2008. god. kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt dobio svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i tim je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštićen radi svojega očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti (na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 65 dobara, od čega je osam govora i dijalekata)."
  4. Narodne novine Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 02/09. Klasa: 612-08/07-12/10024 . Urbroj: 532-04-01-1/4-09-27. Zagreb, 30. lipnja 2009.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zaprešić