Zaprešić

Zaprešić
	Središte Zaprešića
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Površina
- ukupna	52.60 km2
- gradskog naselja	18.96 km2
Stanovništvo (2001)
- ukupno	23.125 stan.
- ukupna gustoća	439.6 stan./km2
- gradsko naselje	17.538 stan.
- gradsko naselje gustoća	925 stan./km2
- s okolicom	51.040 stan.
Gradonačelnik	Željko Turk
Gradsko vijeće
- broj članova	19 članova
Gradska naselja	9 naselja
Dan grada	18. listopada
Poštanski broj	10290
Pozivni broj	+385 01
Autooznaka	ZG
Službena stranica	www.zapresic.hr
Karta
	; Zaprešić Zaprešić na karti Hrvatske Koordinate: 45°53′N 15°49′E / 45.88°N 15.81°E

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Oglasna ploča u središtu Zaprešića

Zaprešić je grad u sjevernozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije. Broji oko 25 tisuća stanovnika.Treći je grad po veličini u županiji.

Sadržaj

1 Gradska naselja
2 Zemljopis
3 Stanovništvo
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Poznate osobe
8 Spomenici i znamenitosti
- 8.1 Novi dvori
- 8.2 Dvorac Lužnica
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Sport
12 Vanjske poveznice

[uredi] Gradska naselja

Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.

[uredi] Zemljopis

Grad Zaprešić prostire se na 52,60 četvornih kilometara, na kojem prostoru po popisu iz 2001. godine živi 23.125 stanovnika. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. S 440.1 stanovnika po četvornom kilometru Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna naseljenost u Zagrebačkoj županiji je 101 stanovnik po četvornom kilometru). Šire područje Zaprešića koje čini grad Zaprešić i sedam okolnih općina - Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. zauzima područje od 251,8 km2. Po popisu iz 2001. godine na tom području živi 51.040 stanovnika. Zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka, između Slovenije na zapadu i Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, te Samobora na jugu i Zagreba na istoku.

Rijeke: Sutla na zapadu, Sava na jugu, Krapina na istoku

Brdski dio: Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu

Prirodni rezervati: Ornitološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Čret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje

[uredi] Stanovništvo

Prikaz broja stanovništva u naselju i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 30.10.1857. godine.

godina ..... naselje Zaprešić.....grad Zaprešić

1857 .................791...............3.120

1869 .................790...............3.334

1880 .................988...............3.634

1890 ...............1.241..............4.280

1900 ...............1.394..............4.660

1910 ...............1.490..............5.058

1921 ...............1.803..............5.404

1931 ...............1.889..............5.810

1948 ...............2.294..............6.284

1953 ...............2.537..............6.540

1961 ...............3.311..............7.484

1971 ...............4.992..............9.101

1981 ...............8.178.............12.751

1991 ..............15.678............20.820

2001 ..............17.538............23.125

Procjena je da su 2006. godine u naselju Zaprešić bila 20.733 stanovnika, a u gradu Zaprešiću 26.741 stanovnik. Krajem 2008. godine u gradu Zaprešiću je prijavljeno 27.885 stanovnika po podacima Policijske postaje Zaprešić.

[uredi] Uprava

Grb grada Zaprešića napravljen od cvijeća

Dužnost gradonačelnika obnaša Željko Turk, a njegovih zamjenika Damir Benčević i Stjepan Orgulan.

[uredi] Povijest

Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. god. formiran je grad Zaprešić.

U sastav grada Zaprešića ušla su naselja : Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski , Kupljenovo, Pojatno i Šibice.

Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada , na dan kada je rođen ban Josip Jelačić po kojemu ime nose Jelačićevi Novi dvori.

O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec).U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. stoljeća(oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tijekom 15.-16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko)koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija naša mesna industrija.

Knjižnica "Ante Kovačić" u Zaprešiću

[uredi] Gospodarstvo

Industrija keramike: Inker, Zaprešić

Kemijska industrija: Montkemija, Šibice, Grad Zaprešić i Karbon, Zaprešić

Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić

Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić

Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić

Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić

Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić

Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje

Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić

Prehrambena industrija: pekara Dubravica

Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec

[uredi] Poznate osobe

Baltazar Adam Krčelić (1715.-1778.) doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, kroničar, povjesničar i književnik
Pavao Štoos (1806.-1862.) preporoditelj, pjesnik
Ante Kovačić (1854.-1889.) književnik, pjesnik
Ivan Perkovac (1826.-1871.) književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
Davor Gobac (1964.- ) frontman rock-grupe Psihomodo pop
Matija Skurjeni (1898.-1990.) slikar
ban Josip Jelačić (1801.-1859.) hrvatski ban od 1848. godine
Mira Vlahović, operna pjevačica
Davor Vuković (1951.- ) slikar
Vladimir Novak (1870.-1943.) prvi učitelj gimnastike, autor prve fiziologije sporta "Kratka uputa u Physiologiju gimnastike"(1894.g.)i utemeljitelj hrvatske znanosti o sportu

Karta grada

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tijekom 18. i 19. stoljeća pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama(grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike.

[uredi] Novi dvori

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora ( Curia Nova ) od grofova Zrinskih , a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske Tijekom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade,kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

[uredi] Dvorac Lužnica

Crkva u Zaprešiću

Prvotno imanje pripadalo je obitelji Čikulin, a u 18. stoljeću polovica imanja pripada obitelji Moscon, a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy.Nakon njezine smrti imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

[uredi] Obrazovanje

Dječji vrtić "Maslačak"
Dječji vrtić "Vrtuljak"
Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A.Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
Osnovna škola "Ljudevita Gaja", bivša Osnovna škola "Sjever"
Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
Osnovna škola "Bistra"
Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
osnovna glazbena škola- područna škola glazbene škole Zlatko Baloković iz Zagreba

[uredi] Kultura

Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
Galerija "Razvid"
Knjižnica "Ante Kovačić"
Pučko otvoreno učilište Zaprešić
Udruga likovnih stvaralaca
Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
Umjetnička udruga Plemićka mladež
Klub Zaprešićana "Zapreščan"
Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
KUD "Josip ban Jelačić"
KUD "Kupljenovo"
Folklorni Ansambl Jelačićevi Dvori Zaprešić
KUD "Hruševec Kupljenski"
Tamburaški zbor "Gaj"
Tamburaški sastav "Savski Valovi"
Puhački orkestar Zaprešić
Kuburaško društvo "Ban Josip Jelačić"