Tramvaj

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Tramvaj Konstal 105N2k/2000

Povijesni tramvaj u Njemačkoj

Britanski tramvaj na kat

Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama. Glavni pogon ostvaruje preko elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa kontaktnom istosmjernom mrežom napona 600 V (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili komprimirani zrak (tzv. "Mekarski sustav") i konji za vuču (konjski tramvaj), te dizelski motori, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.

Sadržaj

1 Podjela tramvaja
2 Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza
- 2.1 Srodna vozila
3 Vrste elektrifikacije
4 Tramvajska mreža u Hrvatskoj
5 Niskopodni tramvaj
6 Premetro
7 Slike tramvaja u Hrvatskoj
8 Vanjske poveznice
- 8.1 Tematske poveznice

Podjela tramvaja [uredi]

Podjela tramvaja

Osnovna podjela:

dvoosovinski s jednodjelnom karoserijom
četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodjelnom karoserijom
- četveroosovinski sa dvodjelnom karoserijom
šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodjelnom karoserijom
- šesteroosovinski sa trodjelnom karoserijom
osmeroosovinski (četiri okretna postolja) sa trodjelnom karoserijom
suvremene izvedbe (kao u CroTram)

Podjela po vrsti vuče:

konjski tramvaj
parni tramvaj
vučeni kabelima (eng. cable-car)
električni

Podjela po egzotičnim načinima vuče, koji su postojali u povijesti:

plinski, diesel (nedostatak: buka)
komprimirani zrak (nedostatak: mali domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
baterije (nedostatak: mali domet)

Podjela po dometu:

gradski
prigradski (povezuju naselja)

Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza [uredi]

U usporedbu s trolejbusom je električno vozilo koje se kreće po tračnicama. Kad ga zamijeni autobus na fosilno gorivo, to je korisno samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima je tramvaj ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke je mnogo manja od autobusa na fosilno gorivo. Podzemna željeznica isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. Laka gradska željeznica je pojam koji može kombinirati i tramvajski podsustav, te je kao takva stupanj evolucije. Magnetska levitacija je egzotični način gradskog prijevoza.

Srodna vozila [uredi]

eng. Rubber-tyred "trams" (tramvaji na gumama) su vozila, koja se kreću na gumama, ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se ona koristi za zatvaranje strujnog kruga, a ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice, na principu trolejbusa. Često izvana imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera. Neka od njih mogu napustiti tračnice,a neka su tehnloški vezana uz vođenu trasu. Ovaj oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova na pojedine linije, zbog svoje fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav "Translohr").

Prvotni pogon, koji se koristio, je bio pomoću kabela (tzv. "cable-car"), gdje bi se kabel između tračnica pomicao (prematanjem) iz strojarnice u zgradi, a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se želilo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obimu i služe većinom kao turistička atrakcija (npr. "San Francisco cable-car").

Vrste elektrifikacije [uredi]

Podrobniji članak o temi: Tramvajska elektrifikacija
Glavna tramvajska vrsta elektrifikacije je električni vod, koji je razapet iznad vozila. U povijesti su postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije, koji uključuju neki oblik "treće šine", ali sa posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste, rijetko prelaze 600V, a vrlo rijetko 750V.

Tramvajska mreža u Hrvatskoj [uredi]

U Hrvatskoj tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi Zagreb i Osijek. U prošlosti su ga imali i Dubrovnik, Pula, Rijeka, Opatija i Velika Gorica.

Zagreb [uredi]

Podrobniji članak o temi: Tramvajski promet u Zagrebu
U Zagrebu je konjski tramvaj uveden 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu je područnica Zagrebačkog Holdinga d.o.o. Zagrebački električni tramvaj.

Osijek [uredi]

Podrobniji članak o temi: Tramvajski promet u Osijeku
U Osijeku prijevoz putnika tramvajem obavlja gradsko trgovačko društvo Gradski prijevoz putnika Osijek‎ na dvije tramvajske linije.

Ukinute tramvajske linije [uredi]

Dubrovnik (DEŽ - Dubrovačka Električna Željeznica) - ukinuto zbog jeftinije opcije autobusnog prijevoza. Dubrovnik je imao razgranatiju i razvijeniju mrezu za ono vrijeme. Specifičnost je bio i teren, koji je vrlo brdovit. Ukinuto je krajem 70-tih godina.
Pula (Pulapromet) - dvije linije, ukinut nakon I. svjetskog rata, dana 16. travnja 1934.
Opatija - (trasa linije: Matulji-Opatija-Lovran), ukinuto zbog nerentabilnosti 1935.
Rijeka (Autotrolej) - ukinuto u korist jeftinijeg autobusnog prometa (prvo trojejbus, zatim diselski autobus).
Velika Gorica - mini linija (konjski tramvaj), ukinuto 1937.

Niskopodni tramvaj [uredi]

Niskopodni tramvaj je oznaka za tramvaje, koji imaju spušten pod. To konkretno znači, kako nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji, koji imaju samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.

Premetro [uredi]

franc. Premetro ili njem. U-Strassenbahn se kolokvijalno nazivaju dijelovi tramvajskih transportnih sustava, čija trasa je djelomično u tunelima. Tamo gdje količina prevezenih putnika ne opravdava izgradnju pune podzemne željeznice, ali prometno zagušenje opravdava spuštanje dijela trase pod zemlju (posebno u središtima grada), te otežava ili onemogućava ravnomjerno kretanje i/ili izaziva velika kašnjenja, opravdan je ovakav oblik vođenja tramvajske trase. Dijelovi u tunelima se koriste po standardima lake gradske željeznice, posebno jer nema križanja u razini sa cestovnim vozilima (automobilski promet).