Biograd na Moru

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Biograd" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Biograd (razdvojba).
Biograd na Moru
Biograd na Moru (grb).gif
Pogled na Biograd s mora
Pogled na Biograd s mora
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 5.900 stan.
Gradonačelnik Ivan Knez
Zaštitnik Sveta Stošija (Anastazija)
Poštanski broj 23210
Zemljovid
Biograd na Moru na karti Hrvatska
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45

Biograd na Moru je grad u Hrvatskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Jedino naselje je grad Biograd na Moru (stanje 2006). Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Povijest[uredi VE | uredi]

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen ihrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra (→Križarska opsada Zadra), te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud. Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Za srpske agresije (1991.-1993.) grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom. Sve do 1993. su velikosrbi pokušavali i zauzeti grad, a jedna od takvih akcija je bila 30. lipnja 1993., kada su pored Zadra granatirali i Biograd na Moru. Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman, ali također je i mikroregionalno središte okolnih mjesta i općina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Biograd na Moru

Uprava[uredi VE | uredi]

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između mjesnih odbora (četiri mjesna odbora), Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Biograd na Moru
  • Srednja škola Biograd na Moru
  • Visoka škola "Baltazar Adam Krčelić" ,studij Poslovanje i upravljanje,Odjel poslovne ekonomije i financija s turističkim modulom

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturne udruge:

  • Gradska glazba
  • KUD „Kralj Tomislav"
  • Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
  • Dječji forum društva „Naša djeca"
  • Muška klapa Biograd

Šport[uredi VE | uredi]

Šporske udruge:

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd"
  • Hrvatski nogometni klub „Primorac"
  • Rukometni klub „Biograd"
  • Atletski sportski klub „Maraton"
  • Atletski klub „Soline"
  • Karate klub „B"
  • Teniski klub „Biograd"
  • Teniski klub „As"
  • Jedriličarski klub „Biograd"
  • Ronilački klub „Albamaris"
  • Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
  • Plivački klub „Dupin"
  • Košarkaški klub „Biograd"
  • Odbojkaški klub „Biograd"
  • Klub odbojke na pijesku „Soline"
  • Jet ski klub "Maestral"
  • Moto klub Duhovi (www.mk-duhovi.hr)
  • Malonogometni klub „Gauni"
  • Boćarski klub "Adriabulin"

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Biograd na Moru