Biograd na Moru
 "Biograd" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Biograd (razdvojba). |
|
|
|
|---|---|
.gif) |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Zadarska |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 5.900 stan. |
| Gradonačelnik | Ivan Knez |
| Zaštitnik | Sveta Stošija (Anastazija) |
| Poštanski broj | 23210 |
| Zemljovid | |
  Biograd na Moru
Biograd na Moru na zemljovidu Hrvatske
|
|
Biograd na Moru je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
Zemljopis [uredi]
Jedino naselje je grad Biograd na Moru (stanje 2006). Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom). Prosječna temperatura zraka u siječnju je 7 °C a u srpnju 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm. U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom. Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sveti Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.
Povijest [uredi]
Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen ihrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra (→Križarska opsada Zadra), te se naziva i Zara vecchia. Tijekom 13. i 14. stoljeća gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. stoljeću u Biogradu je središte hrvatske narodne vojske koja je imala veliku ulogu u protuturskim ratovima. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud. Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tijekom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Za srpske agresije (1991.-1993.) grad je pretrpio velika razaranja dalekometnim topništvom. Sve do 1993. su velikosrbi pokušavali i zauzeti grad, a jedna od takvih akcija je bila 30. lipnja 1993., kada su pored Zadra granatirali i Biograd na Moru. Grad je osvojio srebrnu medalju i prestižnu nagradu Srebrni cvijet Europe 2007., za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.
Gospodarstvo [uredi]
Gospodarstvo je bazirano na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman, ali također je i mikroregionalno središte okolnih mjesta i općina.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)
Popis 1991. [uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Biograd na Moru
Uprava [uredi]
Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.
Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između mjesnih odbora (četiri mjesna odbora), Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.
Poznate osobe [uredi]
- Danil Domdjoni, svjetski seniorski prvak u karateu
Spomenici i znamenitosti [uredi]
- Zavičajni muzej grada Biograda na Moru
- Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu (iskopine)
- Biogradska katedrala
Obrazovanje [uredi]
- Osnovna škola Biograd na Moru
- Srednja škola Biograd na Moru
- Visoka škola "Baltazar Adam Krčelić" ,studij Poslovanje i upravljanje,Odjel poslovne ekonomije i financija s turističkim modulom
Kultura [uredi]
Kulturne udruge:
- Gradska glazba
- KUD „Kralj Tomislav"
- Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
- Dječji forum društva „Naša djeca"
- Muška klapa Biograd
Šport [uredi]
Šporske udruge:
- Vaterpolo plivački klub „Biograd"
- Hrvatski nogometni klub „Primorac"
- Rukometni klub „Biograd"
- Atletski sportski klub „Maraton"
- Atletski klub „Soline"
- Karate klub „B"
- Teniski klub „Biograd"
- Teniski klub „As"
- Jedriličarski klub „Biograd"
- Ronilački klub „Albamaris"
- Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
- Plivački klub „Dupin"
- Košarkaški klub „Biograd"
- Odbojkaški klub „Biograd"
- Klub odbojke na pijesku „Soline"
- Jet ski klub "Maestral"
- Moto klub Duhovi (www.mk-duhovi.hr)
- Malonogometni klub „Gauni"
