Petar Svačić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Petar Svačić (Snačić)
Spomenik Petru Svačiću-25.jpg
Spomenik kralju Petru Svačiću na Miljevcima, rad akademskog kipara Kažimira Hrastea
Kralj Hrvatske
Vladavina 1093. - 1097.
Prethodnik Stjepan II.
Nasljednik Koloman (Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Mađarskom)
Dinastija Svačići
Rođen nepoznato
Preminuo travnja/svibnja 1097.
Smrt kralja Petra Svačića u Gori Gvozdu 1097. god. (Oton Iveković)

Petar Svačić, hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Kralj Petar je poznat još i kao Petar Svačić ili Snačić, a navodno je podrijetlom iz tvrdog grada Kamičca s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog našeg povjesničara iz druge polovice 19. stoljeća.

U Supetarskom kartularu se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar Snačić. Franjo Rački prilikom objave spomenutog dokumenta, n je pretvorio u v pa je od Snačića postao Svačić. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.[1]

Vladavina i smrt[uredi VE | uredi]

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira.[2]

Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, jedan dio plemstva i naroda izabrao je oko 1093. godine, Petra za novog hrvatskog kralja, usprotivivši se time tendenciji jednog dijela hrvatskog plemstva koje je htjelo prihvatiti za vladara člana ugarske dinastije Arpadovića.

Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1060.-1099.).

Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava 1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.

Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na sjevernom podnožju Gvozda u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora.

Nedosljednosti o mjestu smrti[uredi VE | uredi]

O pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar Svačić znanstvenici se nisu usuglasili.[3]

Petar Svačić u umjetnosti[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska radiotelevizija Hrvatski kraljevi - šesta epizoda
  2. Zelić-Bučan, Benedikta, str. 191.
  3. Župa Miljevci Zbornik. Vladimir Sokol: Petar Svačić i mjesto njegove pogibije
  4. www.hrvatski-fokus.hr, „Petar Svačić“ – posljednja opera velikoga maestra, Siniša Vuković, objavljeno 16. rujna 2011., pristupljeno 19. prosinca 2012.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Benedikta Zelić-Bučan, Povijesni osvrt na "Kartular sv. Petra u selu", u Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, Zagreb, 1994.