Petar Snačić

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Petar Svačić)
Skoči na: orijentacija, traži
Petar Snačić (Svačić)
Spomenik Petru Svačiću-25.jpg
Spomenik kralju Petru Snačiću na Miljevcima, rad akademskog kipara Kažimira Hrastea
Kralj Hrvatske
Vladavina 1093. - 1097.
Prethodnik Stjepan II.
Nasljednik Koloman (Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom)
Dinastija Snačići
Rođen nepoznato
Preminuo travnja/svibnja 1097.
Smrt kralja Petra Snačića u Gori Gvozdu 1097. god. (Oton Iveković)

Petar Snačić, hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine. Kao vođa anti-mađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja 1093., u jeku sukscesijskog sukoba uzrokovanog smrću Zvonimira i Stjepana II.. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.

Životopis[uredi VE | uredi]

Podrijetlo[uredi VE | uredi]

Navodno je podrijetlom iz tvrdog grada Kamička s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. Međutim nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog našeg povjesničara iz druge polovice 19. stoljeća.

U Supetarskom kartularu se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar Snačić. Franjo Rački prilikom objave spomenutog dokumenta, n je pretvorio u v pa je od Snačića postao Svačić. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.[1]

Vladavina i smrt[uredi VE | uredi]

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira.[2] Taj podatak proizlazi iz Supetarskog kartulara.

Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, Jelena Lijepa, udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, ugarskog kralja Ladislava da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To izaziva revolt većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Supetarski kartular spominje kralja Slavca, te dio povjesničara smatra da je Slavac bio kralj odabran od strane plemstva kao anti-ugarski vođa. Moguće je da mu je Petar Snačić bio odan, ali i da mu je bio rival u borbi za hrvatsku krunu. Pošto o Slavcu van konteksta kartulara nema nikakvih podataka, povjesničari o njemu neznaju praktički ništa. Ono što se zna je da je jedan dio plemstva i naroda izabrao oko 1093. godine Petra za novog hrvatskog kralja, nastavljajući sukob sa Arpadovićima i njima odanom hrvatskom plemstvu.

Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave, iako neki povjesničari misle da je Petar Snačić uspio prognati Almoša sa sjevera Hrvatske. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja, jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1060.-1099.).

Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava 1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.

Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje Petrove gore), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd, odnosno Petrova gora.

Nedosljednosti o mjestu smrti[uredi VE | uredi]

O pravom mjestu odigravanja bitke gdje je poginuo Petar Snačić znanstvenici se nisu usuglasili.[3]

Petar Snačić u umjetnosti[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska radiotelevizija Hrvatski kraljevi - šesta epizoda
  2. Zelić-Bučan, Benedikta, str. 191.
  3. Župa Miljevci Zbornik. Vladimir Sokol: Petar Svačić i mjesto njegove pogibije
  4. www.hrvatski-fokus.hr, „Petar Svačić“ – posljednja opera velikoga maestra, Siniša Vuković, objavljeno 16. rujna 2011., pristupljeno 19. prosinca 2012.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Benedikta Zelić-Bučan, Povijesni osvrt na "Kartular sv. Petra u selu", u Članci i rasprave iz starije hrvatske povijesti, Zagreb, 1994.