Svetoslav Suronja
| Svetoslav Suronja | |
|---|---|
 |
|
| Hrvatsko Kraljevstvo oko 998. god., za vladavine Svetoslava Suronje | |
|
|
|
| Vladavina | 996./997. - 1000. |
| Prethodnik | Stjepan Držislav |
| Nasljednik | Krešimir III. |
| Nasljednik | Gojslav |
| Djeca | |
| Stjepan Svetoslavić | |
| Dinastija | Trpimirovići |
| Otac | Stjepan Držislav |
Svetoslav Suronja, hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića. Najstariji je sin kralja Stjepana Držislava, brat Krešimirov (kasniji Krešimir III.) i Gojslavov. Vladao je kratko, od 997. do 1000. godine, a skoro cijelo vrijeme je vodio borbu za vlast sa svojom braćom.
Vjeruje se kako je nadimak „Suronja“ (mračan, hladan) zaslužio zbog svog fizičkog izgleda, no vjerojatnije je to bilo zbog hladne naravi. Neki autori navode da je nadimak „Surinja“ zapravo imao njegov brat i nasljednik, Krešimir III.[1]
Sadržaj |
Vladavina [uredi]
Njegov otac, kralj Stjepan Držislav, ga je još za života postavio za vojvodu i proglasio ga prijestolonasljednikom, s tim da je, prema starom slavenskom običaju, vlast trebao dijeliti s braćom koji bi vladali svatko u svome dijelu države. No, nakon kraljeve smrti (997.) Svetoslav se nije pokorio očevoj želji i prisvojio je vlast u cijeloj Hrvatskoj,[2] a za bana je postavio župana Gvarda (Varda).
Smjenu vlasti je iskoristio mletački dužd Petar II. Orseolo da prekine plaćati danak koji su mlečani već 100 godina plaćali hrvatima za prolaz prema Carigradu. Naime, od 992. god. Venecija je uživala povlaštenu trgovinu s bizantskim Carigradom, što je dovelo do bogaćenja Venecije i jačanje duždeve vlasti, ali i ljubomoru dalmatinskih trgovačkih gradova. Kada je Svetoslav počeo smetati mletačkim brodovima Petar II. Orseolo je poharao otok Vis (oko 996.) i porobio njegovo stanovništvo, čime je započeo Hrvatsko-Mletački rat. Mletački dužd je iskoristio trgovačku ljubomoru na mletačke povlastice kako bi dalmatinske gradove privolio da se odmetnu od Hrvatske i priznaju mletačku vlast čime bi i oni ostvarili uvjete za bogaćenje.
Ubrzo su se Svetoslavova braća, Krešimir III. i Gojslav, ujedinili kako bi uz pomoć Bugara svrgnuli Svetoslava Suronju. Bugari su rado pomogli svrgavanje kralja koji je bio saveznik njihova neprijetelja, Bizanta, te je bugarski car Samuilo izvršio invaziju 998. god. zauzevši dalmatinsko zaleđe i veći dio Bosne[3]. Nakon vojnih operacija, Samuilo je osvojena područja dao na upravljenje braći Krešimiru III. i Gojslavu, na što su se oni zavjetovali na savezništvo s Bugarskom umjesto s Bizantom.[4]
Mletački izvori pak navode da je Krešimir III. za svrgavanje Svetoslava podršku pronašao u moćnome mletačkom duždu Petru II. Orseolu koji je 1000. god. iskoristio borbe za hrvatsko prijestolje i redom zauzeo gradove Zadar, Split, Trogir i Biograd, te otoke Krk, Osor, Rab, Korčulu i Lastovo.
U Trogiru, koji je bio pod mletačkom vlašću, dogodio se susret Petra II. Orseola i Krešimira III. gdje je, između ostalog, dogovorena ženidba Krešimirova sina Stjepana s duždevom kćerkom Joscellom (Hicela) Orseolo [5][6], ali i prognanstvo Svetoslava i njegove obitelji koji su otišli u Veneciju. Nakon državnog udara u Veneciji, Svetoslav Suronja je prebjegao u Mađarsku, gdje je i preminuo.
Svetoslavići [uredi]
Kada je 1020. god., kralj Krešimir III. optužen za ubojstvo brata Gojslava[7] Svetoslavov sin Stjepan Svetoslavić je, uz podršku mađarskog kralja Stjepana I. napao i osvojio Posavsku Hrvatsku i osnovao Slavoniju koja će kasnije postati hrvatskom banovinom. Njegov potomak, Dmitar Zvonimir, će naposljetku 1074. god. postati hrvatskim kraljem.
Poveznice [uredi]
Izvori [uredi]
- ↑ Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske, Zagreb, 1924.
- ↑ Šišić: »Genealoški prilozi o hrvatskoj narodnoj dinastiji«, str. 65.—86. (»Vjesnik hrv. arheološkog društva.« g. 1914.)
- ↑ Ljetopis popa Dukljanina
- ↑ Intervju - ДИНАСТИЈЕ и владари јужнословенских народа. Special Edition 12, 16 June 1989.
- ↑ Vencija
- ↑ Rodoslovno stablo obitelji Orseolo
- ↑ ...audivit de Cressimiro Chroatorum principe quod dolo necari fecisset Goislavum fratrem suum misso apocrisario Mainardo...
Ostali projekti [uredi]
 |
Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kralj Svetoslav |
| Prethodnik: | Svetoslav Suronja (997. - 1000.) | Nasljednik: |
| Stjepan Držislav (969. - 997.) | Krešimir III. (1000. - 1030.) |
|
||||||||
