Planet
Izvor: Wikipedija
Planet je nebesko tijelo koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde. Za razliku od zvijezda, planeti nemaju vlastiti izvor energije, tj. u njihovoj unutrašnjosti ne dolazi do nuklearne fuzije. Budući da postoji mnoštvo tijela koja kruže oko zvijezde, planetima smatramo samo one značajnijih masa. Oko planeta kruže manja tijela koja nazivamo mjesecima, pratiocima ili prirodnim satelitima.
Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). U novije vrijeme razvijene su metode pronalaženja planeta oko drugih zvijezda u bliskom galaktičkom susjedstvu, na udaljenostima od nekoliko svjetlosnih godina. Do sada (sredina 2004.) je potvrđeno 110 vansolarnih planeta.
Smatra se da planeti nastaju iz protoplanetarne maglice, u procesu formiranja zvjezdanog sustava. Plin i prašina koji kruže oko protozvijezde zgušnjavaju se u rotirajući disk u kojem se stvaraju nakupine čestica. Ove nakupine povećavaju masu pod utjecajem gravitacije, sudaraju se i formiraju veća tijela - planete.
Naziv planet dolazi od grčke riječi planetes, što znači "lutalice". Naziv je nastao u vrijeme kada su stari narodi opažali da neka tijela mijenjaju svoj položaj na nebeskom svodu.
Sadržaj |
[uredi] Planeti u Sunčevom sustavu
Osim Zemlje, svi planeti u Sunčevom sustavu dobili su imena po likovima iz rimske mitologije. Uran je dobio ime po grčkom bogu.
Planeti našeg Sunčevog sustava su (redom po udaljenosti od Sunca):
[uredi] Klasifikacija planeta
Planeti u Sunčevom sustavu podijeljeni su u kategorije prema sastavu.
- "terestrički" ili kameni: planeti slični Zemlji, sastavljeni uglavnom od stijena: Merkur, Venera, Zemlja, Mars,
- "jovijanski" ili plinoviti divovi: sastavljeni najvećim dijelom od plinovitog materijala: Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Postoji i podgrupa plinovitih divova koje nazivamo uranskim planetima i u koje spadaju Uran i Neptun.
[uredi] Karakteristike planeta
| Planet | Najveći promjer [ km ] |
Period revolucije [ dana ] |
Srednja udaljenost od Sunca [milijuna km ] |
Temperatura na površini [ °C ] |
Sateliti |
| Merkur | 4920 | 87,9 | 56,9 | -170 do 430 | - |
| Venera | 12 100 | 224,7 | 108,2 | 480 | - |
| Zemlja | 12 756 | 365,26 | 149,6 | 15 | Mjesec |
| Mars | 6 800 | 686 | 227,9 | - 50 | Fobos i Deimos |
| Jupiter | 142 700 | 4 333 | 778,3 | -130 | 63 satelita |
| Saturn | 120 800 | 10 759 | 1, 428 | - 185 | 60 satelita |
| Uran | 52 900 | 30 685 | 2,872 | -215 | 27 satelita |
| Neptun | 44 600 | 60 189 | 4,498 | Od -110 do -200 | 13 satelita |
[uredi] Planeti
[uredi] Merkur
Detaljniji članak o ovoj temi: Merkur (planet)
Merkur je planet, osmi po veličini. Od Sunca je udaljen 57 milijuna kilometara te oko njega obiđe za 88 dana, a oko svoje osi za 55,7 dana, puno brže nego Zemlja. Temperature na površini se kreću od +430 po danu do -170 noću. Nema satelita. Merkur ima prilično veliku jezgru što može biti posljedica udara nekog tijela u Merkur koji mu je u sudaru "otpuhao" gornje slojeve površine.
[uredi] Venera
Detaljniji članak o ovoj temi: Venera (planet)
Venera je planet kojem je atmosfera sastavljena od 96% ugljičnog dioksida što je posljedica velikog efekta staklenika. Venera ima dva druga naziva, Večernjača i zvijezda Danica. Promjer joj je 12.100 km, po čemu je jako slična Zemlji. Od Sunca je udaljena 108,2 mil. km, a oko njega obiđe za 224,7 dana. Venera je najvrući planet s 480 °C. Iako je udaljenija od Sunca nego Merkur, ona zbog velikog efekta staklenika ima višu temperaturu. Preko 85% površine je prekriveno vulkanima, a površinom joj teče tekuća lava te, kao ni Merkur, nema satelita.
Veneru je posjetilo 26 letjelica: Venera 1, Mariner 2, Zond 1, Venera 2-8, Mariner 10, Venera 9, Venera 10, Pioneer Venus 1, 2, Venera 11-16, Vega 1, 2, Galileo i Magellan.
[uredi] Zemlja
Detaljniji članak o ovoj temi: Zemlja (planet)
Zemlja je jedini planet na kojem postoji život, a atmosfera bogata kisikom omogućuje stvaranje života. Od Sunca je udaljena 149,6 mil.km. Prosječna temeperatura je +14 °C, a promjer joj je 12756 km. Jedna godina joj traje 365,26 dana. Zemlja ima jedan prirodni satelit koji se zove Mjesec. Star je oko 4430 milijuna godina, a promjer mu je 3476 km, a na noćnom nebu je najsvjetliji objekt. Mare Orientale, najveći krater na Mjesecu, ima promjer od 965 km i ne vidi se sa Zemlje. Mjesec se na godinu od Zemlje udalji 5 cm, a jedan okret oko osi usklađen je s vremenom potrebnim da se okrene oko Zemlje.
[uredi] Mars
Detaljniji članak o ovoj temi: Mars (planet)
Mars je planet upola manji od Zemlje. Promjer mu je 6800 km. Dan je gotovo iste duljine, ali za obilazak oko Sunca mu treba 686 dana. Od Sunca je udaljen 227,9 mil.km a prosječna temperatura na površini je -50 °C. Mars ima dva satelita, Fobos i Deimos, dva asteroida koja su se previše približila Marsu te ih je on zarobio svojom gravitacijom. Oba su nepravilna oblika. Vallis Marineris je neobičan krater koji se proteže skoro nešto više od polovice Marsa. Na Marsu trenutno rade roveri Spirit i Opportunity koji su svoju misiju završili, a rade više od 1,5 godinu.
[uredi] Poveznice
|
|||||