Nikola Kopernik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nikola Kopernik

Nikola Kopernik (izvorno poljski Mikołaj Kopernik, latinski Nicholas Copernicus) (Thorn (Toruń), 19. veljače 1473. - (Frauenburg) Frombork, 24. svibnja 1543.), poljski astronom iz Kraljevske Prusije koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu. Iz redova je isusovaca.[1]

Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakówu.

Od 1496. do 1504. godine studirao je crkveno pravo (Sveučilište u Bologni), astronomiju(Jagielonsko sveučilište, Kraków) i medicinu u Italiji. Poslije je bio do 1512. godine liječnik i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (Warmia, poljska crkvena kneževina na ušću Visle), onda do kraja svog života je bio svećenik u Fromborku (ondašnji Frauenburg), gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio zvjezdarnicu (Kopernikov toranj) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium u 6 knjiga, objavljeno u Nürnbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u astronomiji, te je bilo poticajem kapitalnih otkrića Keplera i Newtona.

Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela "De revolutionibus orbium coelestium" tiskanog 1566. g. u Baselu

Kopernikov ili heliocentrični sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Samom Koperniku nije se ništa zbilo, jer nije tvrdio da je apsolutno točno ono što je u tom trenutku bilo znanstveno nedokazano.[1] Stoga je papa 1616. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. kalvinizam) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. Francis Bacon) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili Ptolomejeva sustava.

Nikola Kopernik pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do 2005. godine točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski, što je kasnije i potvrđeno identifikacijom. 23. svibnja 2010. godine Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatu mjestu.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. Hrvatsko slovo, str. 29, petak, 25. siječnja 2008.
  2. Novi list o ponovnom pokopu Nikole Kopernika