Linz

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Linz
Pogled na grad
Pogled na grad
Grb Linza
Grb
Koordinate: 48°18′N 14°17′E / 48.3°N 14.283°E / 48.3; 14.283Koordinate: 48°18′N 14°17′E / 48.3°N 14.283°E / 48.3; 14.283
Država Austrija
Pokrajina Gornja Austrija
Vlast
 - Gradonačelnik Franz Dobusch (SPÖ)
Površina
 - Ukupna 96.048
Visina 574
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 188.968
 - Gustoća 1.967
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 4010, 402x, 4030, 404x
Pozivni broj 0732
Registarska oznaka L
Službena stranica www.linz.at
Zemljovid
Linz na karti Austrija
Linz
Linz

Linz je grad u Austriji. Treći je grad po veličini u Austriji i glavni grad Gornje Austrije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu Austrije, oko 30 km južno od granice sa Češkom, sa obiju strana rijeke Dunava. Smješten je u dolini Linzer Becken okruženoj gorama. Klima je umjereno-kontinentska.

Linz je čvrsto povezan s okolnim mjestima i čini metropolitanski prostor (Ballung). Gradovi Amšteta, Wels i Steyr su satelitski gradovi Linza (gradovi smješteni nedaleko od većeg grada i s njim čvrsto povezani).

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvo naselje na mjestu Linza su osnovali Rimljani i nazvali ga Lentia. Grad Linz se prvi put spominje 799. godine kad se Bavarska proširila na jug i zauzela taj prostor. Linz je bio značajan trgovački centar na križanju puteva. Za vrijeme cara Fridrika III. je bio najznačajniji grad Svetog Rimskog Carstva. Nakon careve smrti 1493. slabi značenje grada u korist Beča i Praga. U gradu je živio poznati astronom Johannes Kepler.

Od 1600. u gradu živi mnogo protestanata, te dolaze isusovci koji provode protureformaciju. Krajem 17. st. se grade mnoge barokne građevine. 1741. su u sklopu Rata za austrijsko nasljeđe bavarske i francuske trupe zaposjele grad. 1800. je grad poharao požar. 1809. je došlo do sukoba između austrijskih i francuskih snaga u sklopu Napoleonskih ratova kod Ebelsberga južno od Linza. U Linzu je došlo do sukoba u sklopu Revolucije 1848. godine.

1832. je između Linza i Čeških Budějovica sagrađena prva željeznička pruga na europskom kontinentu (izvan Engleske) na kojoj je prometovala konjska željeznica. Istovremeno se jače razvija plovidba Dunavom. Linz postaje jedno od najznačajnijih prometnih čvorišta do kojeg dolazi roba željeznicom iz Češke i dalje se prevozi Dunavom. 1861. se gradi željeznica do Beča i Salzburga i Linz postaje željezničko čvorište. 1880. se u Linzu uvodi konjski tramvaj koji je 1897. elektrificiran. Od sredine 19. st. se razvija industrija (prvenstveno metaloprerađivačka i tekstilna).

Adolf Hitler je djetinjstvo proveo u Linzu. 1934. su u hotelu Schiff u Linzu nacisti pokušali pobunu protiv austrijske vlasti. Nakon pripojenja Austrije Trećem Reichu se u Linzu razvija teška industrija za potrebe rata. Hitler je imao velike graditeljske planove i želio od Linza učiniti kulturnu prijestolnicu Reicha. Između 1945. i 1955. je Austrija bila podijeljena na okupacijske zone. Dunavom je tekla granica sovjetske i američke okupacijske zone, te je Linz u to doba bio podijeljen grad. Kasnije se Linz razvija kao centar kulture i znanosti.

Muzej Lentos noću
Katedrala

Kultura[uredi VE | uredi]

Linz se nakon 2. svj. rata razvija kao značajan kulturni centar na pola puta između Beča i Salzburga. 2009. je zajedno s Vilniusom proglašen Europskim glavnim gradom kulture. Značajan je moderni muzej Lentos i koncertna dvorana Brucknerhaus. Donaulände je park uz Dunav u kojem se održavaju festivali i kulturne priredbe (značajan je Ars Electronica Festival). Postoji i moderni glazbeni muzej Ars Electronica Center.

U gradu postoji dvorac cara Fridrika III. i najstarija austrijska crkva sv. Martina. Značajna je neogotička katedrala sv. Marije.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Treći je grad po veličini u Austriji.
U samom gradu živi 189.343 stanovnika (procjena 2007.), a 271.000 u aglomeraciji.

U aglomeraciji se nalazi dio 13 drugih općina, s kojima čini 271 tisuću stanovnika.
Linz je i dijelom Linz-Wels-Steyr metropolisa u Gornjoj Austriji, u kojem stanuje trećina stanovnika ove savezne pokrajine (460 tisuća stanovnika), i čini drugu najveću urbanu cjelinu u Austriji.[1][2]

Povijesna naseljenost[uredi VE | uredi]

Godina Stanovnika
1900. 83.356
1951. 184.685
1961. 195.978
1971. 204.889
1981. 199.910
1991. 203.044
2001. 183.504
2006. 188.968

Distrikti[uredi VE | uredi]

Linz ima 9 distrikata i 36 gradskih četvrti. To su:

  1. Innenstadt: Altstadtviertel, Rathausviertel, Kaplanhofviertel, Neustadtviertel, Volksgartenviertel, Römerberg-Margarethen
  2. Waldegg: Freinberg, Froschberg, Keferfeld, Bindermichl, Spallerhof, Wankmüllerhofviertel, Andreas-Hofer-Platz-Viertel
  3. Lustenau: Makartviertel, Franckviertel, Hafenviertel
  4. St. Peter
  5. Kleinmünchen: Kleinmünchen, Neue Welt, Scharlinz, Bergern, Neue Heimat, Wegscheid, Schörgenhub
  6. Ebelsberg
  7. Urfahr: Alt-Urfahr, Heilham, Hartmayrsiedlung, Harbachsiedlung, Karlhofsiedlung, Auberg
  8. Pöstlingberg:Pöstlingberg, Bachl-Gründberg
  9. St. Magdalena: St. Magdalena, Katzbach, Elmberg


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Linz je jedan od najznačajnijih austrijskih industrijskih centara. Posebno je značajna metaloprerađivačka industrija. Poznata je i prehrambena industrija (posebno proizvodnja bombona).

Promet[uredi VE | uredi]

Linz važno prometno središte zbog povezanosti s Češkom. Postoji zračna luka s 10 km dugom stazom koja je povezana s poznatim zračnim lukama u Frankfurtu, Düsseldorfu i Beču. Najčešći letovi su prema Londonskoj zračnoj luci.

Poznati stanovnici[uredi VE | uredi]

Johannes Kepler, astronom

Gradovi prijatelji, blizanci, pobratimi[uredi VE | uredi]

Linz je zbratimljen sa idućim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Linz