Prijeđi na sadržaj

Albi

Koordinate: 43°55′44″N 2°08′47″E / 43.9289°N 2.1464°E / 43.9289; 2.1464
Izvor: Wikipedija
Albi

Zastava Albia

Grb Albia
Geslo:
Koordinate : 43°55′44″N 2°08′47″E / 43.9289°N 2.1464°E / 43.9289; 2.1464
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Pireneji-Jug
Departman Tarn
Okrug Albi
Kanton Središte 6 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 130 m, najviša: 308 m, prosječna: 169 m
Površina 44.26 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 51.302 stanovnika
Gustoća 1.159 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 8100
INSEE kôd 81004
Službena stranica http://www.mairie-albi.fr/
Portal:Francuska

Albi (okcitanski) je grad na jugu Francuske u departamentu Tarn u pokrajini Midi-Pyrénées. Nalazi se na rijeci Tarn, oko 85 km sjeveroistočno od Toulousea u južoj Francskoj. Okrug Albi je središte 6 kantona, 18 općina, s populacijom od 67.729 stanovnika.

Grad je od 13. stoljeća bio sjedište Nadbiskupije Albi (Albi-Castres-Lavaur), čije građevine oko katedrale u središtu grada čine episkopalni grad koji je 2010. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Panorama grada
Panorama grada

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Plan grada Albi iz 1914. god.

Prva naselja u Albi su nastala u brončanom dobu (3.000-600. pr. Kr.), a nakon što su ga od Gala osvojili Rimljani 51. pr. Kr., mjesto se u doba Rimljanja zvalo Civitas Albiensium, tj. prostor Albiga, Albigeoisa.

God. 1040., Albi je proširen na drugu stranu rijeke izgradnjom Starog mosta (Pont Vieux), i grad je rastao zahvaljujući trgovinskoj razmjeni. U gradu su tijekom 12. i 13. stoljeća su Katari (heretici koji su razvili svoj oblik kršćanstva) imali jedno od svojih glavnih središta. God. 1208., papa i francuski kralj su poduzeli Albigenški križarski rat koji je okončao potpunim unštenjem Katara, a područje koje je do tada bilo gotovo neovisno anektirala je Francuska.

Po okončanju progona Katara, biskup Bernard de Castanet je koncem 13. stoljeća završio biskupski dvor Palais de la Berbie koji je izgledao poput utvrde jer je još uvijek bilo nezadovoljnih potomaka Katara. On je započeo i gradnju Katedrale sv. Cecilije (Cathédrale Sainte-Cécile d'Albi) 1282. godine. Grad je ponovno počeo napredovati, uglavnom zahvaljujući uzgoju biljke Isatis tinctoria koja se koristi za bojanje tkanina. Bogate renesansne vile svjedoče o bogatstvu trgovaca pastelama.

Albi je sačuvao bogatu arhitektonsku baštinu iz različitih povijesnih razdoblja, a i opsežna restauratoracija je u tijeku kako bi četvrti od opeke zasjale starim sjajem.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Episkopalni grad Albi
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja2010. (34. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv, v
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1337
Koordinate43°55′41″N 2°08′45″E / 43.9281°N 2.1458°E / 43.9281; 2.1458 (WD)

Albi je iznikao oko biskupskog grada koji čine zgrade oko Katedrale sv. Cecilije na površini od oko 63 hektara. Građevine su uglavnom građene od crvene, tzv. Languedoc opeke, i ukrašene su emajliranim pločicama.

Gotička Katedrala sv. Cecilije (Cathédrale Sainte-Cécile d'Albi) se gradila od 1282. do 15. stoljeća i tada je bila najveća građevina od opeke na svijetu.[1] Odlikuje se velikim kontrastom škrtom utvrbenom vanjštinom i raskošno dekoriranom unutrašnjošću. Ova masivna građevina od opeke je izgrađena kao vizualno svjedočenje kršćanstva kao prkos katarskoj herezi i ukrašena je tijekom stoljeća. Najpoznatiji ukrasi su portal (Dominique de Florence), 78 m visoki zvonik, baldahin nad ulazom (1515. – 1540.) i oltarna pregrada koja je zapravo gotički filigranski rad u kamenu sa skupinama višebojnih skulptura (više od 200 figura) burgundijskih radionica iz Clunyja.

Biskupska palača Palais de la Berbie je starija od Avignonske palače i jedan je od najbolje sačuvanih dvoraca u Francuskoj. Dovršena je u 13. stoljeću, a ime joj potječe od okcitanske riječi "Bisbia", što znači "Biskupska". Danas je pretvorena u Muzej Toulouse-Lautrec. U muzeju se nalazi više od 1000 njegovih djela, uključujući i 31 slavni umjetnikov poster; to je najveća kolekcija djela Toulouse-Lautreca na svijetu.

Stari most (Pont Vieux) izgrađen od kamena 1035. godine, a kasnije obložen opekom, je još uvijek u uporabi. Dug je 151 metar, a čini ga osam lukova. U 14. stoljeću utvrđen je i ojačan s pokretnim mostom i tornjem na obali.

U Albiju je također poznata i srednja škola Lycée Lapérouse, čijih je oko 500 učenika smješteno u prostorijama starog samostana.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Albi ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Albi
  1. Holly Hayes, Albi Cathedral na sacred-destinations.com (engl.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Albi koji govori o gradu u Francuskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.