Prijeđi na sadržaj

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja

Izvor: Wikipedija
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Zastava na kninskoj tvrđavi. Ujutro 5. kolovoza, oko 9.30 sati, postignut je najveći uspjeh operacije: 7. gardijska brigada je sa snagama 4. gardijske brigade ušla u napušteni Knin, što je simbolički značilo kraj Republike Srpske Krajine.
Ustanovljen 1996.[1]
Obilježava se u Republika Hrvatska
Nadnevak 5. kolovoza
Spomen-obilježja Zastava na kninskoj tvrđavi,
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95, Knin
Oltar domovine, Zagreb
Spomenik domovini, Zagreb
Svetište Sveta Mati Slobode, Zagreb
Portal o Hrvatskoj

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja državni je praznik i neradni dan koji se u Hrvatskoj slavi 5. kolovoza kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj je dan 1995. godine Hrvatska vojska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodila okupirani grad Knin. Ustanovljen je 1996. godine[1] i od tada se redovito obilježava svečanostima na kninskoj tvrđavi i spomen-obilježjima u Kninu i u Zagrebu (na Oltaru domovine) u prisutnosti zapovjedništva i članova hrvatskih oružanih snaga, hrvatskih branitelja, članova Vlade, predsjednika (ujedno i vrhovnoga zapovjednika OSRH-a), zastupnika u Hrvatskom saboru, pripadnika Hrvatske policije i inih. U sklopu obilježavanja, redovito se služe svete mise za domovinu u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu[2] i crkvi sv. Marka u Zagrebu, ali i diljem Hrvatske i u iseljeništvu. Program obilježavanja redovito prenosi Hrvatska radiotelevizija.[3]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Hrvatski generali Ivan Korade, Rahim Ademi, Ante Gotovina i ministar obrane Gojko Šušak s predsjednikom Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje.
Obilježavanje Dana pobjede u Kninu 2015.
Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 u Kninu.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, hrvatske su vlasti odlučile oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge su strane, s Velebita preko Svetog Roka u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210 592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih „Bljeskom” i „Olujom” 126 909, a iz iz hrvatskog Podunavlja 83 683 osoba.[4]

Državni blagdan

[uredi | uredi kôd]

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i „Dan pobjede”,[5] a od 2008. i „Dan hrvatskih branitelja”.[6] Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i „obljetnica VRO 'Oluja'”, u medijima i neslužbenoj komunikaciji često se naziva samo „Dan pobjede”.[7]

Obilježavanje

[uredi | uredi kôd]

Od 1996., 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995. te prigodnim programom u Kninu. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe, sportska natjecanja[8] i vatrometi.

Dvadeseta obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su svečanim mimohodom Oružanih snaga u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicijska svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba.

Manifestacije

[uredi | uredi kôd]

Hrvatsko kulturno društvo »Napredak« iz Knina od 2008. održava Smotru folklora „Knin, 5. kolovoza”, koju čine sveta misa u Crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, mimohod do i nastup na Trgu Ante Starčevića.[9]

Riječki navijači od 2017. svakog 4. kolovoza uvečer održavaju manifestaciju „Oluja na Kvarneru” kojom paljenjem 222 baklje na Krčkom mostu održavaju spomen na isti broj poginulih hrvatskih branitelja iz Primorsko-goranske županije.[10]

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Povezano

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici HrvatskojArhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2022. (Wayback Machine), Narodne novine 33/1996. (Hrvatski arhiv Weba, haw.nsk.hr)
  2. Izravni prijenos mise za Domovinu iz Knina HRT, objavljeno 2. kolovoza 2021.
  3. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti HRT, objavljeno 31. srpnja 2024.
  4. Izvješće Vlade Republike Hrvatske o dosadašnjem tijeku povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osobaArhivirana inačica izvorne stranice od 30. listopada 2016. (Wayback Machine), zakon.poslovna.hr
  5. Hrvatski sabor. 21. studenoga 2002. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Narodne novine. Pristupljeno 25. lipnja 2011.
  6. Izmjena naziva, Narodne novine, 2008.
  7. Lovrić, Jelena. Tko je pobjednik Dana pobjede?Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. kolovoza 2015. (Wayback Machine), Jutarnji list, objavljeno: 9. kolovoza 2015.
  8. U povodu 5. kolovoza u Kninu se održavaju brojni sportski turniri radio.hrt.hr, Hrvatski radio – Radio Knin, objavljeno 27. srpnja 2024.
  9. 16. Smotra folklora u Kninu glashrvatske.hrt.hr, Glas Hrvazske, objavljeno 6. kolovoza 2024.
  10. Krčki most će i ove godine obasjati 222 baklje u spomen na poginule branitelje iz PGŽ radio.hrt.hr, Radio Rijeka, objavljeno 2. kolovoza 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 16. obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja
Mrežna mjesta

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.