Dominikanska Republika

Dominikanska Republika; República Dominicana
Zastava	Grb
	Geslo; Dios, patria, libertad ; (španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
	Himna; Quisqueyanos valientes
Glavni grad	Santo Domingo
Službeni jezik	španjolski
Državni vrh
- Predsjednik	Luis Abinader
Neovisnost	od Haitija ; 27. veljače 1844.
Površina	129. po veličini
- ukupno	48.671 km2
- % vode	0,72 %
Stanovništvo	86. po veličini
- ukupno (2010)	9.478.612
- gustoća	208,8/km2
Valuta	dominikanski peso ; (100 centavosa)
Pozivni broj	1-809
Vremenska zona	UTC -4
Internetski nastavak	.do

Karta Dominikanske Republike

Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnoga dijela otoka Hispaniola i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju s Dominikom, također državom u Karipskom moru.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Povijest Dominikanske Republike

Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crnce, robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok. 1795. godine Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Jean Pierre Boyer pod svojom vlašću 1822. – 1844. ujedinio je cijeli otok Hispaniola, da bi se 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojila. Od 1930. do 1961., diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978.

Politika[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Politika Dominikanske Republike

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt (Santo Domingo). Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine. Prvi predsjednik bio je Pedro Santana izabran 1844. godine. Buenaventura Báez bio je predsjednik u pet mandata, Pedro Santana, Ulises Heureaux i Leonel Fernández u tri mandata. Trenutni predsjednik je Danilo Medina izabran na izborima 2012. godine.

Provincije[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Provincije Dominikanske Republike

Dominikanska Republika je podijeljena na trideset i jednu provinciju, dok je glavni grad, Santo Domingo nacionalni distrikt (španjolski: Distrito Nacional). Provincije su prva razina administrativne podjele zemlje.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Dominikanske Republike

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Dominikanske Republike

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Demografija[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Demografija Dominikanske Republike

Od ranih šezdesetih godina XX. st. velik je broj stanovnika iselio u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura:

0 – 14 godina: 34 % (muški 1.486.902; žene 1.422.977)
15 – 64 godina: 61 % (muški 2.609.934; žene 2.518.330)
65 godina i više: 5 % (muški 192.254; žene 212.136) (2000., približno.)

Prirodni prirast:1,64 % (2000., približno)

Kultura[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Kultura Dominikanske Republike

Podrobniji članak o temi: Katolička Crkva u Dominikanskoj Republici

Nacionalna palača u Santo Domingu

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katoličanstvo, a vjerska tolerancija je velika.

Jezici[uredi | uredi kôd]

Dominikanska Republika ima 4 jezika, od kojih je španjolski nacionalni s 6,890.000 govornika (1995.). Ostala 3 jezika od kojih je jedan znakovni su: haićanski temeljen na francuskom 159.000 (1987.), engleski 8000 (Holm 1989) i dominikanski znakovni jezik kojim se služi nepoznati broj gluhih osoba.^[2]