Prijeđi na sadržaj

Dvorac Fontainebleau

Koordinate: 48°24′28″N 02°42′02″E / 48.40778°N 2.70056°E / 48.40778; 2.70056
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Fontainebleau)
Palača i park u Fontainebleauu
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja1981. (5. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:160
Koordinate48°24′28″N 02°42′02″E / 48.40778°N 2.70056°E / 48.40778; 2.70056
Fontainebleau na zemljovidu Francuske
Fontainebleau
Fontainebleau
Lokacija Fontainebleaua u Francuskoj
Unutarnje dvorište Cour d'Honneur dvorca Fontainebleau 360°

Dvorac Fontainebleau je renesansni dvorac francuskog kralja Franje I. u dolini rijeke Loire, koji je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Galerija Franje I.
Galerija Henrika II.

Po nalogu Franje I. arhitekt Gilles de Breton je 1527. godine proširio srednjovjekovni zamak u fontebloskoj šumi koji do tada nije bio ništa više nego mala lovačka kuća. Njegov je nacrt za dvorac pod utjecajem ideja što su dolazile iz Italije, kako Vitruvijevih, tako i Albertijevih. Krajnji rezultat je bila veličanstvena kraljevska rezidencija koja je postala jedna od najznamenitijih palača u Europi.

Godine 1541. kao "architecte ordinaire" imenovan je bolonjski arhitekt Sebastiano Serlio, čija su djela o talijanskoj renesansnoj arhitekturi objavljivana diljem Europe. Iste godine je zajedno s Primaticciom radio i Giacomo da Vignola, graditelj slavne Isusove crkve (Il Gesu) u Rimu, a tijekom 60-tih godina dovršeno je krilo "Belle Cheminée" u renesansnome stilu.

Rosso Fiorentino, Primaticcio i drugi talijanski umjetnici su u Fontainebleau utemeljili slavnu "fontanblešku slikarsku školu" koja se temeljila na manirističkoj dekoraciji prostora i snažno je utjecala na Francusku i Nizozemsku renesansu. Pramaticciova slikarska sloboda i Serlijeva sklonost eksperimentiranju u arhitekturi dovest će do novog francuskog arhitektonskog stila vidljivog već u djelima Philiberta de l'Ormea (oko 1510.1570.).

Dvorac je dograđivan do 18. stoljeća. Danas je dvorac memorijalni i umjetnički muzej s bogatim zbirkama slika, skulptura, tapiserija, predmeta umjetničkog obrta, pokućstva i dr.

Osobitosti

[uredi | uredi kôd]

Mala srednjovjekovna kula oko koje je sagrađen Fontainebleau nametnula je izvjesnu nepravilnost tlocrta. Gilles de Breton je zapadno od stare kule sagradio je jedno krilo u kojemu se nalazila glasovita Galerija Franje I., koju su ukrasili Rosso Fiorentino i Francesco Primaticcio. Ona je vodila do vestibula kapele i pomno izgrađenog "potkovastog" stubišta koje vodi do velikog dvorišta.

Najznamenitiji dijelovi dvorca su:

  • Ovalno dvorište (Cour de l'Ovale),
  • Galerija Franje I. i
  • Galerija Henrika II.

Najklasičniji dio vanjskog izgleda dvorca djelo je Rossa Fiorentina i Primaticcia, a njihove slike i ukrasi od štuka prekrivaju sve površine u Velikoj galeriji. Galerijom Franje I., nedavno restauriranom u prvotni izgled, uvedena je moda ukrašavanja koja je oponašala cijela Europa.

Uz dvorac se nalazi veliki park s geometrijski raspoređenim nasadima; jedan od najranijih tzv. francuskih parkova.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Palace and Park of Fontainebleau (engl.) Preuzeto 26. velječe 2012.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dvorac Fontainebleau

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]