Palača Tau

Bazilika Saint-Remi, Palača Tau i Katedrala Notre-Dame u Reimsu
Svjetska baština – UNESCO
Država	Francuska
Godina uvrštenja	1991. (15. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, vi
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:601
Koordinate	49°15′12″N 04°01′58″E
Reims class=notpageimage| Lokacija Reimsa u Francuskoj

Palača Tau (francuski: Palais du Tau) u Reimsu, Francuska, je bila palača reimskih nadbiskupa i povezana je s francuskim kraljevima, čija je krunidba održavana u obližnjoj katedrali Notre-Dame u Reimsu.

Palača Tau i katedrala

Povijest

Sveti kalež iz katedrale Notre-Dame u Reimsu, 12. stoljeće, muzej palače Tau

Karolinška palača je izgrađena na mjestu starije palače iz 6. ili 7. stoljeća, koja je opet izgrađena preko starije velike galo-rimske vile. Palača je od tog doba služila kao rezidencija francuskih kraljeva prilikom njihove krunidbe u obližnjoj katedrali Notre-Dame. Kraljevi su tu odjevani prije ceremonije i svečanog mimohoda do katedrale. Također je kralj nakon krunidbe tu održavao kraljevski banket. Prvi zabilježeni kraljevski banket održan je 990., a posljednji 1825. godine. Prvi službeni spomen palače potječe iz 1131. godine, pri čemu se spominje njen neobičan tlocrt koji podsjeća na slovo Τ (tau, na grčkom). Većina ranijih građevina je nestala i najstariji dio je kapela iz 1207. godine.

Palače je obnovljena između 1498. i 1509. godine u gotičkom stilu, te je kasnije, od 1671. do 1710. godine, preuređena u današnji barokni izgled. Barokni izgled je zasluga dvaju arhitekata (Jules Hardouin-Mansart i Robert de Cotte). Dana 19. rujna 1914. godine, palača je stradala u požaru i nije obnovljena do kraja Drugog svjetskog rata.

Od 1972. godine u palaču se smjestio kraljevski muzej (Musée de l'Œuvre) u kojemu su izložene skulpture i tapiserije iz katedrale, zajedno s relikvijama i drugim predmetima koji su povezani s krunidbom francuskih kraljeva,

Palača Tau je zajedno s katedralom Notre-Dame i bivšom opatijom Saint-Remi upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1991. godine. Danas privalči oko 100,000 posjetitelja svake godine.

Vanjske poveznice

• Službene stranice palače Tau
• Palača Tau kao Svjetska baština  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. listopada 2006. (Wayback Machine)
• Reims  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2006. (Wayback Machine) – turističke stranice

{{Navigacija | naziv = Svjetska baština u Francuskoj | naslov = Svjetska baština u Francuskoj | slika-lijevo = | slika = | grupa1 = Kulturna baština (44) | popis1 = Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Djela Le Corbusiera (2016.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Maison Carrée (2023.) • Megaliti Carnaca i obale Morbihana (2025.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa (2012.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrièrealača]] (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • [[Veliki lječilišni gradovi Europe|Lječilišni grad i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁴⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska p Vichy (2021.) | grupa2 = Prirodna baština (7) | popis2 = Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁴⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁴⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.) • Vulkani i šume Mont Peléea i vrhova sjevernog Martinika⁴⁾ (2023.) | grupa3 = Mješovita baština (2) | popis3 = Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.) • Te Henua Enata, Markižansko otočje (2024.)

| ispod =

¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske; ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja; ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske; ⁴⁾ Francuski prekomorski posjedi; ⁵⁾ Zajednička svjetska baština sedam zemalja (Argentina, Belgija, Francuska, Indija, Japan, Njemačka i Švicarska) | popis4 = Popis nematerijalne svjetske baštine u Francuskoj (30)

}}