Gospodarstvo Namibije
| Gospodarstvo Namibije[1] | ||
|---|---|---|
| ||
| Poslovna četvrt Independence Avenue u metropoli Windhoeku | ||
| Valuta | Namibijski dolar | |
| Fiskalna godina | 1. travnja - 31. ožujka[1] | |
| Gospodarske organizacije | SADC, SACU, WTO | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 17,79 milijardi USD (2013.)[1] (139.[1]) | |
| BDP rast | 4,4 % (2013. proc.) [1] | |
| BDP per capita | 8.200 USD (2013. proc.) [1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (7,7 %), industrija (29,6 %), usluge (62,6 %) (2013. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 5,5 % (2013. proc.) [1] | |
| Stopa siromaštva | 55,8 % (2005. proc.) [1] | |
| Radna snaga | 928.200(2013. proc.) [1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (16,3 %), industrija (22,4 %), usluge (61,3 %) (2008. proc.)[1] | |
| Nezaposlenost | 51,2%[1] | |
| Glavna industrija | rudarstvo (dijamanti, olovo, cink, kositar, srebro, uran, bakar, volfram), proizvodnja hrane (meso, riba, mliječni proizvodi, tjestenina, piće)[1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 5,124 milijardi USD (2013. proc.) [1] | |
| Izvozna dobra | dijamanti, bakar, cink, zlato, olovo, uran, stoka, bijela riba, mekušci[1] | |
| Uvoz | 7,084 milijardi USD (2013. proc.) [1] | |
| Uvozna dobra | strojevi i oprema, gorivo, naftni i kemijski proizvodi, hrana[1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 4,312 milijardi USD31. prosinca 2013. proc.) [1] | |
| Prihodi | 4,325 milijardi USD(2013. proc.) [1] | |
| Rashodi | 5,126 milijardi USD (2013. proc.) [1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Namibije tradicionalno se bazira na rudarstvu, koje čini 8% BDP-a i više od 50% izvoza, uglavnom se radi o eksploataciji dijamanata i urana, a postoje i nalazišta bakra, kositra, olova i volframa. Namibija je četvrti izvoznik minerala u Africi i peti najveći proizvođač urana.
Rudarstvo zapošljava samo 3% stanovništva, dok je gotovo 50% ovisno o poljoprivredi.
Ribolov je važan, iako proizvodnja pada od ranih 70.-ih godina 20. stoljeća. U posljednjih nekoliko godina, turizam je postao sve važniji s obzirom na bogatstvo prirodnih ljepota i zanimljiv autohtoni biljni i životinjski svijet u savanama.
Namibija uvozi gotovo 50% žitarica, zbog česte suše i nedostatka hrane u ruralnim područjima, što je značajan problem. Visok BDP po glavi stanovnika u odnosu na svoje susjede sakriva najgoru raspodjelu dohotka u svijetu, s Gini koeficijentom od 70,7.
Gospodarstvo Namibije ima jake veze s Južnom Afrikom. Službena valuta je namibijski dolar, a platežno sredstvo je i južnoafrički rand.
Izvori[uredi | uredi kôd]
| |||||
