Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Nigera

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Nigera
Miniranje u rudniku uranija, jednog od važnih izvoznih dobara Nigera.
ValutaZapadnoafrički CFA
Fiskalna godinaStandardna kalandarska godina[1]
Statistika
BDP11,63 milijardi USD (2011.)[1] 150.[1]
BDP rast2,3 % (2011. proc.)[1]
BDP po stanovniku800 USD (2011. proc.)[1]
BDP po sektorupoljoprivreda (42,1 %), industrija (16,3 %), usluge (41,6 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC)2,9 % (2011. proc.)[1]
Stopa siromaštva63 % (2011. proc.)[1]
Radna snaga4,688 milijuna (2007. proc.) [1]
Radna snaga prema zanimanjupoljoprivreda (90 %), industrija (6 %), usluge (4 %) (1995. proc.)[1]
Glavna industrijauranij, cement, cigla, tekstil, meso, hrana, sapun, kemijski proizvodi[1]
Trgovina
Izvoz1,249 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Izvozna dobrauranij, stoka, hrana, luk[1]
Glavni izvozni partneriSAD (49,2 %), Nigerija (29,4 %), Rusija (10,3 %), Gana (4,1 %) (2011. proc.)[1]
Uvoz2,217 milijardi USD (2011. proc.)[1]
Uvozna dobrastrojevi, vozila i rezervni dijelovi, nafta, hrana, žitarice[1]
Glavni uvozni partneriFrancuska (15,6 %), Kina (9,7 %), Nigerija (8,9 %), Francuska Polinezija (8,5 %), Belgija (6,9 %), Indija (6,1 %), Togo (4,7 %) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug1,342 milijardi USD (31. prosinca 2011. proc.)[1]
Prihodi1,385 milijardi USD (uključujući 134 milijuna USD stranih izvora) (2011. proc.)[1]
Rashodi1,609 milijardi USD (2011. proc.)[1]

Gospodarstvo Nigera uglavnom se temelji na unutarnjem tržištu, na naturalnoj poljoprivredi, izvozu sirovina, hrane i ostalih dobara.

Niger je kopnena subsaharska afrička država. Tijekom posljednja dva desetljeća stalno je bio rangiran pri dnu svjetskih gospodarskih indeksa po ljudskom razvojnom indeksu i BDP-u. Ekonomska aktivnost temelji se na naturalnoj poljoprivredi, stočarstvu, trgovini i izvozu urana.

Izvoz goveda u susjednu Nigeriju, kao i kikirikija i ulja od kikirikija, glavni su izvozni aduti osm minerala i ruda.

Vlada se oslanja na bilateralnu i multilateralnu pomoć. Napredak ovisi o pomoći međunarodnih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Otpis vanjskoga duga olakšao bi razvoj.

Od 1999. godine, nigerska vlada provodi mjere međunarodnih financijskih institucija poput privatizacije i deregulacije planova.

Izvori

[uredi | uredi kôd]