Gospodarstvo Nigera

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gospodarstvo Nigera
MineArlit1.jpg
Miniranje u rudniku uranija, jednog od važnih izvoznih dobara Nigera.
Valuta Zapadnoafrički CFA
Fiskalna godina Standardna kalandarska godina [1]
Gospodarske organizacije
Statistika
BDP (PPP) 11,63 milijardi USD (2011.) [1] (150.[1])
BDP rast 2,3 % (2011. proc.) [1]
BDP per capita 800 USD (2011. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (42,1 %), industrija (16,3 %), usluge (41,6 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 2,9 % (2011. proc.) [1]
Stopa siromaštva 63 % (2011. proc.) [1]
Radna snaga 4,688 milijuna (2007. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (90 %), industrija (6 %), usluge (4 %) (1995. proc.)[1]
Nezaposlenost
Glavna industrija uranij, cement, cigla, tekstil, meso, hrana, sapun, kemijski proizvodi [1]
Trgovina
Izvoz 1,249 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Izvozna dobrauranij, stoka, hrana, luk [1]
Glavni izvozni partneriSAD (49,2 %), Nigerija (29,4 %), Rusija (10,3 %), Gana (4,1 %) (2011. proc.) [1]
Uvoz 2,217 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Uvozna dobrastrojevi, vozila i rezervni dijelovi, nafta, hrana, žitarice [1]
Glavni uvozni partneriFrancuska (15,6 %), Kina (9,7 %), Nigerija (8,9 %), Francuska Polinezija (8,5 %), Belgija (6,9 %), Indija (6,1 %), Togo (4,7 %) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 1,342 milijardi USD (31. prosinca 2011. proc.) [1]
Prihodi 1,385 milijardi USD (uključujući 134 milijuna USD stranih izvora) (2011. proc.) [1]
Rashodi 1,609 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Nigera uglavnom se temelji na unutarnjem tržištu, na naturalnoj poljoprivredi, izvozu sirovina, hrane i ostalih dobara.

Niger je kopnena subsaharska afrička država. Tijekom posljednja dva desetljeća stalno je bio rangiran pri dnu svjetskih gospodarskih indeksa po ljudskom razvojnom indeksu i BDP-u. Ekonomska aktivnost temelji se na naturalnoj poljoprivredi, stočarstvu, trgovini i izvozu urana.

Izvoz goveda u susjednu Nigeriju, kao i kikirikija i ulja od kikirikija, glavni su izvozni aduti osm minerala i ruda.

Vlada se oslanja na bilateralnu i multilateralnu pomoć. Napredak ovisi o pomoći međunarodnih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Otpis vanjskoga duga olakšao bi razvoj.

Od 1999. godine, nigerska vlada provodi mjere međunarodnih financijskih institucija poput privatizacije i deregulacije planova.

Izvori[uredi VE | uredi]