Gospodarstvo Kuvajta

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gospodarstvo Kuvajta
Kuwait city cityscape.jpg
Kuvajt City
Valuta kuvajtski dinar (KD)
Fiskalna godina standardna kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO i OPEC
Statistika
BDP (PPP) 200,062 milijardâ USD[1] ()
BDP rast
BDP per capita 84.309 USD
BDP po sektoru poljoprivreda (0.3%), industrija (50.6), uslužne djelatnosti (49.1%)
Inflacija (IPC) 2,5 % [2]
Stopa siromaštva
Radna snaga
Radna snaga prem zanimanju
Nezaposlenost
Glavna industrija nafta, petrokemija, cement, brodogradnja i popravak brodova, desalinizacija, prerada hrane, građevinski materijal
Trgovina
Izvoz 115,46 milijardâ USD
Izvozna dobranafta i naftni proizvodi, gnojivo
Glavni izvozni partneriJužna Koreja (16%), Indija (15,7%), Japan (13,4%), SAD (11,7%), Kina (9,2%), Singapur (4,2%)[3]
Uvoz 36,54 milijarde USD
Uvozna dobrahrana, građevinski materijal, vozila i dijelovi, odjeća
Glavni uvozni partneriSAD (11,8 %), Kina (9,2%), Saudijska Arabija (8,3%), Japan (8,2%), Južna Koreja (7%), Njemačka (5,1%)[4]
Javne financije
Javni dug
Prihodi 113,3 milijarde USD
Rashodi 63,55 milijardâ USD (2011. proc.)
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Kuvajt ima malo relativno otvoreno gospodarstvo. Zemlja posjeduje gotovo 10% svjetskih rezervi nafte, koja čini gotovo polovicu BDP-a i 95% prihoda od izvoza i državnih prihoda.[5]

Prihodi Kuvajta se znatno oslanjaju na naftu i povećani su od 85% u ukupnim prihodima 2001. godine na 95% u 2013. godini te diversifikacija gospodarstva ostaje dugoročni problem. Prije Zaljevskog rata, Kuvajt je uspješno vršio diversifikaciju svojeg gospodarstva. Razvoj ne-naftnih sektora značajno je pao nakon iračke invazije 1990-ih, nakon što su stotine tvrtki i stranih institucija preselile u Dubai i Bahrein. Tijekom posljednjih 20 godina, ovisnost o prihodima nafte je porasla. Između 2006. i 2012., politička previranja spriječila su pokušaj ostvarivanja gospodarske raznolikosti.

Poljoprivreda čini 1% od kuvajtskog gospodarstva i 8% bruto domaćeg proizvoda. Poljoprivredni sektor osigurava voće i povrće za prodaju u trgovinama. Poljoprivreda je ograničena zbog nedostatka vode i obradive površine. Većina od tla koja je pogodna za uzgoj u južnom središnjem Kuvajtu je uništena kada su irački vojnici zapalili naftne bušotine u tom području i stvorili ogromna "uljna jezera".

Statistički podaci[uredi | uredi kôd]

  • ulaganja (bruto fiksna): 6,6% BDP-a (2005. proc.)
  • poljoprivreda i proizvodi: praktički nema usjeva; ribe
  • stopa rasta industrijske proizvodnje: -5% (2002. proc.)
  • struja:
    • proizvodnja: 38.19 milijardi kWh (2003.)
    • potrošnja: 35.52 milijardi kWh (2003.)
      • izvoz: 0 kWh (2002.)
      • uvoz: 0 kWh (2002.)
    • drugo: 0% (2001)
  • nafta:
  • proizvodnja: 2.418.000 bbl/dan (384.400 m3/ dan) (2005. proc.)
  • potrošnja: 400.000 bbl/dan (64.000 m3/ dan) (procjena iz 2006.)
    • izvoz: 2,57 milijuna barela dnevno (409 × 103 m3/ dan) (2008.)
    • uvoz: -

dokazanih rezervi: 105.0 milijardi barela (16.69 × 109 m3) (2005. proc.), uključujući podijeljenu zonu.

  • prirodni plin:
    • proizvodnja: 8,3 milijarde m3 (2003. proc.)
    • potrošnja: 8,3 milijarde m3 (2003. proc.)
      • izvoz: 0 m3 (2002. proc.)
      • uvoz: 0 m3 (2002. proc.)

dokazanih rezervi: 1572 milijarde m3 (2005.)

bilanca plaćanja: 31,51 milijarde dolara (2005. proc.)

izvozna roba: - nafta i naftni proizvodi, mineralna gnojiva

uvozna roba: - hrana, građevinski materijal, vozila i dijelovi, odjeća

rezerve deviza i zlata: (2005. proc.) 9,296 milijarde dolara

tečajevi: kuvajtskog dinara po američkom dolaru

  • 0,3014 (2004.)
  • 0.298 (2003.)
  • 0,3039 (2002.)
  • 0,3067 (2001.)
  • 0,3068 (2000.)

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]