Prijeđi na sadržaj

Gospodarstvo Albanije

Izvor: Wikipedija
Gospodarstvo Albanije
Valuta lek
Fiskalna godina Kalendarska godina
Gospodarske organizacije WTO, BSEC
Statistika
BDP (PPP) 13,4 milijardi USD (2011. proc.) ()
BDP rast 3,4% (2011. proc.)
BDP per capita 8.800 USD (2011. proc.)
BDP po sektoru poljoprivreda (20,6%), industrija (19,9%), usluge (59,5%) (2008. proc.)
Inflacija (IPC) 3,4% (2010. proc.)
Stopa siromaštva 12,4% (2008. proc.)
Radna snaga 1,09 milijuna (2006. proc.)
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (58%), industrija (15%), usluge (27%) (rujan 2006. proc.)
Nezaposlenost 12,5% (službena procjena)
Glavna industrija hrana, tekstil i odjeća, obuća, cement, kemijski proizvodi, rudarstvo, osnovni metali, hidroenergija, nafta, turizam
Trgovina
Izvoz 1,886 milijardi USD (2011. proc.)
Izvozna dobraodjeća i obuća, asfalt, metali i metalna ruda, voće, povrće, duhan
Glavni izvozni partneriItalija (50,8%), Kosovo (6,2%), Turska (5,9%), Kina (5,5%), Grčka (5,4%) (2010. proc.)
Uvoz 58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobrastrojevi, tekstil, namirnice, kemijski proizvodi
Glavni uvozni partneriItalija (28%), Grčka (13%), Kina (6,3%), Turska (5,6%), Njemačka (5,6%)(2010. proc.)
Javne financije
Javni dug 5,7 milijardi USD (2011. proc.)
Prihodi 3,4 milijarde USD (2011. proc.)
Rashodi 3,87 milijardi USD (2011. proc.)
Ekonomska pomoć 366 milijuna USD
(najveći donori su Italija, Njemačka i EU) (2003. proc.)
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Albanije se zasniva na poljoprivredi, rudarstvu, energetici, a u manjem obujmu u industriji koja je zastrajela i skromnom turizmu.

Poljoprivreda

[uredi | uredi kôd]

Albanija ima 570.000 hektara oranica, 405.000 hektara livada i pašnjaka, te 124.000 hektara na kojima su zasađeni vinogradi i voćnjaci. Više od 50% radno sposobnih Albanaca zaposleno je u ovoj grani gospodarstva.
Zemljoradnja je većinom samoopskrbna ili je namijenjenja domaćem tržištu. Glavni proizvodi su pšenica, kukuruz, krumpir, te duhan koji je značajan izvozni proizvod.
U brdskim i planinskim područjma države predvladava stočarstvo. Ribarstvo je skromno i razvijeno u obalnom području te na Ohridskom i Skadarskom jezeru. Voćarstvo i vinogradarstvo razvijeni su na sjeveru Albanije, a proizvode se maline, naranče i stolno grožđe.

Rudarstvo i energetika

[uredi | uredi kôd]

Rudno bogatstvo bilo je osnova brze industralizacije u socijalističkom vremenu. Važna je bila kromova ruda, bakrov pirit, nikal i lignit. Devedesetih godina proizvodnja je postupno opala, dok je proizvodnja željeza i nikla napuštena.
Postoji i eksploatacija nafte i zemnog plina u obalnoj ravnici.

Turizam

[uredi | uredi kôd]
Skadar

Turizam je u Albaniji skroman zbog slabe prometne i sve ostale infrastrukture, te nesigurnih unutrašnjih prilika. U izgradnji je više turističkih središta na jadranskoj obali.

Prijevoz

[uredi | uredi kôd]

Albanija je 11. siječnja 1985. ostvarila prvu željezničku vezu sa susjednom Crnom Gorom i uopće ostatkom svjetske željezničke mreže.[1]

Znameniti gradovi:

  • Drač - lučki grad s 3.000 godina starim spomenicima.
  • Skadar - stari trgovački grad
  • Tirana - glavni grad s islamskom arhitekturom
  • Kukës - grad sjeverne Albanije podno mramornih vrhova Koraba
  • Korcë - grad na dnu nekadašnjeg planinskog jezera

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Edwin E. Jacques: Albanians : an ethnic history from prehistoric times to the present, Jefferson, North Carolina : McFarland, 1995., ISBN 0-89950-932-0, str. 513.