Gospodarstvo Lihtenštajna
 Sjedište lihtenštajnske LGT Banke u Vaduzu | |
| Valuta | Švicarski franak |
|---|---|
| Fiskalna godina | Kalendarska godina |
| Gospodarske organizacije | WTO |
| Statistika | |
| BDP | 5,1 milijardi USD (2008. proc.) |
| BDP rast | 3,8% (2008. proc.) |
| BDP po stanovniku | 141.100 USD (2008. proc.) |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (7,1%), industrija (42,8%), usluge (50,1%) (2008. proc.) |
| Inflacija (IPC) | 0,7% (2011. proc.) |
| Radna snaga | 35.440 (2006. proc.) 17.450 radnika iz Austrije, Švicarske i Njemačke svakodnevno dolazi u Lihtenštajn na rad |
| Radna snaga prema zanimanju | poljoprivreda (8%), industrija (41%), usluge (51%) (rujan 2006. proc.) |
| Nezaposlenost | 1,5% (2007. proc.) |
| Glavna industrija | bankarstvo, elektronika, metalna industrija, keramika, dentalni proizvodi, farmaceutski proizvodi, precizni instrumenti, optički instrumenti, prehrambena, turizam |
| Trgovina | |
| Izvoz | 2,9 milijardi USD (2008. proc.) |
| Izvozna dobra | elektronika i elektroničke komponente, mali specijalizirani mehanizmi, dijelovi za motorna vozila, hardware, dentalni proizvodi, optički proizvodi, hrana |
| Glavni izvozni partneri | Njemačka (22%), SAD (12,8%), Austrija (11,7%)(2010. proc.) |
| Uvoz | 58.97 milijardi USD (2010. proc.) |
| Uvozna dobra | poljoprivredni proizvodi, hrana, energija, motorna vozila, strojevi, metali, tekstil |
| Glavni uvozni partneri | Njemačka (39,8%), Austrija (34,7%), Italija (3,6%)(2010. proc.) |
| Javne financije | |
| Javni dug | 0% |
| Prihodi | 420,8 milijuna USD (2011. proc.) |
| Rashodi | 420,1 milijuna USD (2011. proc.) |
Gospodarstvo Lihtenštajna se ubraja među najbogatija na svijetu zbog toga što je on sklopanjem carinske, gospodarske i monetarne unije sa Švicarskom osigurao vrlo povoljan gospodarski položaj. Lihtenštajn se tek nakon drugog svjetskog rata razvio iz agrarne države u industrijsku s vrlo razvijenim uslužnim djelatnostima. Zbog malog domaćeg tržišta ova državica je usmjerena na izvoz.
Lihtenštajn ima 3.900 hektara njiva i trajnih nasada, te 2.500 hektara travnjaka i pašnjaka. Njive su uglavnom uz dolinu Rajne, a iznad nje su voćnjaci i vinogradi. Glavna poljoprivredna grana je mliječno stočarstvo, dok se na njivama uzgaja silažni kukuruz i krumpir.
Vrlo je razvijena laka industrija s malim i srednjim poduzećima. Glavne grane su: tekstilna, elektrotehnička, elektronička, farmaceutska, prehrambena i keramička industrija.
Prevladava jednodnevni izletnički turizam, posebice u Vaduz. Glavno središte zimskog turizma je Malbun u gornjem dijelu doline Samine na oko 1600 metara.
Znameniti gradovi:
