Gospodarstvo Tanzanije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gospodarstvo Tanzanije
Bank of Tanzania golden hour.jpg
Tanzanijska središnja banka.
Valuta Tanzanijski šiling
Fiskalna godina Od 1. srpnja do 30. lipnja [1]
Gospodarske organizacije WTO, Afrička unija
Statistika
BDP (PPP) 73,5 milijardi USD (2012.) [1] (85.[1])
BDP rast 6,5 % (2012. proc.) [1]
BDP per capita 1.700 USD (2012. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (27,1 %), industrija (24,1 %), usluge (48,7 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 15,3 % (2012. proc.) [1]
Stopa siromaštva 36 % (2002. proc.) [1]
Radna snaga 24,77 milijuna (2012. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (80%), industrija i usluge (20%) (2010. proc.)[1]
Nezaposlenost podaci nepoznati
Glavna industrija poljoprivredna proizvodnja (šećer, hmelj i duhan), rudarstvo (dijamanti, zlato i željezo), rafiniranje nafte, sol, obuća, odjeća, drvni proizvodi, gnojivo [1]
Trgovina
Izvoz 5,031 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Izvozna dobrazlato, kava, indijski oraščić, pamuk [1]
Glavni izvozni partneriKina (14,3%), Japan (7,8%), Indija (7,8%), Njemačka (6,7%), UAE (4,5%) (2011. proc.) [1]
Uvoz 9,724 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Uvozna dobrapotrošačka dobra, strojevi i transportna oprema, sirova nafta, industrijske sirovine [1]
Glavni uvozni partneriIndija (18,8%), Kina (17,4%), JAR (6%), Kenija (5,9%), UAE (4,7%) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 11,18 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Prihodi 6,075 milijardi USD
Rashodi 7,67 milijardi USD (2012. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Tanzanije uglavnom je tipično za zemlje u razvoju: uglavnom se temelji na poljoprivredi (šećer, kava, cigarete, pivovare, sisal) i rudarstvu (dijamanti, zlato, željezo). Industrijska baza slabašna je i nekonkurentna. Turizam je značajan i rastući izvor prihoda.

Tanzanijski šiling je službena valuta u Tanzaniji. Uveden je 1966. godine.

Najviše se izvozi u Kinu, Indiju i Europsku Uniju. Tanzanija je pri stjecanju neovisnosti imala 40 000 km cesta i 2 340 km željeznica. Potkraj kolonijalnoga doba u Tanganjiki se proizvodilo 80% cjelokupne istočnoafričke produkcije sisala, a Britanska Istočna Afrika je s 250 000 t godišnje bila najveći proizvođač ove sirovine, čineći oko 50 % ukupne svjetske proizvodnje.[2]

Na obalama Tanzanije bila je razvijena gospodarska aktivnost kroz stoljeća. U prošlosti je postojala trgovina zlatom, bjelokošću i robovima te se preklapala afrička, arapska i indijska kultura. Dolaskom Europljana, nakon otkrića Vasca de Game u 15. stoljeću, došlo je do izvoza klinčića. On je i danas vrlo bitan za gospodarstvo na Zanzibaru. Pripadnost njemačkom i britanskom kolonijalnom carstvu, nije puno utjecalo na gospodarski razvoj. Nakon stjecanja neovisnosti 1964., Tanzanija se okrenula "afričkom socijalizmu", maoizmu i planskoj ekonomiji, što se pokazalo lošim. Od sredine 1980.-ih, Tanzanija se postupno vraća na regionalnu ekonomsku scenu. Liberalizacija tržišta krajem 20. i početkom 21. stoljeća, omogućila je priljev stranih investicija u svim sektorima gospodarstva i gospodarski rast.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 CIA.gov - World Factbook - Tanzania
  2. Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 155.-188.