Gospodarstvo Kirgistana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gospodarstvo Kirgistana
Osh Bazaar in Bishkek, Kyrgyzstan- dried fruits and nuts.jpg
Tržnica u kirgiškom glavnom gradu Biškeku.
Valuta som
Fiskalna godina Standardna kalendarska godina [1]
Gospodarske organizacije WTO, ZND, EAEC, ECO
Statistika
BDP (PPP) 13,13 milijardi USD (2011.) [1] (144.[1])
BDP rast 5,7 % (2011. proc.) [1]
BDP per capita 2.400 USD (2011. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (20,1 %), industrija (28,8 %), usluge (51,1 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 16,6 % (2011. proc.) [1]
Stopa siromaštva 33,7 % (2011. proc.) [1]
Radna snaga 2,344 milijuna (2007. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (48 %), industrija (12,5 %), usluge (39,5 %) (2005. proc.)[1]
Nezaposlenost 8,6 %(2011. proc.) [1]
Glavna industrija mali strojevi, elektromotori, hladnjaci, namještaj, cement, obuća, zlato, rijetki zemni metali, pamuk, vuna, duhan, hrana [1]
Trgovina
Izvoz 2,331 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Izvozna dobrastrojevi, zlato, živa, uranij, pamuk, odjeća i obuća, meso, vuna, duhan, hidroenergija [1]
Glavni izvozni partneriUzbekistan (25,3 %), Rusija (22,1 %), Kazahstan (20,1 %), Kina (7,8 %), UAE (5,5 %), Afganistan (5 %), Turska (4,2 %) (2011. proc.) [1]
Uvoz 3,959 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Uvozna dobranafta i zemni plin, strojevi, kemijski proizvodi, hrana [1]
Glavni uvozni partneriKina (59,7 %), Rusija (13,9 %), Kazahstan (5,2 %) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 3,602 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Prihodi 1,686 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Rashodi 1,979 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Kirgistana uglavnom se bazira na poljoprivedi. Kirgistan je siromašna, planinska, slabije razvijena zemlja.

Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, krumpir, šećerna repa, pamuk, vuna, duhan, voće, govedina i janjetina, a glavni izvozni proizvodi su: pamuk, vuna i meso. Industrijski izvoz uključuje: zlato, živu (nalazište Hajdarkan),[2] uranij i struju. Kirgistan je veliki proizvođač olova i volframa koje vadi iz nalazišta Trudovog.[3] Vrlo je važan izvoz zlata, prvenstveno iz rudnika Kumtora.[4] Prvo se je intenzivno vadilo lignit iz ugljenokopa Kara-Kečinska.[5]

Kirgistan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je s najviše entuzijazma krenula u gospodarske reforme u procesu tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Prvi je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju od zemalja bivšeg SSSR-a.

Nakon uspješnog ekonomskog programa stabilizacije, koji je spustio inflaciju od 88% 1994. godine na 15% u 1997. godini, pažnja se okrenula na poticanje rasta. Većina je državnih poduzeća prodano. Pad proizvodnje bio je velik, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., ali sredinom 1995., proizvodnja se počela oporavljati i izvoz je počeo rasti.

Umirovljenici, nezaposleni i državni službenici s vrlo niskim plaćama i dalje nailaze na velike poteškoće. Međunarodna pomoć igra važnu ulogu u gospodarskom oporavku zemlje. Vlada je poduzela niz mjera za borbu protiv teških problema poput prekomjernog vanjskog duga, inflacije, neadekvatnog poreznog sustava i utjecaja gospodarskih previranja u Rusiji. Kirgistan je ostvario snažan rast svake godine od 1999. godine do pojave svjetske financijske krize.

Inozemna ulaganja[uredi VE | uredi]

Najveća po iznosu inozemna ulaganja u Kirgistan 2012. bila su iz Kazahstana (više od 1 mlrd dolara).[6] Na drugom mjestu nalazi se Turska s više od 450 mil. dolara.[7]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]